Pratite nas

Interparlamentarni sastanak Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Interparlamentarni sastanak Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u četvrtak je nakon jednoipolsatne rasprave prekinut i bit će nastavljen u petak.

Europski parlamentarci su s bh. parlamentarcima najviše razmatrali proces europskog integriranja u BiH a neki su se posebno fokusirali na implementaciju presude „Sejdić i Finci“, odnosno na reformu ustava.

BiH je učinila sve

Najvažnija točka sjednice za Bosnu i Hercegovinu bila je Tehnička adaptacija trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Hrvatske u EU, a ovo pitanje europski parlamentarci su najmanje razmatrali.

Nakon uvodnog izlaganja ove točke predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, europski parlamentarci nisu imali nijedan komentar.

Bosna i Hercegovina ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kome su između ostalog i uvjeti trgovinskog aranžmana dogovoreni s EU. Hrvatska je postala članica EU i da bi se Sporazum mogao primjenjivati na sve članice, uključujući i novu, potrebna je tehnička adaptacija Sporazuma.

”Taj tehnički dio prilagođavanja nije nikakav problem i Bosna i Hercegovina je učinila sve da se ažurno, odgovorno i transparentno uradi ta tehnička adaptacija”, kazao je novinarima Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije PSBiH.

Problem CEFTA-e

Na pitanje što predstavlja problem, Genjac je pojasnio obzirom da je Hrvatska bila članica CEFTA-e ona je imala povlaštenu trgovinu za uvoz značajnog broja proizvoda, mlijeko, meso i mesni proizvodi, kao članica CEFTA-e naravno i BiH u Hrvatskoj, jer su obje bile članice CEFTA-e.

Ulaskom u EU, prestalo je članstvo Hrvatske u CEFTA-i, a samim tim su između Hrvatske i BiH prestali povoljni trgovinski aranžmani za čitav niz proizvoda koji su za BiH izuzetno značajni i izuzetno osjetljivi, i zbog tih proizvođača koji vezuju veliki broj obitelji i pojedinaca za tu proizvodnju .

”Nakon ulaska Hrvatske u EU iz Bruxellesa su, pozivajući se na „principe tradicionalne trgovine“ tražili: sve što je hrvatska mogla uvoziti u BiH kao članica CEFTA-e, da sada EU može uvoziti u BiH, što nije pitanje tehničke adaptacije nego promjene Sporazuma”, kazao je Genjac.

BiH rekla da ne može

Pojasnio je da ti proizvodi koje je Hrvatska uvozila u BiH, a za koje se traži da i Hrvatska ulaskom u EU može uvoziti uopće nisu u Sporazumu, u njegovom trgovinskom dijelu, navedeni.

To bi značilo promjenu Sporazuma, a za proceduru promjene Sporazuma predviđene su konsultacije i one se moraju odvijati na način da se uvažava obostrani interes ugovornih strana.

”Nastup Europske komisije je bio da oni teže tradicionalnoj trgovini jer je to njihov interes , a kakav je interes BiH to se zanemarivalo. Naša strana, Bosna i Hercegovina je rekla da tako ne može”, naglasio je Genjac.

Dodao je da se Sporazum prilagodi tako da se može primjenjivati i na Hrvatsku, ali promjena Sporazuma treba biti isključivo na principu obostranih interesa „o tome smo upoznali europske parlamentarce i vjerujem da su razumjeli argumentaciju“.

Doris Pack je danas pored ostalog kazala i to kako ne zna kako da se pomogne Bosni i Hercegovini, te da treba možda kazniti političare, Genjac je rekao da je to pojednostavljivanje problema.

”Europski parlamentarci koji dolaze s različitih zemalja s različitim iskustvom, usmjereni na niz drugih pitanja, vrlo često se usuđuju da vrlo površno i bez dovoljno poznavanja, pričaju o složenoj problematici kao što je promjena ustava”, rekao je.

Ustav koji nije odraz volje građana

Mišljenja je da je rezultat toga i točka u rezoluciji Europskog parlamenta koja govori o federalizmu pa čak i pozivanje europskih parlamentaraca da se prihvati prijedlog HDZ-a BiH o provođenju presude „Sejdić i Finci“.

”Oni uopće nemaju osjećaja koje su refleksije takvih formulacija poput „federalizam“, što to znači u bh.prilikama. Često pojednostavljuju problem nastupajući po nekim klišeima i zbog toga smo dugo ostali u raspravi najviše objašnjavajući predstavnicima europskog parlamenta koliko je to delikatno i teško pitanje”, istaknuo je Genjac.

Konstatirao je da sat i pol rasprave, više od pola sata nego što je predviđena, da su samo djelimično dodirnuli jedno pitanje reforme bh.ustava.

Podsjetio je da u drugim državama po pravilu deset godina cjelokupne društvene energije , intelektualne i svake druge potroši se na promjeni dijela ustava.

”U BiH takva kakva jest, s međunarodnim sporazumom i ustavom koji nije odraz volje njezinih građana, mijenjati ustav je izuzetno teško i zahtjevno pitanje”, rekao je Genjac.

Kazne političarima nisu rješenje

Mišljenja je da se to vrlo lako može razumjeti, ali na način „ako se nedovoljno posvećeno bavite tim pitanjem ili ukoliko se usputno bavite s tim, skloni ste onda frustraciji, nerazumijevanju i pogrešnim zaključcima“.

”Zaključak da treba „kazniti bh. lidere“ ili zaključak „dogovorite se“ najčešće je iskaz jalovosti europskih predstavnika i mi od toga nemamo puno pomoći”, naglasio je Genjac.

Zaključio je da su Europska unija i europske institucije dužne pomoći Bosni i Hercegovini na konstruktivniji, adekvatniji, efikasniji način, te da ovim uopće ne umanjuje krivicu bh. političke elite, ali Delegacija Europske Komisije koja je u BiH najbrojnija nakon Moskve i Washingtona, znaju prilike, odnose i znaju probleme i dužni su ponuditi prava rješenja.

”Uostalom ono što je do sada Europska unija uložila i energije i sredstava u BiH, mislim da obvezuje i njezine predstavnike da se odgovornije odnose prema problemima u BiH, jer nakon svega, usmjeriti, fokusirati i pojednostaviti cijeli problem na pitanje „kažnjavanja bh.političara“ ne rješava ni jedan problem”, naglasio je Genjac.

Bljesak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati