Pratite nas

Intervju

INTERVJU: Đuro Glogoški za Kamenjar: Zašto nam ne daju govoriti, Čega se boje!?

Objavljeno

na

[dropcap color=”#322828″ bgcolor=”#” sradius=”0″]N[/dropcap]akon hladnokrvne reakcije  predsjednika Sabora Leke koji je u Saboru odbio obraćanje  100-postotnih invalida domovinskog rata. Ti isti ljudi koji su dijelove tijela dali 90-ih u oslobađanju  Hrvatske, kako bismo  imali Hrvatski Sabor i demokratski sustav slobodne Hrvatske. Naši invalidi su izbačeni iz vlastitog Sabora i rečeno im je da se ne mogu obratiti javnosti (iako je to pravno bilo izvedivo).

Ovaj nehumani čin kojim se ne samo omalovažava Hrvatska, branitelj, nego i invalidi!!!! Koje se nehumano tretira kao građane  drugog reda. Ovaj intervju  je apel na solidarnost  svih skupina ljudi koji su se našli u situaciji  da su tako  okrutno  omalovaženi i odbačeni  od sustava.  Da, ovo je apel na sve žrtve totalitarističkih režima u koje spada i ovaj naš ‘slučaj’, gdje se invalidu bez obje noge oduzima pravo govora i izjašnjavanja, itekako ozbiljnih razloga  zašto  se već  102 dana invalidi u šatoru  pred vlastitim  ministarstvom  smrzavaju, medijski blokirani.

đuro glogoški potpora2  Apeliram na sve, na  žrtve  kao što su nikad prežaljene žrtve Holokausta, apeliram na preživjele žrtve koje  su se morale također  izboriti za svoja  ljudska prava nakon genocida. Apeliram na sve obespravljene, nezadovoljne i žrtve monetarnog lopovluka, deložirane kojima se oduzima jedini krov nad glavom,  apeliram na solidarnost, humanost svih nas i cijelog svijeta.

  Nalazimo se u braniteljskom šatoru  u Savskoj 66 u Zagrebu  sa nama je naš  branitelj Đuro  Glogoški predsjednik stopostotnih Hrvatskih ratnih vojnih invalida I.  skupine  i jedan je od prosvjednika iz braniteljskog šatora. Prosvjeda dubokog nezadovoljstva  i dugogodišnjeg “političkog doigravanja” sa braniteljima i Domovinskim ratom. Prosvjeda najugroženijih invalida, koji je od spontanog okupljanja postao otvoreni prosvjed ne samo branitelja nego svih ugroženih i degradiranih ljudi u hrvatskom društvu, prosvjeda protiv ne funkcioniranja institucija Hrvatske vlasti  koja simultano uništava i još  negira i udaljava Domovinski rat, kao riječ  žele ga ukloniti i time ruše  temelje Hrvatske državnosti, degradiraju domoljublje i osuđuju sve i svakoga tko je bio dio te priče. Uz to gospodarski ruše Hrvatsku dajući  joj epitet zemlje investicijskog neprosperiteta, zemlje siromašnih i ojađenih.

Očiti  dokaz bešćutnosti je ne poštivanje 100-tnih invalida domovinskog rata koji već 102 dan kampiraju u šatoru pred vlastitim ministarstvom, mole smjenu ministra koji im odbija pomoći nego prebacuje njihov probleme na druga ministarstva, branitelji čekaju da se napokon uvede  Domovinski rat i  branitelji  kao legitimni pojam u ustavni zakon koji ova vlada već  godinama odbija, nazivajući ga sve samo ne domovinskim, civilni, slučajni i čak i građanski.  Time sustavno pokušavaju  izjednačiti agresora i branitelja/žrtvu, kako bi mogli isplaćivati iz Hrvatskoga proračuna agresoru jednake mirovine kao i braniteljima(!!!). Zato se pokušava Domovinski rat svesti na pojam građanskog. Nije ni čudo  obzirom da je u sadašnjoj Vladi Hrvatske čak 40% članova zastupnika pripadnika jedne manjine(!!!) Obranu i nastanak  Hrvatske, Vlada želi svesti na puku slučajnost, grešku rušenja  još ne osuđenog,  štoviše, poetiziranog bivšeg sistema, sistema kojega su svi osim naše očito ponovno okupirane Hrvatske, osudili.

DSC_0750

Zahvaljujem Vam što  ste nas oslobodili 90-ih.  Hvala što ste stvorili, vratili i obranili sa brojnim braniteljima HVO-a i HV-a i HoS-a Hrvatsku, hvala Vam što  još  imate snage za borbu i za ovaj intelektualni rat sa institucijama i vladajućima  kojima se riječ i misao hrvatskog gadi, proziva nacionalizmom i uzima kao negativan pojam. Danas ste izbačeni  iz Sabora,  nekolicina stopostotnih invalida Domovinskog rata danas je izbačena i nije im se dozvolilo obraćanje  u Saboru?  Predsjednik Sabora g. Leko je odbio, a mogao je prihvatiti, petominutno obraćanje  zastupnicima Vas koji ste položili  dijelove tijela  za Hrvatsku? 

Prije svega zahvaljujem Vam na zahvali, ali nešto  smo ostali dužni  hrvatskom narodu i mladima prije svega ovoj zemlji,  91-e godine imali smo želju i moralnu obavezu braniti napadnuti hrvatski narod i hrvatsku državu, međutim nakon Domovinskog rata mislili smo da svi imaju budućnost  u  Hrvatskoj.  Poznato Vam je  da nažalost u posljednjih nekoliko godina mladi odlaze iz Hrvatske da su prisiljeni tražit  radna mjesta  u nekim drugim zemljama, a to je sigurno nešto što  hrvatski branitelji nisi  željeli i borili se za to.  Ono što  govorimo cijelo vrijeme, a to je pitanje odnosa institucija  prema hrvatskim braniteljima, članovima njihovih obitelji, prema Domovinskom ratu i hrvatskom narodu, kazao je Đuro Glogoški u intervjuu za naš portal Kamenjar.com.

Ono što govorimo cijelo vrijeme, a to je pitanje odnosa institucija prema hrvatskim braniteljima, članovima njihovih obitelji, prema Domovinskom ratu i hrvatskom narodu.

To je još jedan dokaz što  se dogodilo danas u Hrvatskom saboru, a to je nerazumijevanje institucija države i čelnih ljudi tih institucija.  Poznato vam je da smo danas odbijeni kao što  smo odbijeni i prije mjesec  dana kada smo tražili  predsjednika Sabora Leku da sazove izvanrednu sjednicu Hrvatskog Sabora kako bi se u saboru raspravilo o odnosu institucija prema braniteljima, članovima obitelji i samom pojmu Domovinskog rata.

  Tražili smo da se klubovi zastupnika očituju jesu li za to da se sva prava branitelja stave u jedan zakon koji treba postat Ustavni zakon, kao i to da se predstavnik braniteljske populacije obrati u Saboru. Nažalost  dobili smo danas kao što  ste vidjeli  negativan odgovor od predsjednika  Sabora koji sam govori da je Hrvatski Sabor dom cijelog hrvatskoga  naroda i da su  vrata Sabora uvijek otvorena. Mi smo danas išli u Hrvatski sabor, ali se na žalost  nismo mogli obratiti zastupnicima ni Hrvatskom  narodu.

pros2

Što se moglo postići današnjim obraćanjem u Saboru.  Zašto  smatrate da vas je Leko odbio danas, unatoč tome što on može prihvatit vašu želju  za obraćanjem zastupnicima u saboru, očito u pozadini instruiran odobravanjem Zorana Milanovića? Zašto nisu htjeli vaše  gostovanje? Čega se boje?

Gledajte, g. Leko  govori cijelo vrijeme kako su hrvatski  branitelji  najzaslužniji za stvaranje  domovine Hrvatske,  ali nije to dovoljno reći!  Treba to i pokazati.  On to danas  nije pokazao.

images_cms-image-0000079371Mi smo se danas htjeli obratiti hrvatskim zastupnicima i narodu kako bi rekli istinu koju govorimo cijelo  vrijeme. Kako bi im dokazali još  jednom da i ministar i predsjednik Vlade, moram otvoreno reći… lažu.

Lažu  o onome… lažu o odnosu prema hrvatskim braniteljima, a kako je sjednica hrvatskog Sabora prenesena preko Hrt-a htjeli smo o svemu tome informirati i hrvatsku javnost. Očito je da predsjednik Sabora Leko nije htio da se o tome upozna Hrvatska javnost, sazna istinu.

Što  se treba unijeti u Ustav  po Vašem  mišljenu da bi se riješio problem vjerodostojnosti i legitimnosti Domovinskog rata i samim time neriješeno pitanje branitelja kao legitimnih tvorioca Hrvatske, slobodne međunarodno priznate zemlje?

Dvije ključne  stvari pitanje onoga što  se sustavno radilo unazad nekoliko godina, što  se pokušalo napraviti kroz izmjene i dopune zakona koja je trebala ući u proceduru krajem prošle godine. A to je da su se sva prava stradalnika Domovinskog rata počela  prebacivati u nadležnost drugih ministarstava.(!)  Što  znači  kako predznak hrvatakoga branitelja  nestaje. Hrvatski branitelj koji je nezaposlen postaje socijala.

Ono što  još  posebno  treba  naglasiti je pitanje odnosa prema  Domovinskom ratu.
U svim dokumentima posljednjih nekoliko  godina ne govori se više  o obrambenom Domovinskom ratu,  govori se o građanskom ratu ili nekim ratnim zbivanjima sa početka 90-ih. Pokušava se izjednačiti žrtva i agresor, za nas je neprihvatljivo da agresor, oni koji su sudjelovali u agresiji na republiku Hrvatsku i bili ranjeni u vlastitoj agresiji na Hrvatsku da mogu ostvarivat prihode i prava iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Što je potrebno za unošenje zakona u Ustav? Zašto je to bitno? Koliki broj zastupnika ga mora podržati?

Ono što  mi želimo da zakon o pravima branitelja postane ustavni zakon.  Zašto?  Zato što  kroz sve ove godine političke opcije u svakom trenutku, kada im to odgovara počinju  manipulirat zakonom o pravima hrvatskih  branitelja i sa hrvatskim braniteljima.  Mi to želimo izbjeći  neovisno koja politička opcija je na vlasti.  Sigurno je  da hrvatski branitelji  imaju svoje mjesto  u Ustavu da njihov zakon može  postati Ustavni zakon. Jer, ako su saborski zastupnici odlučili da je zakon o nacionalnim manjinama Ustavni zakon, a dobro  znamo da se tim zakonom htjela zaštititi  samo jedna nacionalna manjina i to ona čiji su pripadnici sudjelovali u agresiji  na republiku Hrvatsku i to sve kako bi direktno sudjelovali u vlasti. Tada smo mišljenja da je zakon o pravima branitelja, onih koji su temelj države Hrvatske,   a to su hrvatski  branitelji i Domovinski rat, imaju svoje mjesto u Ustavu Republike Hrvatske.

Više  od 100 dana ste u hrvatskom šatoru  koji je vaš  stav o vlasti koja na ovako bešćutan i okrutan način odbija pomoći  hrvatskom narodu po pitanju svih obespravljenih, deložiranih i socijalno ugroženih, afere Franak i mladih hrvata njih oko 115000 iseljenih od 2000-te ? Što  mi, svi skupa koji smo u Hrvatskoj možemo učiniti za poboljšanje?

100posto za HrvatskuSigurno treba naglasiti odnos prema hrvatskom narodu,  općenito neovisno  radilo se o braniteljima, da li se radi o poljoprivrednicima, radnicima, nezaposlenima jednostavno  izgleda da je ovu političku opciju koja je na vlasti ne zanima Hrvatska država, niti to kakva će situacija biti u Hrvatskoj. Ono što govorimo cijelo  vrijeme, treba se promijeniti odnos institucija i političara. Tražimo  odgovornost političara,  ne prihvaćamo više  političku ne odgovornost.

U Hrvatskoj mora postojat nacionalni interes ne samo politički  osobni interes …mora se stvoriti  nacionalni interes, on je najvažniji  za sve  neovisno o političkoj opciji koja je na vlasti, bilo da su lijevi ili desni.  Jedino na taj način možemo ići  naprijed, jedino na taj način možemo  osigurat budućnost  u našoj zemlji.

Na brojne načine  ova, očito ne solidarizirana vlada bez osjećaja za Hrvatsku ,hrvatsko i njezine interese podupire svojim ne djelovanjem odlazak mladih,  ne poštivanje invalida? Podizanjem pdv-a ruši investicijske potencijale?   Kako gledate na te poteze obespravljivanja?

Gledajte, kada imate situaciju u zemlji u kojoj je velik broj nezaposlenih u situaciji kada mladi napuštaju svoju domovinu tada idete za početak govoriti o pravima koje prima netko tko je dao svoje zdravlje za Hrvatsku to je još jedan pokazatelj da ti ljudi ne žele  riješiti situaciju u zemlji. Jer da su svu energiju uložili  da se riješi ova situacija sigurno bi već  pronašli riješenje.
Ali istovremeno  oni ne žele  govoriti o nekim drugim stvarima, koji je  stvarni problemem u domovini i tko je odgovoran za taj problem i kako ga riješiti dugoročno.

Naša prava proizlaze iz zakona o pravima hrvatskih  branitelja i ona su takva kakva su. Nažalost  svjedoci smo da se uvijek  pokušava otklonit pozornost od stvarnog problema u republici Hrvatskoj.
Pogledajte jednu situaciju …rekli su da je u Hrvatskoj 50 000 manje nezaposlenih, ali nisu rekli da se broj zaposlenih povećao, broj je ostao isti. Gdje je nestalo 50 000 nezaposlenih?
-:-Mogu vam ja reći!  Vodite se kao nezaposlena osoba ukoliko se u roku od 28 dana ne javite  na biro, automatski  Vas drugi dan brišu  sa liste nezaposlenih… To vam dojave,  te se  potom vodim kao ispisana sa biroa, iako sam nezaposlena, u evidenciji me nema,  ali blokirana sam nekoliko mjeseci  te se na zavod ne mogu prijaviti… očito  se tako u izbornoj godini riješavaju nezaposlenih i smanjuju liste nezaposlenih, ali ne povećavaju liste zaposlenih (i dalje nezaposlena)

pros1

Kako objašnjavate policijski nadzor prilikom uništavanja  znaka “za dom spremni” sa Hos-ovog spomenika poginulim braniteljima , naših branitelja iz Hos-a kojeg ste i sam bili dio. Citata koji je još  knez Šubić – Zrinski koristio…

I sami vidite po neovisnim portalima , ovo barbarsko djelo izazvalo je mogućnost  stvaranja hrvatskih šatora i u Splitu i drugim mjestima ne samo branitelja nego svih ugroženih i obespravljenih… Koje je srozao previsok pdv, nezaposlenost, politička nebriga za ljude u zemlji, ulaganja u proizvodnju,  bankarsko lihvarstvo, deložacije i svih koji su protiv opstrukcuje ekonomskog napretka Hrvatske ? Što  se događalo sa pravima branitelja?

Zbog hrvatske javnosti želim reći samo jednu  stvar, da bi postalo jasno.  Od 1999.godine prava branitelja  se nisu povećavala,  proračun je tada bio 48 milijardi,  sada je proračun 126 milijardi sada je pitanje  tko su ti potrošači?

Što se tiče  spomenika u Splitu i osobno sam bio član Hos-a i nosio tu oznaku, bio sam…za dom spreman  91-e godine. I tada mi nitko nije rekao,  ne smiješ  ići  u Domovinski rat, nemoj nosit tu oznaku,  nemoj dat svoj život  za svoju domovinu Hrvatsku kao i mnogima koji su svoj život  dali…  Ne znam zašto  im to sada smeta?

Kako gledate na medijsku blokadu, zanemarivanje hrvatskog šatora branitelja počevši  od Radmanovog Hrt-a , Rtl i Nove tv koji su doslovno dale reportažu od minute tek 100-tog dana, nakon objave i potpore u američkim medijima o prosvjedu 100-postotnih hrvatskih invalida branitelja pred vlastitim ministaratvom. Kako gledate na korumpirano-podobne medije koji se bave isključivo onim što vlast dozvoli?

sabor_branitelji24-290115U Hrvatskoj  traje medijska blokada zbog toga smo odlučili  i pravimo tribine po cijeloj Hrvatskoj kako bi ljude upoznali sa problemom. Ali vidite i sami ne samo da se ne govori o hrvatskim braniteljima i o razlozima zašto  smo ovdje. Nego u medijima se ne govori ni o stvarnim problemima koji su u Hrvatskoj. Nego što  se tiče  medija bilo bi zanimlljivo kad bi napravili neke reportaže  sa gospodom iz vlasti da mi saznamo pravu istinu…međutim, ne oni samo žele samo neke afere, oni izvlače, cenzuriraju, nažalost  i ono što se dogodi,  mnogi su pritvoreni, u konačnici  nema ni optužnica protiv njih te u određenom  trenutku treba napraviti neku aferu kako bi se skrenula pozornost sa stvarnih problema u republici, domovini Hrvatskoj.

Tribine o kojima govorite i na kojima imate pravo govora, gdje su se održavale, kakva je posjećenost i gdje  će  te još  gostovati?

Sigurno da kroz ovo što sve radimo vodimo brigu o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini pa tako svakako i o pripadnicima HVO-a (Hrvatskog vijeća obrane) oni su sastavni dio Hrvatske vojske, to su hrvatski branitelji i ono što ćemo sigurno napraviti je to da ćemo inzistirati na tome da oni takva prava i ostvaruju.

Kako je u Hrvatskoj  medijska blokada, kako želimo  upoznati sve zainteresirane zašto  su branitelji u Savskoj, što  se to u stvari događa u Hrvatskoj i što  su pripremali institucije  i nadležni, odlučili smo održavati  tribine po cijeloj Hrvatskoj.

Do sada  smo bili u Dubrovniku, Mostaru, Splitu, Šibeniku, Zadru, na Rabu, u Gospiću, Rijeci, Sisku,  Novoj Gradišci, Slavonskom Brodu,  Vinkovcima,  Osijeku,  Bjelovaru, Koprivnici, Varaždinu i u Zaboku još  planiramo ovih dana održati tribine u Imotskom, Kninu, Petrinji, Pakracu,  Đakovu, Slatini i Virovitici. Na internetu  možete naći  informacije kada gostujemo.

Imate li kakvu poruku za Hrvate  u Hercegovini i Bosni? Gostovali ste u Mostaru. Poruku za branitelje Hrvatskog vijeća  obrane koji je branio Hrvatsku od Kupreških vrata pa duž linije sve do Livna i Mostara.

Trenutno  Hrvatsko vijeće  obrane ne ostvaruju  nikakva prava, ni u BiH ni u HR,a  kao i HV i HOS branio je Hrvatsku. Poruka je jasna i mi smo bili na tribini u Mostaru, zasad. Sigurno  da kroz ovo što sve radimo vodimo brigu o hrvatskom  narodu u Bosni  i Hercegovini pa tako svakako i o pripadnicima HVO-a (Hrvatskog vijeća  obrane) oni su sastavni dio Hrvatske vojske,  to su hrvatski branitelji i ono što  ćemo sigurno  napraviti je to da ćemo  inzistirati  na tome da oni takva prava i ostvaruju.

Ovo je jedno buđenje Hrvatske. Koliki broj hrvatskih branitelja je bio u šatoru u ovih 102 dana?  Tko vam sve dolazi i obraća se za pomoć i potporu?

Preko 100 000 – 130 000 sigurno, branitelja  koji su  prošli  kroz hrvatski šator, ali i ono što  treba  naglasiti kako smo svjedoci u posljednje  vrijeme da nam se obraća sve veći  broj ljudi koji nisi zadovoljni svojim životom u  Hrvatskoj. Mi smo ostvarili suradnju sa blokiranima,  OPG-om, naravno sa nekim sindikatima, obraćaju nam se naši mladi,  hrvatske željeznice, Jadran kamen svi nam se obraćaju jer prepoznaju ovaj trenutak  koji je u Hrvatskoj, svjesni su situacije, svjesni su jednostavno, ako nešto  ne promjenimo…jednostavno  nema budućnosti u Hrvatskoj.

Postoji li mogućnost da je u pozadini svega ovoga, zanemarivanja vaših prava, neangažmana Predraga Matića, kao ministra,zapravo pokušaj trajnog ukidanja Ministarstva branitelja?

Naravno da je moguće, ako samo pogledate izmjene i dopune zakona unazad nekoliko godina rada, vidjet će te da u izmjenama i zakonima piše  slijedeće: “Ministarstvo koje  će  bit nadležno za hrvatske branitelje”,  ne imenuju  se Ministarstvo  hrvatskih branitelja, nego Ministarstvo koje  će bit nadležno za branitelje. A i u osobnim razgovorina sa ministrom obrane g. Kotromanovićem, na jednom od sastanaka prošle godine u sedmom mjesecu je rekao vrijeme  je da se zatvori ta knjiga o Domovinskom ratu, a prije jedno mjesec  i pol dana u  Saboru nam je rekao, dokle vi mislite  da treba postojat Ministarstvo hrvatskih branitelja to je jasan pokazatelj… moram naglasiti ne stav pojedinca nego stav ove vlade.

Smatrate li da će  braniteljima pomoći novo izabrana prva Hrvatska Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarević koja je odmah poslije rezultata izbora došla  upravo u Savsku u šator, kao i Novu godinu koju je vam je došla čestiti? Može  li ona pomoći i ostalima koji su kao i vi ugroženi i obespravljeni?

Nova Predsjednica Hrvatske Kolinda Grbar -Kitarevic došla je odmah poslije  rezultata izbora kod nas branitelja u šator to je jasan pokazatelj da ima namjeru pomoć  u rješavanju ovog problema koja je njezina ovlast u svemu tome to je pitanje. Ono što  je najvažnije u svemu tome da ona kao Predsjednica republike pokrene pitanje tog i svih nacionalnih interesa. Hrvatska mora bit država,  domovina svakoga tko želi živjet u njoj, a to im mora omogućit  i Predsjednica republike i Predsjednik  Sabora i predsjednik  vlade. Na žalost svjedoci smo da to nije tako. Što  će ona učiniti koje su njene  mogućnosti to ćemo  vidjeti, vrijeme  će  pokazati.

Aktualni ministar Predrag Matić nedavno je izjavio kako ne bi htio  dati ostavku još  jer isplaćuje  kredit, osobni kredit,  koji ne bi mogao isplaćivati sa malenom vojnom mirovinom, kaže. Smatrate li to normalanim razlogom koji ozbiljna osoba na takvoj funkciji može  dati kao argument? Ista osoba koja svoj posao ne radi, ali sa savjetnicima Bojanom Glavaševićem i Vesnom Nađ ignorira sve koje bi trebao štitit, te se prilikom smrti jedne od prvih prosvjednica stopostotnih invalida Domovinskog rata koja je treći dan prosvjeda preminula ispred zgrade ministarstva, nije udostojio doći  ni pogledati ispred ureda nego je ostao sjediti u uredu?

matic-leko-je-stitio-ono-za-sto-su-se-branitelji-borili-zakonGledajte, radi se o čovjeku, koji očito ima zdravstvenih problema.  Mi znamo da je ministar Matic Hrvatski branitelj, bio je obolio od ptsp-a, bio je i 80 postotni HV invalid međutim naglo je ozdravio(!) vjerovatno kako bi mu primanja bila veća nego što  je njegova mirovina,  znamo kolika je ministarska plaća. Ali isto tako svjedoci smo da isti taj ministar Matić nema onu moralnu obavezu kada branitelji 100postotni invalidi ,na čijem čelu je on kao ministar, dođu  ispred ministarstva tražeći  zauzimanje za uvođenje  u Ustav ili smjenu njega i pomoćnika, ako to nije kadar, a on i dalje sjedi  u svojoj fotelji.

Kada umre braniteljica, stopostotni HV invalid on i dalje ostaje sjediti u svojoj ministarskoj fotelji. To je dovoljan pokazatelj o kakvom se čovjeku radi.

Dotični Predrag Fred Matić i bivši  predsjednik  Josipovic bili su u šatoru  jedan put,  kako je to izgledalo?

Znači,  on je bio ovdje u Šatoru došao  je sa bivšim predsjednikom Josipovićem, ali  vidjeli smo što  se dogodilo… Kada su u šatoru  svi koji vole svoju domovinu  zapjevali himnu, njih dvojica nisu pjevali…

Kako vam možemo pomoći, što vam se može  donirati, što  vam je potrebno u šatoru? 

Ono što je sigurno to možemo obećati svima…od naših zahtjeva odustat …nećemo. Kroz ovih 102 dana čuli smo ovdje različite sudbine i priče ljudi, na samo hrvatskih branitelja nego i hrvatskoga naroda. Ono što vam možemo obećati, a to je da ćemo stvorit budućnost u Hrvatskoj domovini za svakog čovjeka koji želi živjet ovdje, prije svega mislim na mlade, a posebno želim naglasit da smo ostali dužni hrvatskom narodu očistiti svoje “dvorište”.

Naravno ono što  je potrebno u svakom trenutku   su prehrana i bezalkoholni napitci. Zahvaljujemo svima koji su donirali do sada i oni koji će činit  to ubuduće jer hrvatski branitelji  nikad nisu bili sami uz nas je uvijek  bio hrvatski narod.

Svjedoci smo sramotnog stava  sadašnje vlasti prema Hrvatskoj dijaspori prilikom posljednjih izbora,  omalovažavanja od strane sadašnje vlasti i medija koje posjeduju. Imate li poruku za Hrvatsku dijasporu?

Vi ste branitelji, osobe koje bi trebale sjedit u Saboru jer ste stvorili slobodnu Hrvatsku,davali živote, tjela i kao vođa  ovog novog pokreta,  buđenja Hrvatske, proljeća i renesanse hrvatskog naroda zapoceli ste potrebnu akciju spašavanja temeljne drzavotvornosti i aprlirali na novi pokušaj ponovnog “izvoza” nezaposlenih Hrvata iz  “okupirane” Hrvatske?

Posebna zahvalnost  našoj  dijaspori, hvala na svemu onome što  su činili i sto čine  za domovinu.  Znamo da bez njihove potpore bi bilo teško obranit Hrvatsku domovinu i osloboditi je.  Također i sada u ovim trenutcima kada da nam predstoji jedna velika bitka, velika borba za budućnost Hrvatske države i svih u njoj.  Zahvalnost Hrvatima iz Australije, koji nas zovu sa kojima se čujemo, koji nam šalju  pisma potpore i šalju  donacije,  hvala velika svima,a posebno onima iz cijele Hrvatske i dijaspore kojima je Hrvatska uvijek  u srcu.

hanna

Recite nam za kraj, koliko možemo očekivati da će  te braniti nas i temelje naše  Hrvatske u Savskoj u šatoru? Divimo se snazi naših branitelja invalida Domovinskog rata koji neumorno djeluju i bore se za istinu, za sudbinu Domovinskog rata i budućnost svakog Hrvata i onoga tko živi u Hrvatskoj? 

Hvala Vam na tome još  jednom Hrvatski narod vam je po drugi put zahvalan, prvo kada ste dali svoje djelove zdravog tijela za fizičku  slobodu Hrvatske i sada u kolicima borite se za njezino  duhovno oslobođenje od depresivne demoralizacije svega hrvatskog i novog pokušaja raseljavanja Hrvata!

Ono što  je sigurno to možemo obećati  svima…od naših  zahtjeva odustat …nećemo.  Kroz ovih 102 dana čuli smo ovdje  različite  sudbine i priče  ljudi, na samo hrvatskih branitelja nego  i hrvatskoga naroda. Ono što  vam možemo obećati, a to je da ćemo stvorit budućnost u Hrvatskoj domovini za svakog čovjeka  koji želi živjet ovdje, prije svega mislim na mlade, a posebno želim naglasit da smo ostali  dužni  hrvatskom narodu očistiti svoje “dvorište”.

Razgovarala Hana Marta Jurčević – Bulić, doktorant Ars Sacre, ak. slik./Kamenjar.com

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati