Pratite nas

Intervju

Intervju s Božom Petrovom: Evo što se napravilo u prethodnoj godini

Objavljeno

na

Prijelaz iz stare u novu godinu vrijeme je kada se pravi inventura napravljenoga i najavljuju planovi za bližu budućnost. Stoga smo zamolili gradonačelnika Božu Petrova da „podvuče crtu“ pod rad gradske uprave te gradskih poduzeća i ustanova, ali i da nam nešto više kaže o onome što Metković očekuje u 2015. godini.

Gradonačelniče, na početku smo 2015. godine pa Vas želimo pitati o onom što se napravilo u protekloj godini, odnosno od Vašega preuzimanja odgovornosti za vođenje Grada.
Božo Petrov– Kad govorim o poslu koji je obavljen, uvijek govorim zajedno o 2013. i 2014. godini, budući da smo u planiranju razvoja grada i rješavanju loše situacije koju smo zatekli, odredili da godinu i pol dana moramo potrošiti na rješavanje problema unutar gradske uprave, ustanova i poduzeća. Čak je i to malo, budući da ćemo još dugo osjećati financijski teret koji smo naslijedili. Plan je bio da prvih pola godine (2013. g.) sve resurse usmjerimo prema vraćanju dugova i organizaciji posla jer su nam prijetili ovrhama, dok smo 2014. godinu rezervirali za daljnje restrukturiranje uprave, ustanova i poduzeća, vraćanje dugova u manjem obimu, manja ulaganja u gradska poduzeća da bismo mogli stvarati dodatan prihod i time smanjiti opterećenje gradskoga proračuna.

Ali, ono što je najvažnije, u pozadini smo radili na pregovorima s potencijalnim investitorima i aplikacijama za veće strukturne projekte, te će građani dijelom to osjetiti već ove 2015. godine. Vlastitim sredstvima, bez ičije pomoći, uspjeli smo podmiriti pola dugovanja Grada Metkovića koja smo zatekli u lipnju 2013. godine (6,4 milijuna kn prema dobavljačima, tri zaostale plaće zaposlenika Grada i gradskih ustanova itd…). Započeli smo s uvođenjem reda u gradske financije koje su bile potpuno nesređene, kao i u pravni sektor. Dovoljno je reći da uopće nismo zatekli podatke starije od 2009. pa su se sve kartice trebale usklađivati, a to je bio ogroman posao.

Onomu koji se bavi računovodstvom dovoljno je reći da grad pri preuzimanju nije imao listu dobavljača da bih mogao pravilno i kratko opisati rasulo u financijama. Kako je to moguće? Sve je moguće, zato smo u dotu i dobili 19,5 mil. kn dospjelih i nedospjelih obveza, kad se uzmu u obzir i loše vođeni pravni sporovi koje danas moramo plaćati.

Vjerujem da su građani do danas zamijetili promjene nabolje u funkcioniranju gradske uprave te veću transparentnost. Otvorili smo se prema građanima putem kvatrovskih sastanaka i rubrike na internetu „Pitajte gradonačelnika“. Nažalost, pitanja je toliko da na sve ne bih stigao odgovoriti i da mi je samo to posao. Tu je i aplikacija BezProblema, što ju je razvila gradska tvrtka Metković Razvoj, putem koje građani mogu prijaviti komunalne probleme. Naravno, prostora za poboljšanja ima i to ćemo nastojati napraviti u predstojećem razdoblju. Vjerujem da sam u zadnjih mjesec dana posložio sustav koji će napokon s početkom ove godine funkcionirati brzo, efikasno i da će aplikacija BezProblema konačno imati svoju pravu ulogu i smisao. Isto tako, vjerujem da su građani zamijetili i promjene u gradskim tvrtkama i ustanovama, a ja se i sam iznenadim koliko smo napravili u ovako kratkom vremenu i unatoč krizi.

Možda neki to ne znaju pa recite koje su sve tvrtke u vlasništvu Grada te ustanove kojima je Grad osnivač?
– Gradske tvrtke su Metković Razvoj d.o.o., Čistoća d.o.o. i Metković d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. Grad je osnivač Ustanove za kulturu i sport (bivše Gradsko kulturno središte i Sportski objekti), Gradske knjižnice, Prirodoslovnoga muzeja Metković, Javne vatrogasne postrojbe i Dječjega vrtića.

Mnogi, isto tako, donedavna nisu znali čime se bavi Metković Razvoj. Tu je došlo do velikih promjena.
– Da, Metković Razvoj prije je upravljao Veletržnicom i Autobusnim kolodvorom te na zahtjev Grada bio prisilnim upraviteljem nekim zgradama. Nakon što je tvrtku preuzeo Zoran Kozina, Metković Razvoj počeo je opravdavati riječ razvoj u svome nazivu.
Početkom 2014. osnovan je Odjel za informatičke djelatnosti koji se bavi dizajnom oglasa te izradom i održavanjem web-stranica, održavanjem računalne opreme Grada, gradskih tvrtki i ustanova te spomenutom aplikacijom BezProblema.
Nabavljen je LED videopanel koji, osim za komercijalnu svrhu, služi i za oglašavanje informacija i događanja svih gradskih ustanova, sportskih događanja te za obavijesti policije, vatrogasaca i sl.
Radi se i na razvoju sustava za praćenje i nadzor kompletne infrastrukture kao što su električni vodovi i javna rasvjeta, vodovodne cijevi i šahtovi, grobnih mjesta, parkirnih mjesta, ulica, zgrada, fizičke imovine, zelenih površina i zelenih otoka…
Spomenut ću i uvođenje organiziranje naplate parkinga jer su to građani, unatoč početnim negodovanjima, s vremenom prihvatili i pozdravili pa je na našim ulicama puno više reda. Tome su prethodile radnje kao što je horizontalno i vertikalno obilježavanje parkirnih površina, nabavka i montaža aparata za prodaju parkirnih karata, zapošljavanje i obuka djelatnika za kontrolu naplate parkinga itd.
Metković Razvoj ušao je u projekt izgradnje pogona za preradu mandarina, u što zadnjih mjeseci ulažem dosta svojega vremena i energije. Riječ je o projektu koji bi cijeloj dolini Neretve, ne samo Metkoviću, trebao donijeti značajnu korist. Ovdje nije riječ o izravnim novim radnim mjestima u pogonu, čiji je broj relativno malen (destak). Najvažnija stvar krije se u neizravnu radu pogona. Kad on počne raditi, cijena mandarine ostat će stabilna i više nikad neće pasti kao što je to bilo dosad. To znači da će sve obitelji koje se bave proizvodnjom mandarina u cijeloj dolini imati veće prihode i bolju financijsku stabilnost. Time smo zaštitili te ljude, ali to je samo početak. Prerađivački pogon ima dodatan niz koristi za cijeli agrikulturalni sektor, ali o tome nekom drugom prilikom. Situacija u Hrvatskoj je takva da će realizacija ove investicije biti svojevrsno čudo.

Svojedobno se Metković d.o.o razdvojio na dvije tvrtke, jednu za komunalne djelatnosti i drugu za vodovod i odvodnju koja je zadržala naziv Metković d.o.o. Što se tamo napravilo u 2014., a što se planira za 2015.?
– Nabavljeno je specijalno vozilo za održavanje sustava javne odvodnje vrijedno 1.749.000 kn, od čega je Metković d.o.o platio samo 18 % i još će platiti 40 % kreditom na deset godina. Ostalo je darovnica. Izvukli smo i 3.899.350 kn za izradu studijsko-projektne dokumentacije za razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje grada Metkovića kojim će biti pokrivene sve ulice.
Dobivena su i nepovratna sredstva u iznosu od 756.000 kn za izradu studijske i tehničke dokumentacije „biljnoga uređaja“ za pročišćavanje otpadnih voda naselja Prud.
Izrađena je studijsko-projektna dokumentacija za izgradnju kanalizacijskoga kolektora u Splitskoj ulici i u Ulici A. K. Miošića vrijedna 274.725 kn. S 54.594 kn financirana je rekonstrukcija dijela cjevovoda u Splitskoj ulici. U nadzorno-upravljački sustav vodoopskrbnoga sustava Metković uloženo je 328.044 kn. Izrađeni su projekti u vodoopskrbi i odvodnji za pojedinačne ulice u ukupnoj vrijednosti od 85.100 kn. Riječ je o ulicama Neretvanskih gusara, A. K. Miošića i Ilije Bošnjaka.
Obavljeno je kompletno snimanje postojećega sustava javne odvodnje na lijevoj obali rijeke Neretve i napravljen je izvještaj o postojećem stanju kolektora, a sve za potrebe izrade projektne dokumentacije za EU fondove. Za to je uloženo 100.000. To su brojevi od kojih se zavrti u glavi, ali pogledajte što nas čeka u 2015.:
– projektiranje, izrada, dobava, izgradnja, montaža, testiranje i puštanje u rad biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Prud – vrijednost 7.000.000 kn, sve bespovratna sredstva
– izgradnja kanalizacijskoga kolektora u Splitskoj ulici i u Ulici A. K. Miošića – vrijednost 3.500.000 kn, od toga će Metković d.o.o. platiti samo 10%
– izgradnja kanalizacijskog kolektora u dijelu Ulice Nikole Tesle – vrijednost 1.500.000 kn, od toga će Metković d.o.o. platiti također 10 %
– nastavak radova na poboljšanju nadzorno-upravljačkoga sustava vodoopskrbnog sustava Metkovića u vrijednosti od 300.000 kn
– radovi na sanaciji i zone sanitarne zaštite izvorišta u Doljanima u vrijednosti od 300.000 kn.

Budući da je Hrvatska članica EU gradska Čistoća trebala se prilagoditi novim propisima. Kako oni posluju i što planiraju u 2015.?
– U planu poslovanja Čistoće Metković d.o.o. za 2012. i 2013.godinu bilo je naglašeno da se zbog otežanih poslovnih prilika ne planiraju nikakve investicije, no to se 2014. potpuno izmijenilo. Poslovanje je usmjereno na investicije i razvoj novog sustava gospodarenja otpadom, unatoč još lošijem financijskom okruženju. Čistoća Metković d.o.o. uspjela je smanjiti svoja dugovanja s 347.265,39 kuna na manje od 80.000,00 kuna. Uza sve to, smanjili su rokove plaćanja s više od 60 dana na ispod 30 dana.
Disciplinirano kontrolirajući priljev i odljev sredstava uspjeli su nabaviti malo multifunkcionalno vozilo vrijedno 1.007.998 kn. Gotovo pola milijuna kuna uloženo je u kupnju posuda za otpad koje su podijeljene građanima. Spomenut ću još Iveco sandučar, buldožer, drobilicu za grane, kompostere, kosilicu za multifunkcionalno vozilo – što je stajalo dodatnih pola milijuna kuna. Sve spomenuto stajalo je preko dva milijuna, s time da je kompostere, posude i malu „smećaru“ sufinancirao s 40 % Fond za zaštitu okoliša, čime smo privukli preko 400.000,00 kuna bespovratnih sredstava. To najbolje govori o stanju u Čistoći danas pa nisu nerealni ni planovi za 2015. u kojoj se namjerava aplicirati prema Fondu za zaštitu okoliša za nadogradnju vozila za skupljanje otpada sa sustavom za praćenje odvoza otpada, kao i tzv. čipiranje posuda. Također, u planu je izrada projektne dokumentacije za kompostanu, reciklažno dvorište i sortirnicu.

Što je s gradskim ustanovama? Gradsko kulturno središte bilo je vrlo aktivno, a uskoro ćemo tamo dobiti i kino.
– Novi ravnatelj Gradskoga kulturnog središta Milan Kapović uspio je brojem i kvalitetom manifestacija podići gradsku kulturnu ponudu. Uloženo je u opremanje kazališne dvorane. Ugrađena je nova, vrhunska audiooprema dok se čeka rješenje Državne komisije za javnu nabavu za videoopremu koja će biti nabavljena uz sufinanciranje Ministarstva kulture u iznosu od 300.000 kuna dok će ostatak platiti Grad. Dakle, u 2015. godini očekujemo otvaranje kina s najsuvremenijom digitalnom opremom koje će prikazivati filmske hitove istovremeno s velikim središtima u Hrvatskoj. Time smo u samo godinu i pol od preuzimanja vlasti, uza sve probleme koje smo zatekli, ispunili predizborno obećanje o ponovnom pokretanju kina u Metkoviću.
Napokon je počelo i plansko održavanje cijeloga kompleksa u skladu sa zakonima, a vraćeni su dugovi iz 2012.:
1. Modul E3 Zagreb (energetski certifikat izrađen 2012., a račun stigao 4. listopada 2013. 12.750,00 kuna
2. DELTRON Split (izvođač za projekt klimatizacije) – od 16. kolovoza 2013. do 14. siječnja u šest rata plaćen dug iz 2011.) – 80.000,70 kuna
3. ENG Projekt d.o.o. – (za projektnu dokumentaciju i nadzor vezano uz projekt klimatizacije – dug iz 2012.) – 51.875,00 kuna.
Zbog financijskih ušteda odlučili smo spojiti dvije gradske ustanove u jednu Ustanovu za kulturu i sport. Tako ćemo ne samo uštedjeti nego ćemo moći fleksibilnije upravljati ljudskim resursima.
Kada smo već na području kulture, trebam spomenuti još dvije važne ustanove. Prva je Prirodoslovni muzej Metković, a druga je podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koja je u kolovozu otvorena u Metkoviću.
Prirodoslovni muzej Metković zauzimat će prizemlje zgrade Vage i dio podrumskih prostorija. U tijeku su završni radovi na postavu pa se njegovo otvoranje očekuje možda čak i u svibnju. Mnogi su naši politički protivnici mislili, a vjerojatno tako i sada misle, da nova vlast neće biti sposobna nastaviti započete projekte jer su novi i nemaju veza u vrhovima. Projekt Prirodoslovnoga muzeja Metković, između ostalih, opovrgava takve tvrdnje. Od dolaska na vlast Mosta nezavisnih lista Ministarstvo kulture je u Muzej uložilo 5,5 milijuna kuna i još će do otvaranja uložiti milijun i pol. Tako će Metković, s obzirom na svoju veličinu, biti najmuzejskiji grad u Hrvatskoj jer će uz Arheološki muzej Narona u Vidu imati i Prirodoslovni muzej. Ne treba ni govoriti što će to značiti za buduću turističku ponudu našega grada te da će se Metković time još više učvrstiti kao kulturno središte doline Neretve.
Drugo, opsegom i financijski značajno manje, ali ne i manje važno kulturno postignuće Metkovića otvaranje je podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Aktivnošću Grada u kolovozu 2014. Metković je dobio podružnicu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koja je smještena na 3. katu Vage, i za početak dolaze znanstvenici s IHJJ-a iz Zagreba koji održavaju dijalektološke radionice po srednjim školama, a pripremaju i veće projekte u koje će biti uključeni i nezaposleni dipl. kroatisti. Prvi konkretan projekt dogovoren s ravnateljem IHJJ-a dr. sc. Željkom Jozićem je Rječnik metkovskih idioma. Podružnicu će u cijelosti opremiti IHJJ. To je sjeme posijano da bi bilo rasadnikom budućemu visokoškolskom obrazovanju u Metkoviću.
Treba napomenuti da su Metković i Institut otprije bili povezani činjenicom da na Institutu radi dvoje doktora znanosti koji su svoje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završili u Metkoviću. To su Domagoj Vidović i Perina Vukša Nahod i oni će zasigurno dati svoj pridonos u radu Podružnice.

Ljudi su naročito osjetljivi na rad Dječjega vrtića. Kakvo je tamo stanje?
– Što je ustanova veća, to smo veće probleme i netransparentnost u poslovanju u njima zaticali. Budući da je Dječji vrtić Metković velika ustanova u kojoj je u 17 skupina 370 djece i još 60 djece u Maloj školi te da o njima skrbe 43 djelatnika, tijekom svih godina postao je bremenit problemima, što je kulminiralo velikim dugom i trima neisplaćenim plaćama. U samo pola godine uspjeli smo zaposlenicima isplatiti sve tri zaostale plaće i od siječnja 2014. redovito se isplaćuju mjesec za mjesec. Dug se sa 680.000 kn smanjio na oko 80.000 kn, iako bi se i to moglo platiti, no otprije postoje neki prijeporni računi pa se čeka na rasplet.
Popravljen je sustav grijanja, smanjeni telefonski računi i računi mobitela, obavljeni godišnji servisi i još dosta toga što prije nije. Zbog sigurnosti djece vrata su se konačno počela zaključavati i uvedena je kontrola na ulazu, sređuju se Matične knjige djelatnika i druga dokumentacija, uveden je protokol nabave pa se više ne može dogoditi da se na računu nađu artikli koji nikada nisu ušli u vrtić. Zapošljavanje djelatnika provodi se u skladu sa Zakonom, vodeći brigu o dužini vremena od stjecanja diplome da bi se ispravile nepravilnosti u zapošljavanju.
Kriminalistička policija je protiv bivšega ravnatelja podnijela kaznenu prijavu zbog podizanja gotovine s računa Vrtića, koju je zadržavao za sebe, što pokazuje kako se u Vrtiću prije poslovalo.

Pomaci se vide i u radu Turističke zajednice grada Metkovića. Osnovan je Turistički ured.
– U siječnju je proveden natječaj i izabrana direktorica Turističkoga ureda, čime su se ispunili svi uvjeti za normalno funkcioniranje Turističke zajednice. Grad je u suradnji s TZ-om sudjelovao u prijavama na natječaje za niz turističkih projekta, od kojih su najvažniji Projektna dokumentacija za objekt „Lađarski dvori“, za što je dobiveno 300.000 kn, te Studija izvodljivosti za Tematsku stazu „1000 boja Neretve“, čije rezultate još očekujemo.
Grad Metković sudjelovao je i na natječaju Programa poticanja slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama „Hotspot Croatia“ u 2014. godini, za što je Ministarstvo turizma odobrilo nepovratna sredstva za sufinanciranje uspostave najmanje pet novih pristupnih točaka u iznosu od 30.000,00 kuna. Realizacija programa je u tijeku.
Također, povećao se i broj turističkih manifestacija kojima Grad nastoji obogatiti svoju turističku ponudu te u suradnji s drugim subjektima, ustanovama i privatnim sektorom privući što više stranih i domaćih gostiju u naš grad.
Predstavnici Grada imenovani su u prošireno povjerenstvo za pripremu prijedloga za proglašenje tematskih turističkih cesta Dubrovačko-neretvanske županije. Nastavljena je kontinuirana suradnja u vezi s uređenjem grada, kao i organiziranjem koncerata i događanja koji pozitivno utječu na promociju i razvoj turizma.

Novim Zakonom o porezu na dohodak jedinice lokalne samouprave izgubile su značajna sredstva. Kako će se to odraziti na građane?
– Građani moraju znati da ih nećemo dodatno opteretiti povećanjem prireza i komunalne naknade, za razliku od većine drugih lokalnih samouprava koje su napravile takve korake da bi nadomjestili svoj manjak. Mi ćemo otkinuti od sebe te nećemo ni ukidati prava koja smo uveli u području pronatalitetne i socijalne politike.
Tako smo u protekloj godini ponovno uveli subvencioniranje prijevoza učenika srednjih škola koji imaju prebivalište u naseljima Vid, Prud, Dubravica i Glušci, a pohađali su Srednju školu Metković ili Gimnaziju Metković. Temeljem Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o subvencioniranju prijevoza učenika srednjih škola od 2014. godine subvencionira se prijevoz i učenika s područja grada Metkovića koji pohađaju srednje škole u Pločama ili Opuzenu.
Nakon 2009. ponovno je uvedeno i stipendiranje studenata, kao i dar za novorođenu djecu u obiteljima s troje i više djece. Umanjili smo cijene vrtića za obitelji s dvoje i više vrtićke djece. Počela je s radom Humanitarna zaklada Iva Petrušić koja pomaže socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima na području grada i prigradskih naselja.
Iz ovoga je vidljivo da smo povećavali, a ne smanjivali prava u području pronatalitetne i socijalne politike usprkos ekonomskoj krizi, naslijeđenim dugovanjima i manjem proračunu.
Građani desne strane napokon vide desetljećima sanjani nasip za obranu od poplava.
– Da, nakon našega dolaska na vlast izabran je novi izvođač i radovi su krenuli planiranom dinamikom. Vjerojatno ne postoji nitko tko nije iznenađen koliko se toga napravilo. Prva faza nasipa dovršena je na cijelome području grada Metkovića od Duvrata do granice s BiH. Dostignuta je kota koja bi desnoj strani već omogućila aktivnu obranu od „normalnih“ poplava. U dogovoru s Hrvatskim vodama i građanima Duvrata uspjeli smo u obranu od poplave uključiti i kuće/objekte na samome kraju Duvrata koje su bile izuzete prijašnjim projektom.
Što je od većih projekata još u realizaciji?
– Preko Ministarstva regionalnoga razvoja iz EU fondova dobili smo 600 tisuća kuna za uređenje raskrižja Splitske ulice i Ulice A. K. Miošića te za izgradnju kolektora za oborinske vode u dužini od 400 metara. Svi koji su u kišnoj sezoni morali koristiti to raskrižje znaju vrijednost toga.
Uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša izrađen je energetski pregled javne rasvjete, čime su se stekli uvjeti za nastavak radova na njezinoj modernizaciji te postizanju ušteda.
Nakon višegodišnjega postupka početkom godine smo od nadležnoga ministarstva dobili rješenje o dobivanju 7,6 hektara na području Dubravice u vlasništvu RH za izgradnju gospodarske zone.
Kako Vaš politički angažman na nacionalnoj razini utječe na grad Metković i na Vaše obnašanje gradonačelničke funkcije?
– Odlučili smo se ići na nacionalnu razinu zato što se problemi grada Metkovića i drugih lokalnih sredina ne mogu riješiti samo na lokalnoj razini. Potrebna je promjena odozgo jer je jasno da je manevarski prostor jedinica lokalne samouprave uvjetovan općim gospodarskim i investicijskim uvjetima u Republici Hrvatskoj, koji su katastrofalni. Već sam negdje rekao da bi trebalo dati nagradu za hrabrost svima koji se odluče na poduzetništvo i zapošljavanje ljudi. Da ne spominjem opterećenja plaća, financijske uvjete pribave kapitala, šumu nelogičnih i kontradiktornih propisa, inspekcijske samovolje, beskonačna čekanja na razne dozvole i druge dokumente… Pa sad ti budi poduzetnik, naročito u malim sredinama! Zapravo, danas su u Hrvatskoj, osim Zagreba, sve sredine male. Tome sam se odlučio suprotstaviti.
Što poručujete svojim suradnicima u gradskoj upravi, a što građanima?
– Na kraju želim zahvaliti gradskim vijećnicima, članovima upravnih vijeća i nadzornih odbora koji svoju dužnost obnašaju bez ikakve naknade. Posebno zahvaljujem svojim najbližim suradnicima Katarini Ujdur i Nikoli Grmoji koji su predano, bez ikakve naknade, svoju dužnost obnašali uza sve svoje redovne poslove, ali i svim gradskim zaposlenicima koji su savjesno radili svoj posao, unatoč tomu što su bili na minimalcu. Njima smo plaće vratili na prijašnje iznose, osim gradonačelniku, pročelnicima i voditeljima odsjeka kojima su smanjene za 30 %. Iznimka je zamjenik gradonačelnika Nikola Grmoja kojega sam prije tri mjeseca zamolio da započne svoju dužnost obnašati profesionalno, na što je on pristao, i to, na njegov zahtjev, za gotovo 50 % nižu plaću nego što ju je imao bivši zamjenik gradonačelnika. Vjerujem da će svi kao i dosad, dobro obavljati svoj posao, s tim da mjesta za napredak ima dosta te da ćemo na kraju ove godine biti bar jednu razinu bolji nego sada.

Znam da građani sve ono što smo naveli da smo obavili nisu mogli osjetiti. Dug može biti i milijarda, ali je ljudima apstraktan jer je slovo na papiru. I takav je sve dok ne dođe do potpuna sloma, blokiranih računa i bankrota, što su nažalost u Hrvatskoj danas mnogi osjetili. Ali, da bismo mogli pokrenuti bilo koju značajnu investiciju, moramo biti u mogućnosti uložiti novac. Što uložiti ako nemate novac? Što uložiti ako nemate nekretnine? Kako može bilo koji građanin uložiti u svoj posao ako ima minus na računu bez nekretnine? Zato se morala odraditi ovakva priprema terena. Zbog visine duga morala je trajati ovoliko dugo, trebali smo bar prepoloviti dug. Čudo je što nije trajala i duže, zato smatram da smo obavili dosad dobar posao. Uspjeli smo privući investitore i to će Metkovci vidjeti uskoro. Ne možemo u roku od četiri godine stvoriti Eldorado, ali ćemo napraviti preokret i zaustaviti negativan trend. U početku će to biti mali koraci u poduzetništvu, ali poslije će činiti okosnicu razvoja grada. Građani se trebaju strpjeti još samo malo i onda će vidjeti da su nam s razlogom dali povjerenje. I njima, također, želim sve najbolje u novoj 2015. godini..

metkovic.hr

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati