Pratite nas

Intervju

INTERVJU: Zvonko Milas – U Zagreb stiže 1200 natjecatelja iz čak 31 zemlje

Objavljeno

na

Igre su prilika za jače povezivanje matične domovine s Hrvatima iz svih dijelova svijeta – s iseljeništvom, Hrvatima u BiH i manjinom u 12 europskih zemalja

Zvonko Milas državni je tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u čijoj će se organizaciji, uz suradnju Hrvatskog svjetskog kongresa, od 18. do 22. srpnja 2017. u Zagrebu održati 4. hrvatske svjetske igre – amatersko sportsko natjecanje na kojem sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijelog svijeta. Za večernji list je dao opširan intervju kojeg prenosimo:

Je li sve spremno i koji broj sudionika očekujete?

S obzirom na to da je Ured prvi put organizator, ponosan sam što se na ove, četvrte Igre prijavio najveći, rekordan broj sudionika. Gotovo 1200 natjecatelja iz Hrvatske i svijeta. Vjerujem da je to potvrda našeg dobrog rada, ali i neraskidivih veza. S obzirom na svoj globalni karakter, organizacija Igara zahtijevala je maksimalan angažman i nas u domovini i izvan nje. Zahvaljujem koordinatorima i vodstvu Hrvatskog svjetskog kongresa koji su također odradili sjajan posao. Organizirati okupljanje mladih Hrvata iz cijelog svijeta u tolikom broju dokaz je da imamo volju i želju za ovakvim i sličnim projektima, ali i da je trenutak da ponovimo zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske koje smo imali tijekom stvaranja države.

Iz kojih sve zemalja dolaze natjecatelji?

Natjecatelji stižu zaista iz cijelog svijeta – iz 31 zemlje svijeta, s pet kontinenata. Od Tanzanije do Rumunjske, Angole, Australije, Sjeverne i Južne Amerike do Danske i Švedske. Naravno, dolaze nam Hrvati iz susjedne Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Makedonije, Austrije i Srbije. Pomoću Igara Hrvati koji dolaze iz dale­kih kra­jeva moći će upoz­nati sve lje­pote naše domo­vine, hrvatsku kul­turu i povi­jest.

Osim neizostavnog sportskog dijela, što im još pripremate?

Hrvatske svjetske igre ne čine samo sportska natjecanja – Igre su prilika za jače povezivanje matične domovine s Hrvatima iz svih dijelova svijeta – s hrvatskim iseljeništvom, Hrvatima u BiH i s hrvatskom nacionalnom manjinom u 12 europskih zemalja. Zato smo, uz sport, pripremili druge sadržaje i brojna popratna događanja – od mladima omiljenih večernjih druženja, razgledavanja grada, vrijednih izložbi, upoznavanja s hrvatskim dizajnom, našim uspješnim gospodarstvenicima. Jer cilj je Igara, među ostalim, kroz sportska i kulturna druženja povezati mlade Hrvatice i Hrvate i dati im poticaj za njegovanje hrvatskog identiteta i jačanja hrvatskog zajedništva u zemljama u kojima žive.

Koji su sve sportovi obuhvaćeni i odvijaju li se natjecanja po državama iz kojih potomci Hrvata dolaze?

Hrvatske svjetske igre amatersko su sportsko natjecanje na kojem sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijelog svijeta predstavljajući državu u kojoj žive. Projekt neslužbeno nosi ime “Crolimpijada – Olimpijske igre s hrvatskim predznakom”. Pripremili smo natjecanja u 17 sportskih disciplina – od nogometa, tenisa, odbojke, košarke, plivanja, rukometa do golfa – što je nova sportska disciplina na ovogodišnjim Igrama.

Koje su sve novine u odnosu na prošle Igre?

Iako četvrte po redu, prvi put Igre se organiziraju u zajedništvu domovinske Hrvatske i Hrvata izvan Lijepe Naše. Novost je i sudjelovanje mladih iz domovine. Taj njihov entuzijazam pokazatelj je da ne samo institucije, već i društvo želi snažniju suradnju izvandomovinske i domovinske Hrvatske. Projekt je i organizacijski zahtjevan.

Kolika je bila podrška drugih institucija?

Realizaciju Igara poduprle su sve institucije Republike Hrvatske – od predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Grada Zagreba i drugih. Tu su i volonteri koji će za vrijeme Igara biti na raspolaganju sudionicima i natjecateljima 24 sata dnevno – bit će pomoć oko smještaja, prehrane, rasporeda natjecanja, slobodnog vremena. Ponosni smo što se u Igre uključio rekordan broj volontera – 100 mladih iz studentskih i drugih udruga u Hrvatskoj koji će dati sve od sebe da svojim sunarodnjacima, koji su pristigli iz svih krajeva svijeta, osiguraju nezaboravne trenutke u zajedničkoj domovini. Zaista je maksimalan angažman svih uključenih u ovaj projekt. Cilj nam je da ove Igre za sve sudionike Igara budu nezaboravne i da iz Hrvatske ponesu najljepše uspomene. Odaziv sudionika na Igrama ruši sve rekorde.

Je li to znak veće zainteresiranosti hrvatskog iseljeništva za Hrvatsku?

Vjerujem da su upravo potencijali naše države kao i otvoreniji pristup i suradnja s hrvatskim iseljeništvom rezultat jače zainteresiranosti i za ove 4. Hrvatske svjetske igre. Podsjećam da je u posljednjih godinu dana upravo na području jačanja veza s Hrvatima izvan Hrvatske napravljeno puno pomaka – od čvršće i učestalije komunikacije s našim zajednicama i udruženjima u inozemstvu do jačanja programa učenja hrvatskog jezika. Vlada je nedavno osnovala i Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika. Povećali smo i broj studentskih stipendija za Hrvate u BiH te smo i znatno povećali iznos financijskih sredstava za programe i projekte koje također radimo u BiH. Hrvatskoj nacionalnoj manjini u europskim, posebno susjednim zemljama, pružamo sustavnu podršku u jačanju i ostvarivanju što sveobuhvatnijih manjinskih prava na području država u kojima žive. Isto tako, Vladina porezna reforma donijela je olakšice za brojne umirovljenike/ povratnike. Puno je toga napravljeno. Puno toga se još radi i priprema.

Sudionici Igara zasigurno će biti najbolji promotori Hrvatske u svojim zemljama?

Naravno, poznato je da je naše iseljeništvo prvi ambasador hrvatskog turizma i donositelj suvremenih turističkih trendova u Hrvatsku, od stvaranja države pa do danas. Većina sudi­onika nakon što se vrati u svoje domove govorit će o Hrvat­skoj i svim lije­pim stva­rima i iskustvima koje su doži­vjeli. Vje­ru­jemo kako će tako potak­nuti i svoje sugra­đane na posjet Lije­poj Našoj. Također, dodatna vrijednost Igara ne iscrpljuje se samo u tome, prijateljstva koja se stvaraju na Igrama nakon Igara zapravo predstavljaju novu globalnu mrežu studenata i mladih profesionalaca, vrhunski socijalni kapital.

Mogu li Hrvatske svjetske igre biti poticaj za čvršću suradnju iseljene i domovinske Hrvatske?

One to jesu. Mladi se upoznaju, stvaraju svoje mreže upoznajući istodobno i prilike koje se u Hrvatskoj nude. Time se otvara prostor za znanstvenu, gospodarsku i kulturnu suradnju, a sve se to temelji na zajedničkom hrvatskom podrijetlu i identitetu. Uvjeren sam da Igre doprinose ostanku mnogih mladih ljudi u domovini svojih očeva i djedova. Takvih primjera bilo je i dosad – neki su ostali studirati tu, neki su se za vrijeme igara zaljubili i zasnovali obitelji upravo u Hrvatskoj. Budući da smo pripremili i dodatni program koji uključuje posjet uspješnim hrvatskim poduzetnicima, Igre su sjajna prilika da se mladima koji ne žive u RH pokaže ne samo turistička ponuda kojom Zagreb i Hrvatska obiluju, već i vrijednost hrvatskih proizvoda te mogućnosti gospodarskog i investicijskog povezivanja.

Pripremili ste i svečani program za samo otvorenje Igara. Što tu možemo očekivati?

Svečani program počinje svečanim misnim slavljem u zagrebačkoj katedrali koje će predvoditi mons. Mijo Gorski, a na otvaranju Igara bit će prisutni državni predstavnici, diplomati i vodeći gospodarstvenici koji su također iskazali potporu projektu. U programu svečanog otvaranja sudjeluju mnogi poznati hrvatski izvođači. Bit će to spoj tradicije i novih, modernih trendova, spoj kulture i sporta. Želja nam je tog prvog dana od srca svima njima zaželjeti i pokazati toplu dobrodošlicu u Zagreb, glavni grad zajedničke nam domovine.

IV Hrvatske svjetske igre – najveće Igre do sada

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati