Irak će se raspasti na 3 dijela?!

0

Suniti, šijiti i Kurdi šire svoja područja interesa

Dok se vladine snage bore s ISIL-om za kontrolu nad Tal Afarom i rafinerijom Baiji, dok premijer Maliki očajnički traži bilo kakvu pomoć, uključujući i zračne napade američkog ratnog zrakoplovstva, što Bijela kuća zasad odbija, sve je izglednije da se Iraku kao cjelovitoj i jedinstvenoj državi približio kraj. Donedavno relativno kompaktna država, vrlo će se vjerojatno raspasti, i to ne na dva, već na tri dijela, piše Bernard Karakaš za Večernji List.

 irak raspad 3Kurdi koriste priliku

Sunitski ekstremisti okupljeni oko terorističke organizacije ISIL, poznate po svojoj okrutnosti i ekstremizmu zbog kojeg ga se odrekla čak i Al-Qa’ida, već sada kontrolira znatan dio teritorija na području središnjeg Iraka, a to područje šire doslovno iz dana u dan.

Dobro obučeni i vrlo motivirani borci ISIL-a borbeno su nadmoćnija formacija u odnosu na demoralizirane iračke vojne postrojbe, koje su dobar dio bojišta, poput grada Mosula, u kojem je i počela sunitska ofenziva, panično napustili bez ozbiljnije borbe.

Ipak, na strani sunita nisu samo teroristi ISIL-a.

Borci ove skupine jesu oštrica sunitskih snaga, no ne i jedine postrojbe koje se sada bore protiv vlade u Bagdadu. Tu su i plemena sunitskih Arapa, tu je i časnički kadar izašao iz vojske. Što se sada događa svojevrsna je kazna sustavnom zanemarivanju sunita u Iraku, koje šijitska vlada premijera Malikija provodi već godinu i pol dana – kaže vojni analitičar Igor Tabak. Borbe sunita i šijita možda su najbolje iskoristili Kurdi na sjeveru države, koji posljednja zbivanja koriste kako bi učvrstili svoju vlast i pripremili se za stvarno formiranje svoje samostalne države. Ovladali su gradom Kirkukom te proglasili kraj one države Irak koju smo do sada znali.

Kurdi već dugo vremena imaju svoju punu autonomiju na sjeveru, svoju vladu, vojsku, pa čak i svog ministra vanjskih poslova. A sada su sve to spremni i formalizirati na međunarodnoj sceni.

Gotovo je paradoksalno, ali u tom im najviše pomaže njihov, donedavno najveći neprijatelj – Turska. Transformacija Turske iz neprijatelja u jednog od ključnih kurdskih saveznika već je pri kraju, a za to Ankara ima jako dobre razloge. Prije svega, s Kurdistanom već sada Turska ostvaruje osam milijardi dolara trgovinske razmjene više nego s ostalim dijelovima Iraka. Preko Turske Kurdi izvoze naftu s nalazišta koja su pod njihovom kontrolom. I na kraju, dok je Kurdistana, Turska neće graničiti s dijelovima Iraka koje kontrolira ISIL.

Ni vlada u Bagdadu se ne predaje. Koliko god suniti i ISIL imali podršku Saudijske Arabije, Katara ili Kuvajta, a Kurdi podršku Turske, irački šijiti mogu se pouzdati u pomoć Irana i Sirije. Iranski je predsjednik najavio kako će Iran pomoći u zaštiti svetih šijitskih mjesta poput Karbale, Najafa ili Samare, a sirijski su zrakoplovi već udarali po postrojbama ISIL-a u Iraku. Na djelu je komadanje zemlje, a svi interesni blokovi pokušavaju prigrabiti što veći i što bolji dio sada već de facto nepostojeće države.

Najveći broj izbjeglica na svijetu još od kraja Drugog svjetskog rata

Sukobi u Siriji, Srednjoafričkoj Republici i Južnom Sudanu koji su obilježili prošlu godinu izazvali su dramatičan rast broja izbjeglica na svijetu, čiji je broj prvi put krajem 2013. prešao 50 milijuna! Prema izvještaju UN-ove agencije za izbjeglice, najmanje 51,5 milijuna ljudi diljem svijeta izbjeglo je iz svojih domova zbog oružanih sukoba, što je više nego li ih je izbjeglo u Drugom svjetskom ratu.

Sukoba je sve više, a istodobno nikako da zamru stari sukobi, zbog kojih su tisuće ljudi izbjeglice već desetljećima – kaže Antonio Gutteres, direktor UNHCR-a. Najveći broj izbjeglica dolazi iz Afganistana, odakle ih je krajem 2013. bilo više od 2,5 milijuna. Ipak, situacija je danas vjerojatno znatno gora nego u trenutku pisanja dokumenta. Izvještaj ne uzima u obzir posljednja zbivanja u Iraku u kojem je počeo veliki rat sunita i šijita, a samo iz grada Mosula u jednome je danu izbjeglo oko pola milijuna njegovih stanovnika. Osim ovih, “privremenih” izbjeglica, koji se nakon nekog vremena ipak vrate svojim kućama, velik problem “predstavljaju i dugogodišnji izbjeglice, ljudi koji su u izbjeglištvu i po nekoliko desetaka godina. Procjenjuje se da je tih dugogodišnjih izbjeglica oko 6,3 milijuna diljem svijeta. Među njima je i 120.000 Burmanaca koji su smješteni u izbjegličkom kampu u Tajlandu već više od 20 godina. Izvještaj UN-a upozorava i na velike probleme pri smještaju ovih ljudi jer za 86 posto izbjeglica zemlje domaćini izrazito su siromašne države.

51,5 milijuna izbjeglica bilo je na svijetu krajem 2013. godine. Njihov broj vjerojatno se u međuvremenu povećao jer su se rasplamsale i žestoke borbe u Siriji i Iraku

6,3 milijuna izbjeglica na svijetu takozvani su dugogodišnji izbjeglice koji su iz svojih domova otišli prije deset i više godina, a nemaju nikakve naznake da će se ikad vratiti kući

VL

facebook komentari