Pratite nas

Naši u svijetu

Irački militanti javno likvidirali stotine vojnika

Objavljeno

na

Islamska ekstremistička skupina ISIL, koja ja zauzela veći dio sjevernog Iraka objavila je fotografije na kojima se prikazuju egzekucije stotina iračkih vojnika.

Na fotografijama objavljenim na Twitteru ISIL-a prikazani su maskirani borci kako ubacuju zarobljene vojnike u kamione, a zatim ih prisiljavaju da legnu u rov s rukama vezanim iza leđa, prijeteći im oružjem. Na pojedinim fotografijama prikazana su krvava tijela zarobljenika nakon što su ubijeni.

Upozoravamo da su fotografije uznemirujućeg sadržaja!

U opisu slika stoji da je egzekucija vojnika odmazda za ubojstvo zapovjednika ISIL-a o čijoj su smrti izvijestili vlada i ISIL prije nego što je ova grupa osvojila drugi po veličini irački grad Mosul.

Glasnogovornik iračke vojske potvrdio je autentičnost fotografija i rekao da ima saznanja o slučajevima masovnih ubojstava iračkih vojnika u oblastima koje drži ISIL. I dok se u medijima spominje da je ubijeno više od 1500 vojnika, te informacije još nisu potvrđene.

Militanti sve bliže Bagdadu

NAJMANJE devet osoba ubijeno je danas u Bagdadu u eksploziji bombe postavljene uz cestu, dok je šest ljudi izgubilo život u napadu minobacačima na centar za novačenje civila u Halesu, sjeverno od Bakube. Dužnosnik u ministarstvu unutarnjih poslova kazao je da se u prvom slučaju radi o eksploziji bombe uz cestu, a isti je taj napad dužnosnik policije nazvao samoubilačkim atentatom. U međuvremenu, džihadisti Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) nastavljaju ofenzivu. Napadom na regrutni centar, ISIL, koji ima namjeru stvoriti sunitski kalifat u području između Iraka i Sirije, šalje poruku iračkim šijitskim vlastima. One su pak pozvale stanovnike da se dobrovoljno jave i pridruže snagama reda u protuofenzivi na militante. Poziv su uputili premijer Nuri al-Maliki i veliki ajatolah Ali al-Sistani.

U samo tri dana, od utorka do četvrtka, pripadnici ISIL-a zauzeli su drugi po veličini irački grad Mosul te Tikrit i Kirkuk, kao i dijelove više provincija na sjeveru i istoku zemlje. Iračke regularne snage se pripremaju na protuudar na sjeveru i u središnjem dijelu zemlje te su objavile plan obrane Bagdada. Iračke zračne snage napale su 150 kilometara sjevernoistočno od Bagdada kurdske borce – pešmerge. U napadu na njihov konvoj poginulo je najmanje šest Kurda, no ne zna se je li taj noćni napad greškom izveden ili su kurdske snage uistinu bile prava meta napada.

Sve kaotičnije i nasilnije stanje na terenu u Iraku bivši posrednik UN-a Lahdar Brahimi pripisuje nezainteresiranosti međunarodne zajednice za Siriju. ISIL je, ističe, osim u Iraku, najaktivniji upravo u Siriji. “To je dobro poznato pravilo: sukob tog tipa (u Siriji) nije mogao ostati zatvoren unutar granica jedne zemlje”, ocijenio je Brahimi i izrazio žaljenje što međunarodna zajednica “zanemaruje” sirijski problem i nije pomogla u njegovom rješavanju.

Dan nakon što je u Perzijski zaljev stigao američki nosač zrakoplova, Iran je izrazio protivljenje “bilo kojoj stranoj vojnoj intervenciji” protiv pobunjenika, ocijenivši da bi to dodatno zakompliciralo stvari u zemlji. Prije toga je vlada grada Mosula u egzilu pozvala na zajedničke zračne udare SAD-a i Turske na džihadiste. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je kazao da za sada “ne vidi ulogu NATO-a u Iraku”.

Kerry: pomoć ima smisla samo ako se irački čelnici ujedine

Američki državni tajnik John Kerry ocijenio je kako američka pomoć Iraku, koju ta zemlja traži našavši se pod žestokim udarom islamskih ekstremista, ima smisla samo ako irački čelnici prevladaju duboke međusobne podjele, objavio je u subotu State Department. Kerry je to istaknuo u telefonskom razgovoru s iračkim ministrom vanjskih poslova Hoshjarom Zebarijem, navodi se u priopćenju.

“On je istaknuo u razgovoru s iračkim šefom diplomacije kako će pomoć Sjedinjenih Država imati rezultata samo pod uvjetom da irački čelnici ostave po strani međusobne razlike i primjene koordiniran i učinkovit pristup u postizanju nacionalnog jedinstva kako bi pomaknuli zemlju prema naprijed i suočili se s prijetnjom ISIL-a”, navodi se u priopćenju u kojem se aludira na situaciju u kojoj su militantni islamisti pokreta koji se naziva Islamskom državom u Iraku i na Levantu preuzeli nadzor nad nekoliko važnih iračkih gradova.

Kerry je također pozvao Irak da ratificira rezultate parlamentarnih izbora provedenih 30. travnja i formira novu vladu ne ponavljajući dugo razdoblje nesuglasica kakvo je uslijedilo nakon izbora 2010. godine. Napredovanje militantnih sunita Islamske države u Iraku i na Levantu (ISIL) prema iračkoj prijestolnici Bagdadu čini se da se usporilo, no vlada šiitskog premijera Nurija al-Malikija i dalje ima velikih razloga za zabrinutost.

Američki predsjednik Barack Obama kazao je u petak da razmatra više vojnih opcija kako bi se pomoglo Malikiju u borbi protiv pobunjenika čiju je snagu ojačao rat u susjednoj Siriji. SAD je u subotu poslao u Zaljev američki nosač zrakoplova potaknuvši očekivanja dodatne američke pomoći uz onu koja se odnosi na prodaju oružja i ograničenu vojnu obuku što Sjedinjene Države pružaju Iraku od povlačenja svojih snaga 2011. godine.

Američki dužnosnici, međutim, oklijevaju osigurati veću novu pomoć Iraku bez jamstava tamošnjih političara iz šijitske, sunitske i kurdske zajednice da mogu prevladati dugogodišnje međusobne podjele. Pentagon je u subotu objavio da će Sjedinjene Države rasporediti jedan od svojih nosača zrakoplova USS George H.W. Bush u Perzijski zaljev u odgovoru na krizu u Iraku, a u njegovoj pratnji će biti još dva američka broda, razarač USS Truxtun i krstarica USS Philippine Sea, koji oba imaju lansere raketa. Tri broda ranije su bila usidrena sjeverno od Arapskog mora.

Iran protiv bilo kakve strane vojne intervencije u Iraku

Iran je protiv bilo kakve strane vojne intervencije u Iraku, kazao je u nedjelju glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Marzieh Afham, a prenosi agencija France Presse pozivajući se na iransku agenciju Isna. “Irak ima kapacitete i potrebnu spremnost za borbu protiv terorizma i ekstremizma. Svaka akcija koja bi komplicirala situaciju u Iraku nije u interesu te zemlje niti regije”, kazao je Afham izrazivši uvjerenost da “irački narod i vlada mogu neutralizirati urotu”.

Iračke snage pripremaju ofenzivu i pojačale su svoju obranu u Bagdadu nakon akcija sunitskih džihadista skupine Islamska država u Iraku i na Levantu (ISIL), koji su zauzeli drugi irački grad Mosul, pokrajinu Niniva, grad Tikrit i druge regije pokrajine Salahedin, kao i dijelove pokrajina Dijala i Kirkuk.

Teheran je ranije objavio kako je spreman pomoći Bagdadu u borbi protiv militantnih džihadista ali ne i intervenirati na iračkom tlu, a iranske su vlasti u više navrata opovrgnule neke informacije o prisutnosti iranskih snaga u Iraku. Iranski predsjednik Hasan Rohani u subotu nije isključio suradnju sa Sjedinjenim Državama protiv džihadista. Suočene s nastalom situacijom Sjedinjene Države poslale su u subotu u Zaljev američki nosač zrakoplova USS George H.W. Bush te još dva broda, razarač i krstaricu, koji oba imaju lansere raketa.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati