Iseljena Hrvatska

    0

    Iako se iseljavanja Hrvata pred Turcima bilježe još od 15. st., odlazak Hrvata iz domovine sa obilježjima egzodusa desio se krajem 19. st. i trajao je do Prvoga svjetskoga rata. Uzroci su bili ekonomske, društvene i političke prirode. Najveći se dio iseljenika iz Hrvatske odselio u Ameriku, a od europskih zemalja “meke” za hrvatsku emigraciju bile su Belgija, Njemačka i Francuska. Novi val emigracije zbio se između dva svjetska rata, a samo u tri poslijeratne godine (od ’45 do ’48.) iz Hrvatske se iselilo oko 250 000 ljudi. Jasno je da su sve  te migracije utjecale i na demografsku sliku Hrvatske. Crkva je imala posebnu ulogu u životu, očuvanju vjere i identiteta hrvatskih iseljenika, kao i na veze koje su održavali sa starom domovinom, te njihovu ulogu u stvaranju neovisne i slobodne Republike Hrvatske. Osim toga, nezaobilazan je i utjecaj kulturnoga stvaralaštva, institucija, tiska, sportskih klubova i nacionalnih društava iseljenika u njihovim novim domovinama.
    Danas je hrvatskih iseljenika oko 2,5 milijuna, a pitanje njihova identiteta i budućnosti predstavljaju bitan element očuvanja i promicanja identiteta same Hrvatske u suvremenom europskom i svjetskom okruženju.
                                                                                                              

    HRVATI U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA

    Hrvati su, kao pomorci ili trgovci, u Kaliforniju počeli dolaziti na prijelazu 18. u 19. st. Većinom su to bili Dalmatinci i Primorci. Osim toga, bavili su se ugostiteljstvom i trgovinom, a bili su osobito uspješni u povrtlarstvu, voćarstvu i ribarstvu. Danas u Kaliforniji živi oko 125 000 Hrvata, postoje 22 odsjeka Hrvatske bratske zajednice i deseci drugih organizacija.
    U New Orleans, našu najstariju naseobinu u SAD-u, veći broj Hrvata došao je početkom 19. st. Bavili su se trgovinom, brodogradnjom, uzgojem kamenica i naranči. Danas u Louisiani živi nekoliko tisuća Hrvata u tri naraštaja.
    Hrvati su u državu Washington počeli stizati krajem 19. st. i počeli zauzimati istaknuto mjesto u moćnoj ribarskoj industriji. Godine 1937. već su živjeli u 18 naselja.
    Većina Hrvata u SAD-u prošla je kroz industrijsko središte Pittsburg, ujedno i kolijevku Hrvatske bratske zajednice. U tom je gradu 1894. osnovana Hrvatska narodna zajednica,  zbog čega se broj Hrvata ubrzano povećavao. I danas je to najveći hrvatski grad u SAD-u. U Pennsylvaniji ima oko 120 naseobina u kojima žive Hrvati i 140 odsjeka Hrvatske bratske zajednice. Prvi hrvatski svećenik u SAD-u bio je franjevac Dobroslav Božić, župnik u Aleghenyju, zaslužan za osnivanje prve hrvatske župe i izgradnju prve hrvatske crkve sv. Nikole u Pittsburgu.
    U Clevelandu se Hrvati u većem broju naseljavaju od 1890. godine, pa je 1902. osnovana i hrvatska župa sv. Pavla. Inače, u Ohiu postoji zajednica s više od sedamdeset tisuća američkih Hrvata.
    Tijekom naseljavanja jugozapadnih krajeva SAD-a 1888. Hrvati dolaze i u Kansas City. U svibnju 1900. osnovana je župa sv. Ivana Krstitelja, jedina hrvatska župa u Americi u kojoj je nekoliko godina sveta misa bila održavana na staroslavenskom jeziku. Nakon Prvoga svjetskog rata, časne su sestre tamo osnovale prvo hrvatsko sirotište. U novije doba na tom području živi oko dvadeset tisuća Hrvata.
    U St. Lous prvi su Hrvati, uglavnom mornari, počeli dolaziti oko 1862. godine. Danas je taj grad najvažnija hrvatska naseobina na jugu SAD-a.
    Chicago je drugi grad u SAD-u po broju udomljenih Hrvata, a postao je i jedno od središta kulturnog i političkog života naših iseljenika. Danas je u Chicagu približno pedeset tisuća Hrvata, a u drugim naseljima u državi Illinois još oko sto tisuća. Prva naša župa u Chicagu, ona Uzdignuća Djevice Marije, osnovana je 1903.
    Što se države Michigan tiče, smatra se da su prvi Hrvati u Detroit doselili oko 1890. U tom je gradu krajem 1923. velečasni Oskar Suster osnovao i našu župu sv. Jeronima.
    U legendarni su New York naši ljudi u većem broju počeli dolaziti nakon Prvoga svjetskog rata. Od 1904. Hrvati su pokušavali organizirati župu, ali im je to uspjelo tek 1913., kad su osnovali župu sv. Ćirila i Metoda s jednom od najljepših hrvatskih crkava u Sjevernoj Americi. Danas tamo živi oko trideset tisuća Hrvata.

    HRVATI U KANADI

    Hrvati su se najintenzivnije doseljavali u Kanadu između 1924. i 1928. godine. Između dva svjetska rata naši se ljudi u većem broju nastavaju u nekoliko gradova: Vancouveru,  Winnipegu, Ontariju… U to doba kreće osnivanje hrvatskih nacionalnih domova, koji su predstavljali središta kulture, jezika, glazbe, političkog, kazališnog, kulturnog i karitativnog života. Drugi val masovnog useljavanja u Kanadu zbio se nakon Drugoga svjetskog rata, posebno u 60-ima, kad počinju stizati i hrvatske političke izbjeglice.
    Najveće uspjehe naši su iseljenici postigli u ribarstvu, a istakli su se u gospodarstvu te u politici.
    Prva naša župa u Kanadi je ona sv. Franje Asiškog, osnovana 1950. u Windsoru. Mise u hrvatskim crkvama diljem Kanade održavaju se na hrvatskom jeziku. U sklopu župa djeluju i hrvatske škole, zborovi, folklorne grupe i razna druga društva i udruge. Danas u Kanadi ima oko 200 000 Hrvata i njihovih potomaka.

    HRVATI U JUŽNOJ AMERICI

    Argentina

    Hrvati su u Argentinu počeli stizati u prvoj polovini 18. st, tako da su tamo neke od
    najbrojnijih i najstarijih naseobina naših ljudi u Južnoj Americi. Među prvima je došao isusovac Nikola Plantić 1748. Smatra se da je 1939. u Argentini bilo oko 150 000 Hrvata, koji su većinom uzgajali krave i obrađivali zemlju.
    No, Hrvati su se istakli i u gospodarstvu, brodogradnji, znanosti, politici. U argentinskim su gradovima osnovali brojne hrvatske domove, tamburaška, pjevačka i sportska društva. U Buenos Airesu podignuto je Hrvatsko vjersko središte sv. Nikole Tavelića. U tom se gradu okupljalo i najviše hrvatskih intelektualaca, tiskalo najviše naših knjiga i časopisa.

    Čile

    Doseljavanja Hrvata u Čile počela su oko 1840., dok se drugi veći val bilježi krajem 19. st. Većina ih je bila siromašna, težaci ili ribari. Mnogi su se nastanili u Ognjenoj Zemlji i Magallanesu, te posvetili ovčarstvu. Na sjeveru su razvijali industriju salitre.
    Doprinos Hrvata čileanskom gospodarstvu, kulturi, politici i sportu ne može se zanemariti. Prvi biskup Punta Arenasa bio je Vladimir Borić Crnošija, a neki Hrvati su bili i predsjednički kandidati. I Antonio Skarmeta, jedan od najpoznatijih južnoameričkih pisaca, primjerice, ponosi se svojim hrvatskim podrijetlom.

    Bolivija i Paragvaj

    Male iseljeničke skupine Hrvata već su u 19. st. došle u Boliviju, a trajnije naseobine formiraju početkom idućega stoljeća. Prema novijim podacima, danas u Boliviji živi oko dvije tisuće hrvatskih doseljenika.
    Za vrijeme Prvoga svjetskog rata u Paragvaju je bilo oko četiri stotine Hrvata. Ni danas ih nije puno više, a nalaze se većinom u gradovima Asuncion i Concepcion.

    Urugvaj

    Još u drugoj polovici 18. st. u Urugvaj stižu hrvatski pomorci. Više ih stiže potkraj 19. st., uoči Prvoga svjetskog rata i osobito u godinama nakon rata. Društvena okupljanja zbivala su se u Hrvatskom domu u Montevideu, osnovanom 1928. Danas je u Urugvaju oko tri tisuće Hrvata.

    Venezuela

    Hrvati su u Venezuelu dolazili pojedinačno. Uoči Drugoga svjetskog rata tamo ih je živjelo oko dvije stotine. Tek nakon rata u većem su broju počeli stizati politički emigranti, a broj naših ljudi u Venezueli popeo se na oko 1500.
    Središte kulturnog, političkog i društvenog života bilo je Društvo Hrvata, koje je djelovalo od 1949. S prvim skupinama poratnih doseljenika stigli su i svećenici: vjernike je okupljao isusovac Tomo Marković u prostorijama nadbiskupske palače i Katoličkoga sveučilišta, gdje je osnovan i Caritas.

    Peru

    I u Peru su Hrvati dolazili pojedinačno sve do druge polovine 19. st. Među prvima su bili mornari. U većem broju Hrvati dolaze tek na početku stvaranja suvremenog Perua, te se bave trgovinom, grade ceste i željezničke pruge, aktivni su u zrakoplovstvu. Nove generacije Hrvata stigle su kao izbjeglice iz logora u Italiji ’48., te uskoro postali uspješni zemljoradnici i ribari. Prvo društvo osnovano je 1881. u Ceri. Hrvati vjernici okupljaju se u crkvi San Leopoldo.
    Brazil

    Hrvati se u Brazil doseljavaju nakon Prvoga svjetskog rata.
    Prvi naš dušobrižnik u toj zemlji bio je velečasni Damjan Rodin, koji je došao 1948., a u Rio de Janeiru je osnivao župe, škole, bolnicu i pomagao potrebitima. U Sao Paulo dolazi otac Josip Mravak, koji je osnovao društvo “Croatia Sacra Paulistana” i izgradio Hrvatski dom kardinala Stepinca u kojemu se i danas okupljaju Hrvati.

    HRVATI U AUSTRALIJI

    Velik broj Hrvata doselio se na australski kontinent početkom 20. st. u okolicu Pertha, Boulder-Kalgoorliea, sjevernog Queenslanda, Sydneya i Broken Hilla, a još ih je više stiglo nakon Prvoga svjetkog rata.
    Do Drugoga svjetskog rata naši su doseljenici počeli znatnije sudjelovati u razvitku zemlje, kao kopači zlata, povrtlari koji su postali zemljoposjednici, vlasnici velikih ribarskih brodova… Poslijeratni doseljenici su se većinom nastanili u velikim gradovima, posebno Melbourneu i Sydneyu. Postajali su vlasnici trgovina, restauracija, hotela, motela, brodova i tvornica. Osnovane su Australsko-hrvatska gospodarska komora, te Hrvatska kreditna zadruga. Nekolicina Hrvata ubraja se među najuspješnije poslovne ljude u Australiji.
    Osnivaju se i hrvatski domovi, kao sjedišta očuvanja jezičnog, kulturnog, glazbenog, sportskog i inog identiteta Hrvata u novoj domovini. Radi se na tiskanju periodika, a u Sydneyu je osnovan i Hrvatski radio Australija. Deset hrvatskih škola djeluje pod pokroviteljstvom Središnjeg odbora hrvatskih etničkih škola NSW-a. Osnovana je i Hrvatska znanstvena zaklada, a 1978. hrvatski je jezik priznat kao redovni predmet na višim školama.
    U Australiji postoji 14 hrvatskih župa. Prvu misu na hrvatskom jeziku održao je velečasni Josip Kasić 1964. u Hrvatskom katoličkom centru u Clifton Hillu, a od 1983. Hrvati su podigli šest velikih crkava. Godinu dana kasnije počeli su radovi na Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića, prvom takvom na australskom kontinentu.

    HRVATI NA NOVOM ZELANDU

    Hrvati su se na Novom Zelandu bavili ribarstvom, 1934. su osnovali i svoju zadrugu. Bili su vinogradari i voćari, bavili su se trgovinom i industrijom, a neki su bili aktivni i u politici. Osnovali su Hrvatsku čitaonicu 1928., Hrvatsko dobrotvorno društvo, a zatim i Hrvatski dom. Hrvatski klub osnovan je 1972. Smatra se da danas u Novom Zelandu živi 40 000 ljudi podrijetlom Hrvata, većina u okolici Aucklanda te gradovima Wellingtonu i Dargavilleu. U ratnim godinama od 1991. do 1995. doselilo se oko 3 000  Hrvata.
    Naši su ljudi svog svećenika na Novom Zelandu dobili 1928. – Ivana Pavlinovića. Dvije godine kasnije otvorena je crkva sv. Ćirila i Metoda. U Auclandu djeluje i Hrvatska katolička misija sv. Leopolda Mandića, u kojoj je 1991. osnovan Caritas radi prikupljanja pomoći za djecu poginulih hrvatskih branitelja.

    HRVATI U JUŽNOJ AFRICI

    Sve do 1870. useljavanje Hrvata u Južnu Afriku bilo je pojedinačno, tek je krajem 19. st. postalo brojnije. Većinom je to bilo u područja Johannesburga i Pretorije.
    Hrvatska katolička zajednica osnovana je 1969. dolaskom prvoga hrvatskog svećenika fra Ive Perovića. Danas zajednica ima svoju crkvu sv. Jeronima, izgrađenu 1993. Trenutačno se broj hrvatskih doseljenika i njihovih potomaka kreće između pet i sedam tisuća, a oko tisuću ih živi u najvećoj koloniji u Johannesburgu.

    HRVATI U EUROPI

    Njemačka

    U Njemačku su Hrvati počeli doseljavati početkom 20. st. Useljavanje se nastavlja tek nakon 1930. Prije Drugoga svjetskog rata sklopljeni sporazumi između jugoslavenske i njemačke vlade rezultirali su odlaskom 63 000 radnika u Njemačku. Između 1954. i 1962. broj hrvatskih radnika u Njemačkoj naglo raste. Između SR Njemačke i SFRJ ugovor iz 1968. regulira uvjete zapošljavanja i prava naših radnika.
    Nakon Drugoga svjetskog rata hrvatsko je dušobrižništvo bilo povezano i uz logore u Italiji i Austriji, a kasnije su se osnivale i misije koje su okupljale izbjeglice i Hrvate koji su ilegalno došli u Njemačku. Dolaskom oca Bernarda Dukića u Njemačku 1965. osnovana je Hrvatska katolička misija, a on je postao prvim misionarom. Nakon rata svećenici su preuzeli brigu o mnogim socijalnim problemima Hrvata. I pastoralna i socijalna služba znatno su pridonijele stvaranju samostalne Hrvatske, obavljajući humanitarni rad za vrijeme Domovinskog rata. Tek nakon osnutka Republike Hrvatske u Njemačkoj se moglo registrirati kao hrvatski građanin. Prema nekim je statistikama u Njemačkoj 1999. bilo oko 350 000 Hrvata iz RH i BiH. U njemačkoj danas postoji 86 hrvatskih katoličkih misija, a vjerski se obredi obavljaju u preko 30 crkava i vjerskih centara. Smatra se da je krovna organizacija hrvatskih udruga u Njemačkoj Hrvatski svjetski kongres osnovan 1994. u blizini Kölna.

    Austrija

    Hrvati koji su tijekom osmanskih osvajanja došli u dijelove današnje istočne Austrije prozvani su gradišćanskim Hrvatima, isto kao i Hrvati u zapadnoj Mađarskoj i dijelu Slovačke. Danas ih u Austriji ima oko 50 000.
    Tijekom Drugoga svjetskog rata u Austriji je bilo mnogo hrvatskih vojnika i ranjenika za koje je brinuo Hrvatski crveni križ, osnovan u Beču 1944. Broj izbjeglica u godinama nakon rata bio je znatno veći od broja privremenih radnika, a izmijenila se i struktura hrvatske zajednice u Beču. Krovno udruženje Hrvata u Austriji bio je Središnji odbor hrvatskih udružbi. Najveća organizacija Hrvata je ipak Austrijsko-hrvatska zajednica za kulturu i šport.
    U Koruškoj, na području gdje je danas katolička misija Klagenfurt, dušobrižničko je djelovanje počelo 1945. Godinu dana kasnije svećenik Jure Vrdoljak uveo je misu za Hrvate u Dietesdorfu. Jedna od starijih hrvatskih katoličkih misija u zapadnoj Europi je ona u Salzburgu, a ustanovio ju je pokojni svećenik Vilim Cecelja 1950. godine. Prva hrvatska misa nakon Drugoga svjetskog rata održana je 1955.

    Belgija

    Hrvati su u većem broju počeli stizati u Belgiju 20-ih godina prošloga stoljeća. Najveća radnička kolonija naših ljudi bila je u Liegeu. Hrvati su se u Belgiji bavili uslužnim djelatnostima, trgovinom, ugostiteljstvom, neki uvozom. Društveni život pokrenut je osnivanjem organizacija i društava 30-ih. Od hrvatskih društava danas su aktivni ogranci HDZ-a, HSS-a, Kulturno športsko društvo i dr. U Belgiji je izlazilo i nekoliko hrvatskih listova.
    Hrvatska misija u Bruxellesu ima jednog misionara, a mise za Hrvate služe se u više gradova. U Liegeu je ustanovljena i misija u dogovoru s tamošnjim biskupom.

    Francuska

    Veća useljavanja Hrvata u Francusku bilježe se između 1919. i 1925. godine, uglavnom na područja središnjeg dijela zemlje i u okolici Pariza. Između dva svjetska rata u Francuskoj se našlo oko 35 000 naših ljudi. Jedan dio ih se vratio u domovinu, a dio se asimilirao.
    Prvo hrvatsko društvo osnovano je 1921., ali najveće je ipak bilo udruženje Jugoslavena u Parizu, kao dio Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavena u Francuskoj. Hrvati su ’49. osnovali Hrvatski radnički savez unutar kršćanskoga sindikata. Hrvatska katolička misija osnovana je 1953. dekretom Pariške nadbiskupije. Hrvati se u novije vrijeme okupljaju u Hrvatskom pastoralnom centru, koji je među najljepšim u Europi. Od 1990. djeluje Predstavničko vijeće hrvatskih ustanova i hrvatske zajednice u Francuskoj, koje nastoji povezati Hrvate u domovini i iseljene Hrvate.

    Švicarska

    Hrvati u znatnijem broju u Švicarsku stižu početkom 19. st. Novi val bilježi se u drugoj polovici 60-ih, uglavnom privremenih radnika, a veći broj dolazi i za vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH. Danas je Hrvata u Švicarskoj oko 75 000, a dosta ih je uzelo švicarsko državljanstvo. Popisano je i 13 hrvatskih katoličkih misija.

    Švedska

    U Švedskoj živi oko 20 000 Hrvata pristiglih većinom tijekom druge polovine 20. st. Glavni razlog bio je privremeni rad. Organizaciju duhovne pastve za Hrvate preuzeo je 1969. dominikanac Vjekoslav Lasić, a 1978. useljenici osnivaju i Savez hrvatskih zajednica u Švedskoj.

    Norveška

    Najveći dio Hrvata u Norvešku stiže krajem 60-ih godina prošloga stoljeća. Krovna udruga Hrvata u Norveškoj – Hrvatska zajednica – osnovana je 1989. Danas je tamo oko dvije tisuće naših ljudi, a najbrojnije su skupine na području Osla.

    Nizozemska

    Prvi Hrvati u Nizozemsku dolaze oko 1925., a novi val useljava nakon Drugoga svjetskog rata, uglavnom iz drugih europskih zemalja. Sedamdesetih su godina u nekoliko gradova osnovani naši centri za okupljanje i slavljenje euharistije. Danas u Nizozemskoj ima oko 6 000 Hrvata, najviše u Rotterdamu.

    Velika Britanija

    U Velikoj Britaniji nema brojnije etničke zajednice Hrvata, koji se najviše okupljaju oko Hrvatske katoličke misije.

    Italija

    U Italiji još od 16. st. žive tzv. moliški Hrvati u pokrajini Molise, a ima ih oko 2 500. Mnogi su se doselili još u vrijeme Austro-Ugarske.
    Nakon Drugoga svjetskog rata, zbog loših prilika u Jugoslaviji, iseljavanja u Italiju postaju masovna.U Italiju kreću i izbjeglice, a smješteni su po izbjegličkim logorima.
    U Rimu postoji mala hrvatska naseobina, te crkva sv. Jeronima.

    Hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama

    Smatra se da u Mađarskoj živi oko 40 000 Hrvata. Doseljavali su u razdoblju od 15. do 18. st. Podravski su Hrvati najstarija autohtona hrvatska skupina u Mađarskoj.
    U Slovačkoj je danas oko 4 000 Hrvata, dok je u južnoj Moravskoj u Češkoj oko tisuću moravskih Hrvata.
    U Rumunjsku su Hrvati stizali još od 14. st. Danas žive na nekoliko mjesta, ali najveće je Karaševo gdje ih je oko 8 000.
    Nakon raspada SFRJ nastale su neovisne države u kojima su se našli i Hrvati. Smatra se da Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, već konstitutivan narod. Najbrojnija hrvatska manjina je ona na području Srbije i Crne Gore.

    facebook komentari