Connect with us

Komentar

ISIL u hrvatskom susjedstvu

Published

on

Aktualno koketiranje Ankare s islamistima u Siriji već sutra bi se moglo preliti i u Bosnu i Hercegovinu, čije bi prve žrtve, poput iračkih i sirijskih kršćana, lako mogli postati hercegbosanski Hrvati, a zbog svoga geopolitičkoga položaja te pripadnosti NATO savezu i sama Republika Hrvatska

reg-erdogan-reuters

Apokaliptične slike što nam ih mediji svakodnevno serviraju s Bliskoga istoka, uglavnom ne pobuđuju zanimanje hrvatske javnosti. Osim kratkih agencijskih izvješća o islamističkom osvajanju širokih prostora sirijskih Kurda oko grada Kobane, masovnih zločina nad pripadnicima kršćanske manjine u Iraku i progona Kurda zaustavlja se znatiželja vijestima gladne javnosti. Što je u pozadini tako moćne navale boraca Islamske države, način njihova financiranja, pitanje naoružanja i dosadašnji taktički uspjesi te sustav novačenja rijetko se probijaju u javnost. Tek se iz niza informacijskih krhotina različitih zapadnih medija može odčitati kako Isilovi borci na različite načine koriste procjepe u međunarodnim odnošajima, ali i međusobnim odnosima pojedinih islamskih država.

Najvećem dijelu javnosti gotovo je zagonetna pasivnost jedne Turske, koja u samom zaleđu Kobane očekuje pad toga kurdskoga grada. Mnogi su analitičari iz te činjenice, a još više zbog blokade državne granice, kojom priječi turskim Kurdima da se uključe u obranu svojih sunarodnjaka u Siriji, a s druge strane pak brani ulazak prognanim kurdskim izbjeglicama u Tursku, smatrali kako je tako oportuna politika Ankare donekle razumljiva zbog neriješena kurdskoga pitanja u Turskoj, koje bi u slučaju kurdskih uspjeha u Siriji moglo eksplodirati i u samoj Turskoj. Nu iz diplomatskih nesporazuma Washingtona i Ankare oko možebitne uporabe turskih zračnih luka za potrebe napadaja na borce Isila moglo bi se iščitati ne samo to kako se Turska odbija pridružiti vojnoj koaliciji protiv Isila pod vodstvom SAD jer smatra „da bi zračni udari protiv džihadista mogli neizravno ojačati snage sirijskog predsjednika Bašara al-Asada“, nego i kao njezinu neizravnu potporu Isilovim borcima.

Neki su pak pokušali odgonetnuti to zagonetno tursko držanje i u slučaju izvlačenja zatočenih Turaka od boraca Isila tajnim vezama Erdoganove proislamističke vlade s Islamskom državom, a drugi pak izvjestitelji, doduše neizravno, sugerirali su kako se Isil financijski održava jeftinom prodajom nafte sve snažnijoj turskoj industriji. Iz Erdoganovih uvjeta za sudjelovanjem Turske u savezničkim operacijama protiv Isila kao što su “uvježbavanje i naoružavanje umjerenih džihadista” u Siriji nije teško zaključiti kako se radi o svojevrsnom islamističkom savezu na područjima koja su nekad pripadala Osmanskom Carstvu. Europa je kao i dosad zatečena događajima pa u svojoj javnosti kurdske prosvjednike po europskim gradovima tretira jednako kao i njihove islamističke protivnike, koji su ustali protiv opravdanih kurdskih zahtjeva za zaštitom. Zato ovakvo držanje turske vlade ima i svoju europsku dimenziju politike, jer se Turska, između ostaloga, natječe i za članstvo u Europskoj uniji.

Nasuprot Njemačkoj i Francuskoj koje se zajednički opiru takvom približavanju Ankare Bruxellesu, za ulazak Turske u EU donedavno se snažno zauzimala Velika Britanija. Manje je važno koliko se tu radilo o iskrenom zauzimanju za izgradnjom europskih standarda u Turskoj, a koliko pak o vlastitoj opsesiji Istočnim pitanjem i blokiranju t. zv. njemačkog prodora na istok, odnosno uporabi Turske, koja bi po potrebi u svakom trenutku mogla ucjenjivati i destabilizirati Europsku uniju. Masovniji odaziv za novačenje boraca Islamske države po nekadašnjim pokrajinama Osmanskoga Carstva – Kosovu, Srbiji te Bosni i Hercegovini – ima posebnu težinu na jugoistočnoj granice Europske unije, odnosno na samoj granici Republike Hrvatske.

Ako Erdoganova proislamistička vlada svoju neoosmansku strategiju doista gradi na još uvijek nedovoljno poznatim vezama s Islamskom državom to bi se neizbježno moglo odraziti i na događaje u bliskom hrvatskom okruženju. Naime, bivši, a sad već i novoizabrani bošnjačkomuslimanski član Predsjedništva BiH – Bakir Izetbegović – nedavno se videolinkom izravno uključio u predizborni skup Erdoganove stranke te mu iz Bosne i Hercegovine tepajući poručio kako je upravo on, Erdogan – otac svih muslimana. To Izetbegovićevo podvrgavanje turskom proislamističkom predsjedniku nije bio samo izraz pripadnosti zajedničkoj islamističkoj ideologiji, nego i potpora Erdoganovoj vanjskoj politici, koja u svom interesnom području, osim Sirije i Iraka, sve snažnije gleda i na Bosnu i Hercegovinu.

Upravo zbog takvih pogleda iz Ankare Izetbegović punom snagom vodi isključivu unitarističku i centralističku politiku, koja teži pretvaranju cijele BiH u muslimansku državu. Tako bi se aktualno koketiranje Ankare s islamistima u Siriji već sutra moglo preliti i u Bosnu i Hercegovinu, čije bi prve žrtve, poput iračkih i sirijskih kršćana, lako mogli postati hercegbosanski Hrvati, a zbog svoga geopolitičkoga položaja te pripadnosti NATO savezu i sama Republika Hrvatska.

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading