Pratite nas

Iz Svijeta

Islamski ekstremist zatočio ljude u kafiću u središtu Sydneyja

Objavljeno

na

Trideset gostiju kafića u gradu sa vrlo brojnom hrvatskom dijasporom zarobljeno je, a u izlogu je crna zastava s arapskim natpisom, petero ih je uspjelo pobjeći

Jedan naoružani napadač drži u ponedjeljak nepoznati broj talaca u kafiću u središtu Sydneya, rekla je policija, a snimke lokalne televizije pokazuju da su neki od njih prisiljeni držati u izlogu crnu zastavu s bijelim arapskim natpisom.

Premijer Tony Abbot, koji je upozoravao na planove militanata da napadnu australske mete, rekao je kako postoje naznake da je talački incident u kafiću Lindt politički motiviran.

“Ovo je vrlo uznemiravajući incident. Mogu razumjeti zabrinutost i zebnje australskog naroda”, rekao je Abbot novinarima u Canberri, a da im nije kazao ništa o opsadi koja se odvija.

Australija koja čvrsto podržava Sjedinjene Države i njezine sve snažnije vojne akcije protiv Islamske države u Siriji i Iraku je u stanju pripravnosti na napade radikalnih muslimana ili domaćih boraca koji se vraćaju iz sukoba na Bliskom istoku.

Policija nije imala izravan kontakt s onim koji drži taoce, rekao je Andrew Scipione, načelnik policije savezne australske države Novi Južni Wales.

“Prešli smo na poziciju prema kojoj se radi o terorističkom događaju”, rekao je Scipione novinarima u Sydney.

Izvršni direktor Lindt Australia rekao je da u kafiću radi oko 10 radnika, izvijestila je Sky Business televizija. Izvršni direktor Steve Loane isto tako je rekao da je u kafiću “vjerojatno 30 gostiju”, prema Sky Businessu, mada je drugim medijima rekao kako nagađa.

Talačka kriza dovela je do evakuacije okolnih zgrada u sydneyskoj središnjoj poslovnoj četvrti gdje je smješten kafić Lindt švicarskog proizvođača čokolade i slatkiša.

Desetci teško naoružanih policajaca okružili su kafić na Martin Placeu gdje se nalazi i Australska središnja banka, komercijalne banke a blizu je i parlament Novog Južnog Walesa.

Kafić se nalazi naspram studija komercijalne televizije i snimke pokazuju da nekoliko ljudi stoji u kavani s rukama pritisnutim na izlog.

Snimke pokazuju crnu zastavu s bijelim arapskim natpisom sličnu onoj koju koriste militanti Islamske države u Iraku i Siriji koju drže član osoblja i još jedna žena.

U rujnu australska protuteroristička policija priopćila je da je spriječila neposrednu prijetnju da se odsječe glava nasumično odabranom čovjeku, a nekoliko dana kasnije jedan tinejdžer je ustrijelejn u Melbourneu nakon što je napao nožem dvojicu protuterostičkih policajaca.

U međuvremenu, CNN javlja da je pet osoba uspjelo pobjeći. Među njima su dvije žene i tri muškarca.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Nadali smo se boljem rezultatu, ali još smo najjači

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

“Naravno da smo se nadali malo boljem rezultatu. Međutim, ne smijemo zaboraviti da smo upravo priveli kraju veliki izazov u zakonodavstvu, tako da sam sretna što smo dostigli strateške ciljeve naše kampanje. Mi smo najjača stranka, imamo mandat da formiramo novu vladu i ne može biti formirana koalicijska vlada protiv nas”, poručila je Merkel nakon objavljivanja rezultata izlaznih anketa, prenosi Reuters.

Merkel je rekla da ulazak AfD u parlament predstavlja izazov i da neće žuriti da formira novu vladu.

“Vratit ćemo natrag birače od AfD-a uz dobru politiku”, rekla je Merkel pristalicama po objavljivanju rezultata izlaznih anketa.

Alternativa za Njemačku (AfD) koja ulazi u parlament s između 13 i 13,5 posto glasova obećala je da će “promijeniti zemlju”.

“Promijenit ćemo ovu zemlju. Ići ćemo u lov na gospođu Merkel. Vratit ćemo našu zemlju”, rekao je Aleksander Gauland, supredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.

Javnosti se obratio i predsjednik SPD-a Martin Schulz.

“Danas navečer završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu”, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

“Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka”, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu.

“SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla  Alternativa za Njemačku (AfD).

“Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći”, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a.

Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

facebook komentari

Nastavi čitati