Pratite nas

BiH

Istambul, Moskva i “Nesvrstani” su daleko – Vrijeme je za Europu!

Objavljeno

na

Napetosti u BiH i na Balkanu nisu nikakav tehnički kvar, nego znak geopolitičkog razlaza s propalim carstvima. Balkan i BiH su kroz povijest intezivno ozračeni različitim utjecajima koji i sada trepere

Piše: Pejo Gašparević, Dnevnik.ba

[dropcap]P[/dropcap]rvi tjedan članstva Hrvatske u Europskoj uniji dao je naslutiti  poduzetnije zauzimanje za ravnopravnost Hrvata u BiH i čupanje Bosne i Hercegovine iz ralja Ruskih i Turskih (geo)političkih ambicija. Takva procjena izvire iz nastupa hrvatskog europarlamentarca Ive Davora Stiera na zasjedanju  Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta u kojem je otvoreno upozorio na neodrživost neravnopravne pozicije Hrvata u BiH, te na Ruske i Turske pretenzije.

„S obzirom da europske BiH ne može biti bez Hrvata, jasno je da ćemo inzistirati da EU oblikuje politiku koja će osigurati ravnopravni položaj hrvatskoj naroda“, istaknuo je Stier. Ova Stierova rečenica je važna  zbog nekoliko golemih razloga.

Ključnom se čini važnost da je ova poruka obzanjena na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, što znači da je ona namjenjena međunarodnim moćnicima koji mogu presudnije utjecati na donošenje političkih odluka. Treba primjetiti kako se kroz Stierova usta najavljuje da će Hrvatska u Europskom parlamentu u vezi BiH „inzistirati“ na oblikovanju politike Eurospke unije koja će osigurati ravnopravni položaj hrvatskog naroda. Najava „inzistiranja“ na ravnopravnoj poziciji Hrvata u BiH zvuči osvježavajuće jer bi to trebalo značiti završetak dugogodišnje „hrvatske šutnje“ službenog Zagreba na očiglednu krađu ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Koketiranje s bošnjačkim i srpskim elitama

[dropcap]N[/dropcap]ema pretjerivanja u tvrdnji kako je pozicija Hrvata u BiH do te mjere kritična da bošnjačke i srpske političke elite naočigled mlitavim međunarodnim strukturama u BiH prakticiraju gaženje prava Hrvatata. Bošnjačko otuđivanje ravnopravnosti Hrvata demonstrira se izborom Žejka Komšića u dva mandata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali većinom bošnjačkim glasovima. Bošnjačko politička agresija na ravnopravnosti Hrvata ogleda se i u nametanju tzv. platformaške vlasti u koju se instaliraju one stranke i dužnosnici koji su po volji bošnjačkih elita bez obzira što nemaju većinsku glasačku potporu Hrvata.

Srpsko potkradanje ravnopravnosti Hrvata ilustrirano je izborom Emila Vlajkija za dopredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, ali većinom srpskim glasovima. Takvo uništavanje ravnopravnosti Hrvata proizvelo je stvaranje navika da se jedne političare Hrvate u BiH smatra probošnjačkim a druge prosrpskim.

To ne znači ništa drugo do biti politički privjesak bošnjačkim ili RS-ovskim gazda ma. Otvorenije govoreći nemali broj hrvatskih političara u BiH svojim držanjem kao da se utrkivao u nastojanju da se, s jedne strane, dodvori bošnjačkim političkim elitama, a s druge strane da se dopadne RS-ovskim vlastima. Sadašnje i buduće hrvatske glavešine u BiH imaju se smatrati pozvanima na odustajanje od bilo kakvog koketiranja koje bi nastavilo umanjivati političku važnost Hrvata. Kad se to kaže, onda se želi poručiti kako bi izvan pameti bilo izbjegavati dijalog, komunikaciju i suradnju sa bošnjačkim i RS-ovskim elitama. Ali, tu suradnju treba prakticirati na partnerskim a ne na podaničkim osnovama. Grijeh je Daytonsku neravnopravnost Hrvata u BiH gurati u još dublji ponor radi eventualnih osobnih probitaka.

Stierovu najavu „inzistiranja“ na osiguravanju ravnopravnosti Hrvata u BiH tekođer treba razumjeti i kao konkretan signal da Hrvatska namjerava svoje novostečene kapacitete u institucijama Europske unije koristiti za proizvodnju političko-diplomatskih akcija kojima bi se  mobiliziralo međunarodne strukture na poništavanje neravnopravnosti Hrvata u BiH. Takve ambicije Hrvatske mogle bi nadomjestiti hendikepe Hrvata u BiH koji nemaju na raspolaganju institucionalne alate za spriječavanje bošnjačke i srpke dominacije. Čini se kako je u Zagrebu shvaćeno da je taj „alat“  uskladišten na višim razinama međunarodnih piramida moći.

Drukčije rečeno, Hrvati u BiH nemaju nikakvog institucionalnog repertoara kojim bi mogli utjecati na modifikaciju okolnosti u vlastiti korist, te se može smatrati kako je i to jedan od razloga što u institucionalnom „čardaku ni na nebu ni na zemlji“  hrvatske glavešine u BiH katkad djeluju u korist vlastite štete.

Budućnost BiH nije u Moskvi ili Istambulu

No, vratimo se ponovno Stierovom govoru u Europskom parlamentu u kojem je on dotaknuo i geopolitičke silnice naglasivši da je „budućnost BiH u Europi“.

„Svima mora biti jasno da se o budućnosti BiH neće odlučivati u Moskvi i Istambulu“, rekao je Stier. Nije teško u ovim riječima prepoznati i reakciju na ambcije Rusije da se osim Srbije, iz BiH makar Republika Srpska na ovaj ili onaj način prikloni Moskvi, ali jednako tako i reakciju na Tursko interaktivno srastanje s bošnjačkim političkim elitama. Ovakve su poruke od iznimne važnosti, one djeluju kao geopolitički korektiv jer se u držanju političara posebice u Banjoj Luci mogu primjetiti tendencije zagovaranja savezništva sa Rusijom, a u Sarajevu ispoljavanje prekomjerne sklonosti ka Turskoj. Pomnijim motrenjem također se mogu uočiti tragovi mentaliteta „nesvrstanosti“ u kojima treperi žal za nekadašnjom Titovom politikom nesvrstanih.

Svaka od ovih ambicija: zagledanost u Moskvu ili Istambul te priželjkivanje „nesvrstanosti“ Bosne i Hercegovine su, zapravo, odraz lijenosti da se shvati promjena geopolitičkih okolnosti u ovom dijelu svijeta. Ulazak Bosne i Hercegovine u EU i NATO značit će njezino svrstavanje u zapadnu hemisferu. Takvo pozicioniranje BiH predstavljat će njezino udaljavanje od recidiva antizapadnjačkih carstava: Otomanskog, komunističko – sovjetskoruskog i „nesvrstanog“.

Na pozornici  globalne uspostave novih odnosa između velikih sila odigrava se i geopolitička preobrazba Balkana. Konsolidacija BiH i Balkana moguća je pod patronatom Zapada. U vrijeme istočnjačke vladavine Osmanskog imperija taj prostor nije doživljavao civilizacijski uzlet. Za vladavine komunističko – sovjetskog carstva taj je prostor oblikovan tako da je više sličio Rusiji nego Europi. A za vrijeme „nesvrstanosti“ bivša je Jugoslavija  gurala pod tepih rješavanje nacionalne neravnopravnosti i gomilala oružje u rukama nekadašnje JNA koja je bila svrstana-antizapadnjački.

Napetosti u BiH i na Balkanu nisu nikakav tehnički kvar, nego su znak geopolitičkog razlaza sa propalim carstvima. Balkan i BiH su kroz povijest intezivno ozračeni različitim utjecajima koji i sada trepere.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati