Pratite nas

Najave

Ivan Hrstić: Todorić napadima samo pomaže Plenkoviću

Objavljeno

na

Kad je u američkoj seriji “Billions” (“Milijarde”) jedan od superbogatih brokera prijateljici najavio da želi objaviti rat svojem Velikom Gazdi i krenuti u samostalni biznis, ona mu je odmah zabrinuto odvratila da je li on lud, zna li što danas radi jedan njihov kolega koji je pokušao to isto? Piše – blog!

Odgovorila mu je to s pomalo gadljivim izrazom lica. A sad evo, donedavni neokrunjeni vladar Hrvatske – piše blog! Naravno, nema ništa loše u blogu, ta i Donald Trump će početak III Svjetskog rata ili barem anihilaciju Sjeverne Koreje vjerojatno prvo objaviti na Twitteru.

No, blog u Hrvata, to je do jučer bila ne polazna nego završna stepenica – sudbina onog hrvatskog novinara koji bi se o Velikom Gazdi drznuo napisati nešto negativno, a da iza sebe nema nikakvo Duboko Grlo, ili neki kao stijena čvrst dokaz.
 Ipak, ono što me je još više fascinira je da su mnogi na društvenih mrežama, čini se, uvjereni da Todorić piše blog samo zato što nema gdje drugdje objavljivati, da se nacionalni mediji boje dati mu prostor, iako bi valjda svima trebalo biti kristalno jasno da je Todorić tu medijsku formu i taj način komunikacije odabrao prije svega jer je ona – jednosmjerna.

Dok novinari stalno osvježavaju njegov blog kako im ne bi promaknuo novi nastavak, Todorić ništa od svojih spektakularnih optužbi ne mora objašnjavati, odgovarati na bilo kakva pitanja, a kamoli dokazivati.
 I odmah treba reći, ništa što je do sada objavio nije ni za koga posebno inkriminirajuće, jer unatoč naslovima “Kako se kršio zakon”, on o tome baš ništa konkretno ne govori. Do trenutka kad se ova kolumna nađe na kioscima, vjerojatno će Todorić stići objaviti još poneki nastavak, možda i neki koji će sve okrenuti naglavačke, no, trenutno, iza svega toga dima – još se ne nazire baš nikakve vatre.

Naravno, to ne mora biti zato što Todorić nema nešto stvarno škakljivo. Sasvim je moguće da je to samo početno upozorenje koje ispravno znaju pročitati oni kojima je i upućeno. 
No, u ovom trenu, ipak sve vonja na to da se radi prije svega o glasnoj diverziji ususret objavi revizije očekivano katastrofalnih bilanci Agrokora, kako bi u slučaju planiranog uhićenja Todorić stvorio dojam da je on žrtva političkog progona, hajke, linča. “Se vas bum tužil!” trebao bi biti naslov njegovog bloga, s podnaslovom “Se vas bum povukel za sebom”. No, što god mislili o njemu, Todorić nije tako neozbiljan.

Nije njegov cilj biti slavuj na prozoru Remetinca, već prije svega – braniti se sa slobode. On zna da mu prijeti proces kakav može potrajati nekoliko godina, pa i više od desetljeća, a ne želi prije toga provesti mjesece ili godine na remetinečkom čučavcu, kao tako mnogi prije njega .
Ipak, Todorića i dalje ne vidim kao kriminalca. Dok ne vidim konkretne dokaze, ipak svjesno biram o njemu razmišljati kao o još jednom čovjeku koji je previsoko letio i ostao bez sape. 
Nitko njemu ne bi “ukrao” tvrtku da je već nije izgubio.

No, za razliku od onih koji tvrde da je krah Agrokora nešto najbolje što se Hrvatskoj moglo dogoditi, umjesto likovanja, žao mi je što je i njegovo životno djelo doživjelo ovakav krah i nadam se da će ga u nekom obliku ipak nadživjeti. 
Jer, koliko god stravično zvučale dojave iz Ciboninog tornja, o 12 do 15 milijardi kuna dubioza u bilanci Agrokora, to ne znači da je taj novac ukraden. Tužitelji će se morati i te kako potruditi dokazati da je to kriminal, a ne akumulacija raznih neprikladnih knjigovodstvenih praksi.

Srećom za njih, navodno svjedoci pokajnici već stoje u redu u čekaonici DORH-a. Tu je i posve neočekivani efekt Todorićevih optužbi. Todorić je tvrdnjama da su ga Plenković & Co. aktivno rušili, oteli mu i nacionalizirali kompaniju zapravo u prah i pepeo srušio konstrukcije oporbe da Vlada RH sve što radi – radi kako bi zaštitila tog istog Todorića. Jer sad svi vide da se tu vodi otvoreni rat!

Navodi kako je Plenkovićeva vlada zagrizla metak i slikoviti opisi kako je Martina Dalić udarnički rušila Velikog Gazdu mogli bi im itekako popraviti imidž u javnosti. Oporba ih je napadala da su premlako krenuli u spašavanje Agrokora, sve je nazivala akcijom “spašavanja vojnika Todorića”, a sad se odjednom okreću za 180 stupnjeva, pitajući – je li možda vlada čak i prerano krenula pisati lex Agrokora.

Naravno, vlada je itekako dužna odgovoriti na mnoga pitanja, no, Todorić je ovakvim protuudarom prije otežao nego olakšao pokretanje saborskog istražnog povjerenstva. Sad već naslućujemo u kakav bi se cirkus to povjerenstvo u Saboru moglo prometnuti, pogotovu ako se nađe u rukama ljudi koji su bili članovi vlada koje su sve redom sudjelovale u stvaranju onog svega što je Todorić bio – i što je danas.

Ivan Hrstić / Večernji list

>>> Prije će Ivica Todorić „uhititi“ svoje progonitelje, nego što će ga oni strpati iza rešetaka!

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Ja sam 6387’ političkog zatvorenika Davida Rojnice

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatska udruga Benedikt, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, pozivaju na predstavljanje knjige „Ja sam 6387“ autora Jakoslava Davida Rojnice, koje će se održati u srijedu, 11. listopada 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978. godine i osuđen 1. studenoga na tri godine. U tim godinama prolazio je vrlo, vrlo loše. Osim batina pri isljeđivanju, u bolnici ga dr. Košuljanović liječi elektrošokom. Sudac ga osuđuje na temelju iskaza dvaju svjedoka da im je jedanput dao nekoliko brojeva lista „Nova Hrvatska“, a jednome knjigu Ive Rojnice koju je taj svjedok (prema izjavi) samo pogledao. Gladuje danima i ne želi svjedočiti ništa što bi nekoga moglo stajati zatvora.

Nakon Golog otoka i godine dana slobode, mora u JNA pa piše i o tim danima. Nedugo nakon povratka iz vojske, ženi se i opisuje stresnu situaciju kod poroda kad njegova žena dolazi u smrtnu opasnost, a težak porod ostavlja posljedice na Josipa, njegovo drugo dijete. David je građanin drugog reda sve do rata za slobodu svoje domovine.

Opisuje doprinos svog brata u ratu i nakon rata. Brat Stipe je od prvog dana u redovima specijalne policije i dva puta ranjen, jedva izvlači živu glavu.

Već gotovo dvadeset godina Rojnica je zbog nefunkcioniranja pravosuđa u financijskim poteškoćama jer je izostala realizacija pravedne sudske presude. O svemu što je prošao piše u svojoj knjizi.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati