Connect with us

Komentar

Ivan Miklenić: Glasovi za novo usmjerenje Hrvatske

Published

on

Upravo završeni predsjednički izbori, četvrti nakon smrti prvoga predsjednika, koji je, usprkos osporavanjima, najzaslužnija osoba za samostalnost države Republike Hrvatske, premda su bili medijski na brojne sofisticirane načine umanjivani u svojoj biti i važnosti jer je to odgovaralo dosadašnjem nositelju predsjedničkoga mandata, neizmjerno su važniji od toga tko je osvojio većinu, predsjednički kandidat ili kandidatkinja, odnosno predstavnik ove ili one političke stranke.

miklenićSadašnji povijesni trenutak mlade države Hrvatske toliko je bremenit da su kandidat odnosno kandidatkinja za predsjednički mandat postali simboli dviju potpuno različitih i gotovo nepomirljivih slika i orijentacija, odnosno, moglo bi se reći čak kao da postoje dvije Hrvatske. Iznimno je važno što su predsjednički izbori službeno i neosporno očitovali da većina, ma kako bila relativno tijesna, u hrvatskom društvu nije zadovoljna dosadašnjim stanjem te želi stvarni zaokret u usmjerenju Hrvatske, i to je nova činjenica, nezaobilazna za svu daljnju budućnost i hrvatske države i hrvatskih građana i to je velika i neizbježna obveza za buduću predsjednicu, ali i za sve odgovorne u hrvatskom društvu na svim razinama.

Otvoreno treba reći da je posljednjih 15 godina Hrvatskom kao državom, ali i mnogim procesima u hrvatskom društvu, upravljao duh djelomično preobraženoga, a zapravo kontinuiranoga, može se reći, mekoga, nacionalno premalo svjesnoga ili gotovo nesvjesnoga sve do antinacionalnoga, zapravo jugofilstvom prožetoga hrvatskoga komunističkoga mentaliteta i usmjerenja, a da to nije bilo ozakonjeno ili barem proklamirano u ikojem stranačkom političkom programu. Nositelji toga duha pripadnici su relativno malobrojne manjine, dio bivših partijaša, njihova djeca i simpatizeri koji su bili u komunizmu privilegirani te znatan dio obavještajnoga kadra koji je djelovao u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Ta dobro organizirana i čvrsto povezana skupina, a da se javnosti nikada nije ni pokušala predstaviti, ovladala je gotovo svim važnim funkcijama u hrvatskom društvu i hrvatskoj državi te je uspjela obmanuti velik broj hrvatskih građana koji toj opciji nikada ne bi dali svoj glas kad bi stvarno znali koji su stvarni ciljevi i naumi te skupine.

U demokratskom poretku legitimna je svaka politička opcija koja ne dovodi u pitanje sam politički odnosno ustavnopravni sustav u nekoj državi i bilo bi sasvim normalno da se u Hrvatskoj ta opcija, koja predstavlja socijalistički i jugofilski kontinuitet, artikulira kroz političku stranku i sudjeluje u legalnom i legitimnom natjecanju za osvajanje vlasti. Umjesto da se demokratski artikulira na javnoj sceni i da se onda kao takva natječe za osvajanje vlasti, ta manjina u Hrvatskoj djeluje konspirativno, raspršena baš po svim političkim strankama i svim važnim društvenim subjektima, te je uspijevala vladati Hrvatskom od 2000. godine neovisno o tome koja stranka ili koalicija bila formalno na vlasti. Petnaestogodišnje iskustvo pokazalo je da ne treba više živjeti u iluzijama da išta stvarno znači retorika, bila ona prohrvatska ili prema hrvatskom identitetu indiferentna ili čak neprijateljska, već je stvarno bitno kakvo je djelovanje vladajuće garniture: je li to rastakanje legalnih i legitimnih hrvatskih nacionalnih ciljeva i interesa ili je to služenje tim ciljevima. Slobodno se može reći da nije uopće bitno voli li netko od partijaca i njihovih pripadnika ili od pripadnika obavještajnih krugova bivšega poretka osobno sentimentalno socijalizam ili komunizam, ali jest bitno služe li ti pripadnici kad su na položaju i kad su u opoziciji Hrvatskoj ili služe nekomu drugomu, razarajući temelje i budućnost državi Hrvatskoj i gotovo svim njezinim ljudima. Velik je problem što je ta manjina do sada ovladala svim važnim medijima te se uspijevala skrivati iza različitih političkih i ideoloških paradigmi obmanjujući premalo upućenu javnost, a zapravo je 15 godina provodila svoj program slabljenja Hrvatske.

S druge strane je hrvatska jezgra, koja je sada na predsjedničkim izborima usprkos medijima postigla sudbinski važnu prevagu, a koja želi stvarno demokratsku, gospodarski prosperitetnu i međunarodno respektabilnu i partnerski pouzdanu državu Hrvatsku u kojoj ima mjesta za sve njezine građane bez obzira na njihova politička, ideološka uvjerenja ili sve druge pripadnosti. Ta hrvatska jezgra, posljednjih 15 godina višestruko ponižavana i razarana, želi da Hrvatska bude moderna, stabilna, gospodarski jaka, obrambeno sposobna i stvarno sigurna država u smislu da hrvatski domoljubi ne budu više predmet praćenja tobože hrvatskih obavještajnih služba dok su stvarni protivnici ili čak neprijatelji Hrvatske duboko zaštićeni. Većina koja je prevagnula također zagovara normalne, zdrave i suradničke, partnerske odnose sa susjednim državama, ali uz pravedno rješavanje svih otvorenih pitanja, kao i definitivno vrjednovanje kršćanske i katoličke baštine te prihvaćanje univerzalnih etičkih načela i svih zasada međunarodnoga prava…

Glasovi dani budućoj predsjednici velika su i odgovorna obveza za nju osobno, ali i za sve instance državnih vlasti, političke stranke i za sve ljude dobre volje. Od nove predsjednice očekuje se odlučan prekid s dosadašnjim usmjerenjem Hrvatske i sa svim konotacijama koje je to usmjerenje sa sobom nosilo, jer je više nego očito da je Hrvatska u posljednjih 15 godina uvelike slabljena te je smišljeno gotovo posve obezvrijeđeno i njezino članstvo u euroatlantskim integracijama. Htjela ili ne htjela, buduća predsjednica mora biti znak služenja općemu dobru u Hrvatskoj i u svijetu ili će iznevjeriti svoje glasače i hrvatski narod. Ona je pozvana biti na čelu stvarnih preporoditelja.

Ivan Miklenić / Glas Koncila

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading