Pratite nas

Hrvatska

Ivana Maletić: Vlada ne zna upravljati proračunskim prihodima i rashodima!

Objavljeno

na

”Proračun je najvažniji akt jedne vlade jer zaista pokazuje kojim to mjerama i na koji način vlada misli odraditi svoj posao, potaknuti ekonomski rast i razvoj i na neki način kontrolirati državnu potrošnju i u biti biti uspješna vlada u toku svog rada. No, ovi naši proračuni su potpuno neozbiljni jer vlada izađe s jednim proračunom, a onda ga u studenom potpuno promjeni”, kazala je Maletić

Vlada ne zna upravljati proračunskim prihodima i rashodima, izjavila je Ivana Maletić, HDZ-ova članica u odboru za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta, ističući da su rebalansi proračuna poput ovog današnjeg potpuno neozbiljni, jer Vlada izađe s jednim proračunom, a onda ga u studenom potpuno promijeni.

“Rebalansi na ovoj razini puno govore koliko vlada ima znanja o proračunu – Vlada RH ne zna upravljati proračunskim prihodima i rashodima na što stalno upozorava i Europska komisija. Proračun je najvažniji akt jedne vlade jer zaista pokazuje kojim to mjerama i na koji način vlada misli odraditi svoj posao, potaknuti ekonomski rast i razvoj i na neki način kontrolirati državnu potrošnju i u biti biti uspješna vlada u toku svog rada. No, ovi naši proračuni su potpuno neozbiljni jer vlada izađe s jednim proračunom, a onda ga u studenom potpuno promjeni”, kazala je Maletić na konferenciji za novinare.

Smatra kako Vlada rebalansom samo konstatira da u toku godine nije uspjela ništa napraviti i da ne zna što bi i kako trebalo nešto napraviti da se promijene trendovi u Hrvatskoj. Napomenula je da je prognoza gospodarskog rasta za 2014. bila 1,3 posto, pa su vladajući rebalansom u ožujku to promijenili na 0,2 posto, a sada novim rebalansom na kraju godine prognozu mijenjaju na pad od minus 0,7 posto.

“To pokazuje koliko se ne zna što se radi i na koji način”, ocijenila je HDZ-ova europarlamentarka. Podsjetila je kako je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita, pri čemu je za 2014. zadano da deficit ne smije biti veći od 4,6 posto, dok je Vlada “na papiru u ožujku svela deficit na 4,6 posto, da bi sada u studenom taj deficit buknuo na 5,0 posto”.

“Ono što se dogodilo je da se prihodi ne realiziraju, ukupno smanjenje prihoda poslovanja je 2,8 milijardi kuna”, upozorila je Maletić te ukazala da je PDV podbacio za 1,3 posto, a da na prihodnoj strani Vlada za 1,2 milijarde smanuje prihode od EU pomoći. “Projekti EU-a u Hrvatskoj se uopće ne realiziraju”, rekla je i naglasila da je Vlada krenula s planom od 2,9 milijardi kuna, a dosad je realizirano samo 700 milijuna kuna, dok se rebalansom plan smanjuje za 1,2 milijarde kuna.

“Smanjuju se ti pokretači rasta i razvoja. Vladi bi trebalo biti u interesu da što više koristi europske fondove. A s druge strane, kao druga članica ćemo za cijelu godinu uplatiti oko 4 milijarde kuna u europski proračun”, istaknula je.

Osim što je PDV manji za 1,3 milijarde kuna, Maletić tvrdi da je za 250 milijuna kuna podbacio i porez na dobit, a katastrofom je nazvala i rashodovnu stranu proračuna. “Kada režete rashode, nemojte rezati pokretače rasta i razvoja. To su dobro usmjerene subvencije poduzetnicima i poljoprivrednicima – kapitalne investicije koje se ovdje jako režu, skoro 300 milijuna kuna, plus europski projekti”, rekla je Maletić.

Iako podsjeća da rebalansi nisu rijetka pojava, ističe kako oni nisu uobičajeni na kraju godine, već se rade preraspodjele do određene razine, do 5 posto, no Vlada nas je, tvrdi, dovela u apsurdnu situaciju da rebalansima u zadnji čas potpuno mijenja cijelu godinu. “Žalosti me da jednoj državi članici, koja je prošla najzahtjevnije pregovore, EK govori u 2014. da dubinski analizira prihode i rashode. To je žalosno”, poručila je Maletić.

Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna. Prihodi državnog proračuna smanjeni su sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna. Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, i iznosio bi oko 5 posto BDP-a.  (hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

MVEP RH priznalo: Ne pozivamo veleposlanike na proslavu Dana domovinske zahvalnosti!

Objavljeno

na

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini.

Možete li zamisliti državu u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ignorira svoj najveći državni blagdan?  Teško? Nažalost, to je pojava u Hrvatskoj.

Iz Ureda predsjednika Republike Srbije uoči 5. kolovoza 2017. stigla je poruka – nijedan strani veleposlanik neće biti na proslavi Oluje u Kninu.

Slijedom te agresivne i prijeteće poruke iz Srbije, prije više od mjesec dana poslan je upit hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Jučer, nakon 39 dana, uz ispriku za nepravovremenu reakciju, redakcija  Kamenjar.com i Građanska inicijativa Ivo Pilar, konačno su dobili odgovor na tri jasna pitanja:

  1. Tko je od veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika službeno pozvan na središnju proslavu Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, 5. kolovoza 2017.?
  2. Tko se od istih odazvao, a tko je se službeno ispričao?
  3. Koji su veleposlanici i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj bili pozvani, te koji su bili nazočni na svim ostalim dosadašnjim proslavama 5. kolovoza u Kninu?

Evo odgovora MVEP:

Poštovani,

Ispričavamo se na nepravovremenom odgovoru te na Vaša pitanja dajemo odgovore u nastavku:

 1) za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja MVEP ne šalje pozivnice obzirom da nije nositelj tog događaja. Zainteresirani predstavnici diplomatskog zbora mogu iskazati interes za sudjelovanje Diplomatskom protokolu, koji im zatim pruži potrebne logističke informacije.

2) Diplomatski zbor najvećim dijelom je predstavljen putem vojnih izaslanika akreditiranih u RH, koji se prijavljuju Ministarstvu obrane RH.

3) Od šefova misija,  godine 2017 predstavljeni su bili Azerbajdžan, Crna Gora, Makedonija. Za ranije godine nemamo podatke.

 S poštovanjem,

 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Službenik za informiranje

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini. Iako u prvoj rečenici odgovora negiraju svoj status nositelja proslave, već u drugoj rečenici potvrđuju da se predstavnici stranih veleposlanstava javljaju njima „ako su zinteresirani“.  Monstruozno je da MVEP RH prepušta slučaju najveći državni blagdan, dok mu vjerodostojnost agresivno narušava zemlja agresor.

Služba diplomatskog protokola pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH (MVEP RH) u opisu svojih zadataka ima  organiziranje nazočnosti predstavnika diplomatskog kora na državnim ceremonijama i protokolarnim manifestacijama.

U suvremenoj diplomaciji, diplomatski protokol je i svojevrsni  inžinjering, koji treba uskladiti rad svih sastavnica logistike te omogućiti željeni publicitet i eksponiranost protokolarnih događaja.

Protokol MVEP je dužan kreirati „proizvod“ koji nije mehanički zbroj događaja već odraz objektivnih interesa zemlje. Stoga bi u predmetnom slučaju,uvažavajući vanjskopolitičke okolnosti, svim veleposlanstvima na njihovim jezicima morao, uz pozivnice, dostaviti opsežne materijale, kako ih ne bi dobivali samo iz Srbije, od Pupovca i sličnih.

Kako bi prekinuli sustav gluhih telefona, prenijeli smo stav MVEP RH svim relevantnim.

Čekamo odgovore.

Ž.M.-Zenga

Građanska Inicijativa Ivo Pilar: Je li hrvatska diplomacija kapitulirala pred velikosrpskim Memorandumom2 SANU?

facebook komentari

Nastavi čitati