Pratite nas

Intervju

IVANA ŠOJAT: Neka građani na biralištima odgovore na pitanje jesu li protekle četiri godine živjeli bolje ili lošije

Objavljeno

na

IVANA ŠOJAT, KANDIDATKINJA HDZ-a ZA GRADONAČELNICU OSIJEKA

Aktualni gradonačelnik predizbornu kampanju vodi gradskim proračunom, naspram 66.000 kuna koliko sam ja utrošila do danas, kad vodimo ovaj razgovor, odnosno do tri dana prije izbora. On je pet dana prije izbora dodjeljivao gradski novac udrugama, nastojeći i tako kupovati glasove. Vjerujem o dostojanstvo i poštenje naših Osječana i mislim da će mu se to vratiti kao bumerang.

Kad je Ivana Šojat predstavljena kao kandidatkinja najveće i najjače hrvatske stranke za gradonačelnicu Osijeka iznenađeni su bili samo oni neupućeni i oni koji su htjeli još jedan mandat postojećeg gradonačelnika. Naime, onima koji su očekivali da će HDZ posegnuti za imenom koje je već kotiralo u lokalnoj politici promaklo je da predsjednica Republike i premijer sve češće nagrađivanu osječku književnicu imenuju izaslanicom na raznim događajima na kojima ne mogu osobno biti prisutni. Negdje ispod radara prolazila je i činjenica da Ivana Šojat ima otvorena vrata svakog ministarstva i ureda državne uprave, uključujući i Ured predsjednice Republike, što je Osijeku, gradu koji se 27 godina nalazi u oporbi prema svakoj državnoj vlasti, zadnja slamka spasa.

  • Gospođo Šojat, osijek su u zadnje četiri godine napustili desetci tisuća ljudi, najviše mladih. Imate li ideju kako to zaustaviti?

Imam ideju, a imam i razrađen plan. Da bi bilo tko ostao u Osijeku on mora imati mogućnost za dostojanstven život. Grad Osijek ne može otvarati radna mjesta, ne može zapošljavati, ali može stvoriti uvjete za dolazak investitora, za pokretanje gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta,  za razvoj poduzetništva i za samozapošljavanje. Grad mora stvoriti pretpostavke za to da Osijek postane jaki turistički centar i važno prometno središte. U izradu svog programa upravljanja Osijekom uključila sam i poslovne ljude i stručnjake iz inozemstva. Jedan od njih, pionir IT industrije u svijetu, gospodin Robert B. Faber koji je na moj poziv već boravio u osijeku, obećao mi je, ako postanem gradonačelnica i ako se bude provodio moj program, da će mi poslati dvojicu svojih savjetnika koji već imaju iskustva u oživljavanju sličnih gradova u svijetu. Moja plan ne uključuje samo zaustavljanje iseljavanja mladih, nego i stvaranje pretpostavki za povratak onih koji su otišli.

  • Kako mislite stvoriti te pretpostavke?

Jasno je da sve to košta, dakle potreban nam je novac. Pogledajmo ima li rad neiskorištene resurse koji mogu biti stavljeni u funkciju i koji mogu donositi novi prihod u gradski proračun, bez novog opterećenja građana. Tko god prošeta Osijekom vidjet će brojne poslovne prostore koji sad zjape prazni, a za koje ipak netko ipak plaća nekakve režije. Dio tih poslovnih prostora je u vlasništvu države. Već sam postigla načelni dogovor s ministrom Marićem o tome da država ustupi svoje prostore gradu na upravljanje i da grad dio najamnine plaća u državni proračun, a dio zadrži za sebe. Ministar Marić je jako podržao moju ideju o osnivanju Ureda za upravljanje gradskom imovinom. Točnije bi bilo reći da je bio zaprepašten kad je saznao da takav ured još uvijek ne postoji u Osijeku. Dakle, kad te poslovne prostore stavimo u funkciju, ubirat ćemo najamninu za njih, što je dvostruka dobit, jer onaj tko plaća najamninu plaćat će i režije koje je do sad grad plaćao. Prostore će grad staviti u funkciju tako da budu dostupni za razvoj poduzetničke djelatnosti, brzo i pod povoljnim uvjetima, posebno mladima i ljudima u dobi kad teže pronalaze zaposlenje. Novac od najamnina možemo pretvoriti u fond za poticanje poduzetništva i zapošljavanja. Uz sve ovo nemam namjeru novac grada ulagati u gospodarsku zonu u kojoj je jedina aktivnost promjena imena od poslovno zone do eko poslovne zone, te rast korova. Ništa drugo se u Nemetinu ne događa. Moja aktivnost bit će okrenuta prema stranim investitorima i prema boljem iskorištavanju mogućnosti koje nam nude fondovi Europske unije.

  • Cjelo vrijeme govorite o mladima i o zapošljavanju, a populacija u Osijeku je sve starija.

Značajno mjesto u mom programu zauzimaju djeca i stariji. Djeca su naša obveza, naš zalog za budućnost, a naši mudriji sugrađani su naš ponos. Njihove godine nose mudrost i iskustvo koje ne smijemo zanemarivati. Moj cilj je povećati broj smještajnih jedinica u domovima za starije i nemoćne, odnosno izgraditi nove, suvremenije domove. Ipak, to nije rješenje. To je neophodno samo kad nema drugog rješenja. Alternativa takvoj skrbi, naravno kad ne postoje mogućnost obiteljske skrbi za starije, jest organiziranje mreže kućnih posjeta i dnevnih boravaka s osiguranim toplim obrocima. U Republici Hrvatskoj već postoje razrađeni slični sustavi i oni dobro funkcioniraju. Dakle, samo trebamo pokazati ljudskost, minimalnu socijalnu osjetljivost i volje, te postojeći model prilagoditi našem gradu.

  • Spomenuli ste i djecu.

Moramo biti svjesni da svijet zaista jest postao globalno selo. Svi želimo bolju budućnost svojoj djeci i ako u Osijeku ne stvorimo jednake pretpostavke za njihovo obrazovanje kakve postoje u sličnim europskim gradovima, mladi će nam odlaziti, bez obzira što ćemo pokrenuti gospodarstvo. Danas više nema osmosatnog fiksnog radnog vremena u jednoj smjeni i majke domaćice koja kod kuće čuva djecu dok pater familias radi u drugoj smjeni. Mi moramo imati vrtiće koji rade u dvije smjene i u kojima djeca imaju mogućnost učenja stranog jezika od najranije dobi. Škole moraju raditi u jednoj smjeni i moraju imati produženi boravak u kojima profesori dodatno rade s djecom kojima je to potrebno. Moramo u vrtićima imati i umjetničke i kreativne radionice kako bi djeca mogla ispoljavati svoj talent i pravilno biti usmjerena u kasnijoj fazi svog obrazovanja.

S Terezom Kesovijom

  • Program se čini dobar, ali ankete ipak daju veliku prednost Vašem protukandidatu i sadašnjem gradonačelniku?

Da je bilo po anketama predsjednik Republike bio bi Josipović, a ne gospođa Grabar – Kitarović, a SAD-u bi u Bijeloj kući sjedila Hillary Clinton, a ne Trump, dok bi Velika Britanija još bila dio EU. Ne zaboravite da te iste ankete nisu na prošlim izborima davale prevelike šanse današnjem premijeru Plenkoviću. Aktualni gradonačelnik predizbornu kampanju vodi gradskim proračunom, naspram 66.000 kuna koliko sam ja utrošila do danas, kad vodimo ovaj razgovor, odnosno do tri dana prije izbora. On je pet dana prije izbora dodjeljivao gradski novac udrugama, nastojeći i tako kupovati glasove. Vjerujem o dostojanstvo i poštenje naših Osječana i mislim da će mu se to vratiti kao bumerang. Vjerujem da će mu svaki član udruge na biračkom mjestu poslati poruku kako ih se ne može kupiti ovakvim sitnim politikantskim potezima.  Kad već govorimo o anketama, nadam se da će 21. svibnja građani odgovoriti na anketno pitanje je li se protekle četiri godine u Osijeku živjelo bolje ili lošije nego prije. Nakon drugog kruga izbora saznat ćemo odgovor na to.

Ante Rašić/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati