Pratite nas

Komentar

Ivo Banac: Mrtva ruka starog sustava još je tu i koči otvaranje arhiva u potpunosti

Objavljeno

na

Na okruglom stolu o prijedlogu izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, politički tajnik Mosta nezavisnih lista Nikola Grmoja istaknuo je da Most predlaže izmjene sa ciljem da se omogući vjerodostojno proučavanje povijesne građe, te kako bi se prevladale međusobne podjele i optuživanja u hrvatskom društvu.

Želimo se odmaknuti od povijesti i prepustiti je onima koji se njome bave, te stvoriti pretpostavke za razvoj društva neopterećenog podjelama, ustvrdio je Grmoja.

Budući da je Hrvatski sabor zaključkom prihvaćenim 29. ožujka obvezao predlagatelja zakona na pribavljanje mišljenja Hrvatskog državnog arhiva, Agencije za zaštitu osobnih podataka, pučke pravobraniteljice i povjerenice za informiranje, Grmoja je upozorio da kod donošenja mnogih važnih zakona nije postojala takva obaveza.

Odvjetnik obitelji Đureković Siniša Pavlović, izrazio je zadovoljstvo što su klubovi saborskih zastupnika podržali Mostov prijedlog i naglasio kako bi ga, da nije Mostove inicijative, “trebalo izmisliti”. Postojeći je na snazi od 1997. i potrebne su mu značajne izmjene zbog promijenjenih društvenih okolnosti, rekao je Pavlović.

Mostovom prijedlogu se zamjera kako ne vodi dovoljno računa o javnom interesu, pitanju dostojanstva, ugleda i časti, što nije točno, ustvrdio je Pavlović i dodao kako je važno ne ostati zarobljen u prošlosti, jer se time uništava budućnost. Njegova supruga Zrinka i odvjetnica na istom slučaju upozorila je kako ni 27 godina od pada komunističkog sustava još uvijek nema popisa žrtava.

Mrtva ruka starog sustava još je tu

Povjesničar Ivo Banac smatra da se u Hrvatskoj još osjećaju posljedice komunističke diktature jer i danas postoji kontinuitet utjecaja pojedinih skupina iz prošlih vremena. “Mrtva ruka starog sustava još je tu i koči otvaranje arhiva u potpunosti”, ustvrdio je Banac i dodao kako su trebali biti otvoreni još 1990. godine. Zastupam otvorenost bez ikakvih ograda, poručio je.

V. d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Mario Stipančević pozdravio je Mostov prijedlog i donošenje zakona koji nudi mogućnost transparentnog, kvalitetnog i održivog davanja građe na uvid svima zainteresiranima. Upozorio je i na stigmatiziranje arhivista da ne daju na uvid građu naglasivši da oni mogu djelovati samo u zakonskom okviru.

Arhiv si ne utvara da može stvarati zakone, ali će poštovati volju zakonodavca, rekao je Stipančević i dodao kako je definitivno potrebno donošenje novog zakona budući da je postojeći iz 1997. zastario i pregazilo ga je vrijeme.

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa istaknula je kako se radi o pravu građana da znaju, pa treba otvoriti sve arhive, iako prema sadašnjim zakonima postoje ograničenja za pristup informacijama. Sadašnji zakon o arhivu je apsolutno neefikasan, ocijenila je Musa i dodala kako je potreban zakon koji će biti primjenjiv i provediv.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović drži da bi prijedlog zakona trebalo doraditi jer su neke odredbe u suprotnosti sa samima sobom. Otvaranju arhiva treba pristupiti sustavno i pažljivo i da se to pitanje ne zlorabi u političke svrhe, osobito uoči predstojećih lokalnih izbora. Ni jedna politička opcija nema primat u tumačenju povijesti, dodala je Vidović.

Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović (HDZ) podsjetio je kako je Vlada iznijela primjedbe na zakonski prijedlog, ali nije dala negativno mišljenje.

Agencija za zaštitu osobnih podataka pozdravlja prijedlog zakona i nema zadrške u vezi dostupnosti arhivske građe, rečeno je na skupu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Marko Jurič: Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Objavljeno

na

Objavio

Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Osim stila visokog letenja i niskog padanja, istog odvjetničkog ureda koji ih brani, radi li se tu o onom surovom hrvatskom primitivizmu, onoj umivenoj i loše prikrivenoj seljačiji?

Ima li tu nekih poremećaja ili dijagnoza koje počinju s riječju narcisoidnost? Sva su trojica vrlo inteligentni ljudi, a doveli se u jednako glupu situaciju.

Sanader se uspeo na vrhove hedonističkog cinizma pa se strmoglavio Čedi Prodanoviću u naručje. Vidošević se spustio u mračne odaje svojega doma, sladostrasno konzumirao sve što je doteklo, a kad je preteklo i on se otkotrljao u naručje Prodanovića, odnosno Jadranke Sloković.

Ivica Todorić se najdulje penjao i najviše uspeo čak do feudalnih Kulmerovih dvora s kojih puca pogled na kmetstvo, ali i njemu je započelo desetogodišnje razdoblje kada će jutra počinjati s Čedom Prodanovićem.

Zašto u Hrvatskoj ljudi ne čitaju malo više, primjerice Ivana Gundulića i njegovog Osmana, gdje kaže: ‘Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje’. Jer kandidata za ovaj klub Čedinih mušterija ima još, samo oni toga, na njihovu žalost, za sada nisu svjesni.

Navodno su rimski cezari nakon vojnih pohoda kada su Rimom prolazili ispod slavoluka pobjede, praćeni ovacijama svjetine u dnu kola imali šaptača koji im je govorio ‘ne zaboravi ti si samo običan čovjek’.

Možda to nije istina, ali je istina da ovi naši hrvatski cezari imaju gomilu šaptača koji ih uvjeravaju da su postali nadljudi, mesije, božanstva, superstari. A kad hrvatski cezari padnu onda hrvatski šaptači postaju USKOK-ovi pokajnici.

Možda je ovo faza prvobitne akumulacije kapitala, možda ono divlje doba pretpovijesti kada se stvaraju plemići. Čini se da to baš ne uspijeva jer do sada se još ni jedan nije stvorio.

Možda zato što tituli plemić prethodi titula vitez, a ona se stječe plemenitim djelima požrtvovnosti i junaštva. Hrvatski nadri plemići preskaču tu fazu. Draža im je metoda glembajevštine koja žrtvenike prepušta junacima.

Marko Jurič: Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

facebook komentari

Nastavi čitati