Pratite nas

Pregled

Ivo Banac: Treba razbiti ideju da se Srbiju može uvesti u EU bez promjene nacionalne ideologije

Objavljeno

na

U večerašnjem izdanju političkog talk showa “Iza zavjese” gostovao je dr. Ivo Banac.

Na početku emisije govorio je o tome kako tumači činjenicu da kao ugledni povjesničar nije član Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, što misli o njegovu sastavu i kakva su očekivanja od konačnog rezultata rada povjerenstva.

Autor Tihomir Dujmović rekao je kako je očekivao da će vidjeti njegovo ime u sastavu, ali ga nije vidio. Nisam ni pozvan, ali prošlo je vrijeme za očekivanja i to čak nije niti bitno.

Važno je da se razmišlja o nekim stvarima možda premalo i s nekim predosjećajem oklijevanja. Mislim da je to bitnije od toga tko je u raznim povjerenstvima, a tko nije, kazao je dr. Ivo Banac.

Naglasio je kako nije jasno iz sastava povjerenstva što se njime zapravo želi postići. Ovo je pokušaj odgađanja nekih odluka, jer na politici je da donosi odluke, a ne da ih ostavlja za neka druga vremena. Povjerenstvo koje ima zadatak da dođe do nekog rješenja do ljeta 2018. godine sigurno nije ono što nama treba.

Nama treba jedna decidirana odluka da se odmah otvore arhivi iz razdoblja komunističke diktature i nama treba jedna državna politika koja govori o toj povijesti, rekao je.

Ako je zaključak koji se iz toga želi izvući da je jedan nedemokratski režim bolji od nekog drugog, mislim da za to nema nikakvih utemeljenja. I jedan i drugi treba osuditi i sa simbolima i jednog i drugog moramo raskrstiti.

Naglasio je kako nije za zabranu “jer bi to u našim uvjetima jednostavno populariziralo stanovite pokliče i simbole”. Također nisam za to da država daje počast nositeljima tih nedemokratskih režima što znači da ne možemo imati trgove, ulice, rive koje nose imena Tita, Pavelića ili drugih nositelja tih režima.

Ja mislim da je to jedino racionalno rješenje. Naravno, takvo rješenje neće zadovoljiti sve, jer ima doista nekih koji misle da moramo ići putem zabrana, kazao je.

Govorio je i o tome kako gleda na stav predsjednika Europske komisije koji Hrvatsku prisiljava na nastavak arbitraže sa Slovenijom glede Piranskoga zaljeva. Prije svega, gospodin Juncker nema prava da se na taj način miješa u probleme zemalja članica EU. Mi smo zauzeli stav oko arbitraže i to je ono što je važno za nas.

To je državna politika i nju morate prenijeti diplomatskim predstavnicima, rekao je Banac. No, dodao je da u Hrvatskoj često imamo situaciju da se to ne razumije, a do toga dolazi “jer mi jasno ne definiramo ono što želimo”.

Govorio je i o pet planova koji se odnose na budućnost Europske unije. Mi moramo imati jednu strukturu koja bi branila europske države u ovom izuzetno kriznom trenutku i šteta je da Europska unija ne funkcionira na način koji bi zadovoljio sve, kazao je.

Na pitanje što bi još Srbija trebala napraviti da Unija shvati da se ona neće odvojiti od politike koju vodi Moskva rekao je kako misli da “šešeljevci” na neki način pomažu Vučiću, jer europska birokracija tako može zaključiti kako Srbiju treba zaštiti od “šešeljevaca”.

Naglasio je da “treba razbiti ideju da se Srbiju može uvesti u EU bez promjene nacionalne ideologije”. To je ono što se ne razumije, jer to je najteži aspekt svake promjene. Vi možete modernizirati društvo, ali ono što je u glavi ne mijenja se tako brzo, pojasnio je.

Govorio je i o tome hoće li doći do unutarnjeg preslagivanja u BiH te što je alternativa. Ja mislim da se neće dogoditi ništa. Dayton je temelj na kojem sve u BiH stoji. Ja ne vidim da postoje inicijative koje bi pridobile odgovarajuću potporu unutar samih pojedinih nacionalnih korpusa. Prema tome, vjerojatno se neće ništa dogoditi, kazao je.

Bilo je riječi i o tome treba li se Zagreb držati neutralno glede novog procesa vezanog uz Srebrenicu te što se zapravo događa u Makedoniji i kakav se tamo rasplet očekuje.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati