Connect with us

Komentar

Ivo Banac: Tradicije komunizma još postoje, teza o ustašizaciji je opasna

Published

on

Povjesničar Ivo Banac za Novi dan na N1 komentirao je situaciju na Filozofskom fakultetu i razrješenje dekana Vlatka Previšića te općenitu društvenu klimu u Hrvatskoj.

“Nisam zadovoljan s tim događanjima. Kad govorimo o sada već bivšem dekanu, mislim da je njegov ugovor povrijeđen. Bit će tu raznih pravnih zavrzlama. Najveći problem je što su neki dijelovi uprave Sveučilišta jednostavno došli do zaključka da će se situacija smiriti ako Previšića bace vukovima. Vodili su se politikom zadovoljavanja, a to nikad ne uspije. Bojim se da će se situacija radikalizirati. Već se radikalizira jer se odluka Senata o poništenju Studentskog zbora želi poništiti. Svaka radikalizacija raznih grupa koje su željele nametnuti svoju volju na Sveučilištu bila je dočekana voljom dekana da uspostavi red i to je dovelo do prilično žestokih sukoba. Ne mogu studenti ni profesori inzistirati na profilu vodstva Sveučilišta”, rekao je Banac.

Dodao je da je radio na jednom eminentnom Sveučillištu gdje su ingerencije studenata u takvim odlukama nula, a profesora vrlo mala.

“Sveučilišta u Sjevernoj Americi su centralizirana i zato su uspješna. Tako dolazite do rezultata. Sveučilište u Zagrebu danas je razvodnjeno, s jednom vrstom feudalnog sustava gdje je svaki fakultet sam sebi zakon. Dogovaranja oko jednostavnih stvari, kao što je mogu li studenti jednog fakulteta slušati predmete na drugom postaju od globalne važnosti”, smatra Banac.

“Ne vjerujem da su studentski pokreti kao takvi mjerilo napretka u društvu. Imaju različite aspekte u različitim razdobljima. Ako je ovo uopće pokret, jer se radi o malom broj ljudi na velikom fakultetu. To je u biti duboko konzervativni pokret jer se želi nastaviti posve nemoguću situaciju na Sveučilištu gdje se ne može, suprotno odlukama dovesti do suradnje dvaju fakulteta”, aludira Banac na suradnju Filozofskog fakulteta i Katoličko bogoslovnog fakulteta.

A upravo su tim pokušajem suradnje počeli problemi na Filozofskom fakultetu.

“To je jedna vrsta mogućnosti razmjene ideja. To je zapravo Bolonjski proces o kojem pričamo, ali ga nismo primijenili”, kazao je Banac te komentirao reformu obrazovanja: “Moramo sjesti i ponovno razmisliti o cijeloj stvari. Ne vjerujem da je problem samo u nedostatku novca za financiranje višeg školstva. Mislim da novca ima, ali se troši na krivi način i kao rezultat toga imamo lošu naobrazbu.”

‘U Hrvatskoj nema ustašizacije’

Hrvatska nikako da definira što je liberalno, a što konzervativno. Hoće li uvijek postojati taj sukob?

“Mi smo uvijek imali sukob dviju stranaka. Nisu uvijek bile iste i isto zagovarale, ali to je nešto tipično za naš prostor. Daje mogućnost razrješenju niza pitanja ako se pristupi na jedan otvoren način. Nasuprot tome se događa da se stvarne ambicije pokušavaju zataškati i drugoj strani pripisati negativne tendencije. Moramo biti otvoreni”, smatra Banac te naglašava da se moramo riješiti tereta prošlosti.

“Moramo na svaki način odbaciti sve što je povezano s naša dva totalitarizma iz prošlog stoljeća. Mislim da je ustaštvo riješeno. Ne vidim ustašizaciju društva, to su opasne teze. Tradicije komunizma s druge strane postoje, drže se i teško se s njima nositi. Slučaj Previšića je zanimljiv i stoga jer je s pozicije ljevice govoreno da je on “komunistički ostatak”. Moramo odbaciti to nasljeđe, ali da razumijemo što je to bilo. A ne da slušamo, ako što je nedavno bivši predsjednik Stjepan Mesić govorio, kad je pričao bajke kako je sve bilo europski u Jugoslaviji”, kazao je Banac.

U Mađarskoj je u nedjelju održan referendum o odbacivanju europskih migrantskih kvota, koji ipak nije prošao zbog nedovoljne izlasnosti. Banac se nada da Hrvatska ne ide u tom smjeru.

“Ono što Orban radi je u prvom redu štetno za samu Mađarsku. Mogu vidjeti argumente u tome da svaka država želi kontrolirati svoje granice i da nije baš otvorena nekoj nadvladi iz Bruxellesa. Međutim, danas je EU u takvoj krizi da je teško zamišljati neku nadvladu. Orban je dao jedan loš primjer, ali mislim da je i on sam svjestan da su razne limitacije na putu i budući da je realan političar mislim da će stati na granici točno tamo gdje mora.”

Upravo je migrantska kriza jedan od najvećih problema Europske unije. Turski predsjednik Erdogan zaprijetio je da će otvoriti granice što znaći da bi put Europe iz Turske moglo krenuti više od milijun migranata.

“Mislim da je ključ u Ankari. Situacija u Turskoj se otežala. Ne bih rekao da je tamo na djelu vrsta autoritarnog sustava, to je ipak parlamentarna demokracija. Ali što se događalo, da je cijelo intelektualno vodstvo zemlje stavljeno pod pritisak, pod ucjenu ne može biti dobro za razvoj situacije u Turskoj, Bliskom istoku, odnosu prema manjinama… I to sve ide u smjeru da Eroogan vrši pritisak prema zapada, a jedina karta koju drži u ruci je ta migrantska. Teško ga je držati pod kontrolom jer na njega djeluju i druge desturktivne sile, u prvom redu Putinova Rusija. Imamo ogroman problem. Europa ne može primiti milijune izbjeglica i mora problem riješiti u Sirji”, upozorava Banac, krenu li izbjeglice put Europe kaže da moramo imati realni planove kako te ljude integrirati te je za kraj napomenuo da “iseljenička kriza destabilizira Eurospku uniju, a to je u interesu onih koji žele kompletnu destabilizaciju Europe.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading