Pratite nas

BiH

Ivo Josipović protiv SAD-a i pad ‘popularnosti’. Za Kolindu 70% Glasača

Objavljeno

na

Mesićeva misija u Ukrajini trebala je demonstrirati Josipovićevu „panslavensku“ protimbu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović, za koju javnost smatra da zbog svoje dužnosti u NATO savezu ima američku potporu.

mesic josipovicVijest da je predsjednik hrvatske države Ivo Josipović poslao Stjepana Mesića na inauguraciju ukrajinskoga predsjednika Petra Porošenka nasmijala je jedan dio javnosti, drugi očito zbunila pa dijelom i zabrinula. Kako se već zna da u svojim rukama konce aktualnoj partijskoj, a time i državnoj krizi drži upravo Josipović, njegova odluka da u ukrajinsku misiju pošalje bivšega predsjednika spletkaroša nije tek osobna želja da napakosti dijelu hrvatske javnosti, koja u Mesiću vidi začetnika većine hrvatskih stranputica.

Čovjeka koji je svojim lažnim svjedočenjem pokušao u haaške tamnice ugurati što veći broj Hrvata i tako izjednačiti hrvatsku žrtvu s njezinim srbijanskim krvnikom, a sve samo zato kako bi se stvorili preduvjeti za oživotvorenjem  nove balkanske zajednice, koju je i sam nazivao balkanskim regionom. Josipovićeva igra s Mesićem, osim podsmjeha na hrvatskoj pozornici ne će izazvati znatnije reakcije, jer Josipović svoju poruku Mesićevom misijom i nije poslao hrvatskoj javnosti. Naime, Mesić je tijekom cijele svoje desetgodišnje vladavine vodio otvorenu protuameričku politiku, što je i javno demonstrirao obraćajući se dramatičnim porukama javnosti u povodu svake ozbiljnije američke međunarodne operacije.

Jednako tako podupirao je različite satrape, a nisu mu bili daleki ni kojekakvi islamistički poglavice, poput primjerice libijskoga diktatora Gadafija. U sučeljavanju Moskve i Washingtona, uglavnom je držao stranu ruskoga medvjeda. Kako se uoči nedavnoga posjeta američkoga predsjednika Baracka Obame baltičkim zemljama, u javnosti pojavila informacija da će Sjedinjene Države, zbog ruske politike prema Ukrajini, ojačati svoj proturaketni štit na području istočnoeuropskih i srednjoeuropskih država, među kojima je i Hrvatska, onda se Josipovićeva igra s Mesićem može objasniti i kao odgovor Pantovčaka Washingtonu na njegovu obrambenu strategiju od sve agresivnije ruske politike prema Ukrajini.

Iz Josipovićeve ukrajinske operacije moglo bi se lako zaključiti i kako sadašnji gazda Pantovčaka, umjesto hrvatske, zapravo, zastupa srbijansku politiku, koja se zbog potpore izgradnji tzv. Južnog toka našla na udaru europske politike. S druge pak strane Srbija, kao ruska saveznica te država s popriličnim iskustvom u izazivanju međunarodnih sukoba, naime ona je odgovorna za izazivanje Prvoga svjetskog rata, u kojem je stradalo preko 40 milijuna ljudi, koristi Josipovićevu glad za vlašću, kako na svojim granicama ne bi imala već spomenuti proturaketni štit. Dok sadašnji srbijanski predsjednik vlade Aleksandar Vučić zbog cenzure u domaćim medijima vodi rat s OESS-om i optužuje cijeli svijet da se urotio protiv Srbije, vanjskopolitički mu dio posla odrađuje Josipović preko Mesića kao svoga izaslanika. Nema dvojbe da Josipović ima više nego intimne odnose sa srbijanskim čet/l/nicima.

Uostalom u više je navrata to demonstrirao svojim podaničkim druženjima s bivšim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, ali i sadašnjim Tomislavom Nikolićem. Na tim su susretima dogovarani različiti modeli suradnje, a jedan od njih je bio i mogućnost zajedničkoga nastupanja u međunarodnim odnosima. Mesićevo pak diplomatsko umijeće je ograničenoga karaktera, a kako Josipović ulazi u utrku za novi predsjednički mandat, otvoreno svrstavanje na srbijansku stranu ne bi mu previše pomoglo u prikupljanju glasova pa misija njegova izaslanika, iako vjerojatno sadrži i svoju srbijansku protežnost, trebala je demonstrirati Josipovićevu „panslavensku“ protimbu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović, za koju javnost smatra da zbog svoje dužnosti u NATO savezu ima američku potporu.

Dok se hrvatska javnost ne riješi svoga boljševičkoga naslijeđa hrvatski će političari zastupati panslavenske i jugoslavenske ideološke forme, koje nikad nisu znale za hrvatski nacionalni interes, inače uklopljen još od srednjega vijeka u kulturne i političke obrasce Zapada.

Mate Kovačević

Josipović izgubio potporu i Jutarnjeg lista: 70 posto anketiranih za Kolindu Grabar Kitarović

kolinda-grabar-kitarovic-110Nakon što je u nekoliko političkih razračunavanja doslovce nokautiran od predsjednika Vlade i svog stranačkog šefa Zorana Milanovića, predsjednik Republike Ivo Josipović izgubio je i potporu čitatelja Jutarnjeg lista.

Naime, u anketi na web stranici ove Pavićeve novine, čitatelji su mahom dali potporu kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar Kitarović.

Od ukupno 47594 čitatelja, koliko ih je do sad glasovalo u ovoj anketi, čak 70,05 posto njih potporu daje HDZ-ovoj kandidatkinji, dok je aktualnom predsjedniku ostalo vjerno 29,95 posto anketiranih.

Za sada, Josipoviću ostaje utješna potpora u anketama Ipsos Pulsa i Cro Demoskopa, gdje i dalje uživa potporu većine anketiranih. Međutim, kako izborni rezultati u pravilu negiraju rezultate tih anketa, teško je vjerovati da aktualni predsjednik i njegov savjetnički tim takvim oblikom potpore mogu biti zadovoljni.

R.Horvat

hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Klub Hrvata u Domu naroda oštro osuđuje konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Doma naroda Parlamenta FBIH su izabrani dužnosnici sa dvostrukim legitimitetom i kao takvi prvenstveno odgovaraju narodima i građanima koji su ih  birali. S obzirom na kompleksnu političku situaciju, smatramo krajnje neprimjerenom i neodgovornom ovu višemjesečnu medijsku hajku na ovaj Dom, prvenstveno hrvatske izaslanike ali i sve druge.

Kao Klub Hrvata, oštro osuđujemo konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika općenito, posebice izaslanika, predsjedateljice Bradara te članova njenog ureda.

Pojedini mediji su u posljednjih nekoliko mjeseci, više puta iznosili netočne, neprovjerene a posebice nedokazanetvrdnje koje krajnje diskriminiraju gore navedene osobe očito s ciljem krajnjeg narušavanja njihova integriteta.

Posebno zabrinjava korištenje informacija točnije navoda od „neimenovanih izvora“  koji dolaze iz Parlamenta FBIH ili konkretnije Doma naroda. Krajnje je neprimjereno, pa čak i nedozvoljeno iznošenje bilo kakvih osobnih podataka vezanih za izaslanike bez njihova dopuštenja pa čak i znanja a posebice namjerno puštanje određenih službenih akata u javnost.

S tim u vezi, glede posljednjih u nizu napada koji se dogodio prije nekoliko dana, odgovorno tvrdimo da ni jedan izaslanik iz Kluba Hrvata ne prima dupli paušal, nadalje, kako bi preduhitrili sve buduće napade kojih će ne sumnjamo biti jer je kampanja za pojedine očito počela, odgovorno tvrdimo da ni jedan član ovoga Kluba ne zloupotrebljava niti jedno od svojih, zakonom mu pripadajućih prava.

I na kraju, glede unitarističke koncepcije i želja određenih izaslanika da se Dom naroda ukine, pozivamo ih da vrate mandate u istom jer nije u redu da predstavljaju i sjede u instituciji za koju smatraju da nije potrebna. Klub Hrvata vrlo dobro zna koja je svrha ovog Doma, koga i zašto naši izaslanici predstavljaju i to će odgovorno činiti i dalje, stoji u priopćenju Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Parlament Federacije BiH: Jedinstveni registar branitelja dobio zakonski okvir

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji danas je dobio podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, čime je usvojen u oba doma ovog parlamenta.

Između ostalog, tim zakonom je data definicija jedinstvenog registra branitelja za koji federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata Salko Bukvarević kaže da je neophodan kako bi se uredila ta oblast, a da ga traže i branitelji.

– Smatramo da je opravdan zahtjev branitelja i da javnost mora znati tko, šta i na osnovu čega prima. Želimo da znamo tko je šta dobio, stan, prostor, bespovratna sredstva da možemo pomoći onima koji nisu dobili pomoć, zato nam treba zakonski okvir uspostave registra – rekao je Bukvarević na sjednici Doma naroda.

Istaknuo je da će podaci iz registra biti dostupni svim institucijama da bi se došlo do branitelja koji su u stanju potrebe. Federalna vlada krajem travnja ove godine utvrdila je i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, čime je omogućena i provedba presuda Ustavnog suda FBiH od 4. svibnja 2005. i 1.  listopada 2013. godine.

Ujedno, u objašnjenju stoji da je ovim izvršena preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a koji je BiH naložio ukidanje obaveze članovima porodice da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Brisana je odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog borca bili dužni da nestalog proglase umrlim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Izmjene i dopune definiraju ko se smatra braniteljem, organizatorom otpora, dobrovoljcem, veteranom Domovinskog rata, jer su ovi pojmovi presudom Ustavnog suda FBiH proglašeni neustavnim.

Propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida.   Date su i definicije obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja i obitelji umrlog vojnog invalida.   S 15 na 30 dana je produžen rok za pokretanje postupka po nastaloj promjeni, a propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku.   Dopunjen je član 44. Zakona tako da se, pored vojne dokumentacije, uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.   Nova je i odredba da okolnosti nastanka ili pogoršanja oboljenja utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH dobio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji.   Izmjena je predložena jer je Ustavni sud Federacije BiH presudom od 7. studenog 2012. godine utvrdio da prvi član ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH.

Prijedlogom zakona brisana je osporena odredba po kojoj je ostvarivanje prava bilo uvjetovano prihodovnim cenzusom, čija je primjena počela 1. svibnja 2010. godine. (Fena)

facebook komentari

Nastavi čitati