Pratite nas

BiH

Ivo Josipović: ‘Dok u Čavoglavama ima ustaških simbola, tamo mi nije mjesto’

Objavljeno

na

Bilo je žalosno slušati i gledati kako grupa ljudi u Kninu ponižava sve nas koji smo došli odati počast našim braniteljima i proslaviti opbjedu. Pljunuli su u lice svim braniteljima – kaže Ivo Josipović.

Hrvatski predsjednik vrele kolovoške dane provodi na jugu Hrvatske. U ponedjeljak je bio u Kninu, potom u Baškoj Vodi, a jučer je bio na utrci lađa na Neretvi.

Odmarate li se ovih dana?

 – Iako ima napornih dana, posebno kada odlazim na putovanja, ljetno je vrijeme ipak lakše. Zato, iako obveze nisu prestale, ima ih manje. Uspijem odvojiti vrijeme za odmor. Čitam, slušam glazbu, odigram neku partiju šaha ili stolnog tenisa, prošećem…

Kako vaše oko?

– Zapravo, oko je izliječeno. Povremeno se još javlja veći podočnjak kao posljedica nekadašnje jake upale. Ipak, ide nabolje, nadam se da će i otok potpuno nestati. Srećom, liječnici su isključili sve moguće bolesti s takvim simptomom.

Stalno nas upozoravaju da po ovim vrućinama ne jedemo masno, ne pijemo gazirano. Kakav je vaš meni, tko se brine o tome?

– Kod nas se u kući uvijek jelo umjereno i raznoliko. O tome se ponajviše brine supruga. Nedjeljom znam otići na Dolac, pa sam za ponešto i ja zaslužan. Nisam izbirljiv. Ipak, najviše volim jednostavna jela poput špageta, domaće juhe ili neke salate.

Što strani državnici najviše vole od naše hrane? Vas ipak posjećuje mnoštvo stranih ljudi i zajedno ručate, imaju li komentar na našu hranu, vina…?

– Apsolutno je na najvišoj cijeni riba. I naša vina su im draga. Ali, tu smo umjereni i hranu za službene prilike nabavljamo na javnoj nabavi. To znači, nema posebnih delicija i raskoši. Ali zato do izražaja dolazi kreativnost naših kuhara.

Odlazak na plaže

Jeste se okupali u moru ove godine?

– Još ne, ali se nadam da ću krajem tjedna za to imati prilike u Baškoj Vodi.

Kako ćete provesti odmor, kamo sve idete, s kim?

– Prvi dio ljeta proveo sam dosta putujući po obali, družeći se s gospodarstvenicima, ponajviše turističkim radnicima i kulturnim djelatnicima. To je bio moj skromni doprinos afirmaciji turizma. Ostatak ljeta provest ću uglavnom sa suprugom u Zagrebu. Krajem ovog tjedna bit ću u Baškoj Vodi te posjetiti lađare na Neretvi. Nekoliko ćemo dana biti i na Brijunima s gostima, predsjednikom Slovačke, te poslovnim ljudima i političarima iz SAD-a, Kine i Rusije. Iskoristit ću to za posjet Šerbedžijinu teatru, ali i za odlazak na neku od predivnih plaža. Čeka me ovo ljeto još i posjet zadarskom arhipelagu, Barbanu, Lipovljanima…

Smeta li vam osiguranje svuda oko vas, primjećujete li ga uopće?

– Kao što znate, moje je osiguranje relativno malo i vrlo diskretno. Riječ je o sjajnim ljudima, vrhunskim profesionalcima, potpuno nenametljivim, i u odnosu na mene i moju obitelj, i u odnosu na okolinu. Prije stupanja na dužnost najviše sam se bojao upravo toga hoće li me osiguranje “gušiti”. Srećom, moji su strahovi bili bez osnove.

Čime se osvježavate u ovim vrućim danima, pijete li kavu ujutro?

– Kavu pijem cijeli dan! Supruga i ja pijemo mnogo kava dnevno. To nam je navika još iz studentskih dana. U šali kažem kako bi nam obiteljska himna mogla biti ona pjesma “Kafu mi draga ispeci”… Osim kave, jedino piće koje pijem je voda. Zaista, nema boljeg pića, osim kave, dakako! Sve drugo, ako baš moram, samo okusim….

Čitate li novine dok se odmarate?

– Naravno! Sav dnevni tisak i tjednike redovito pratim. Usto, pratim neke portale, elektroničke medije, a i strani tisak. Posebno volim dobre komentare političkih i kulturnih događaja.

Bili ste u Kninu, kakav vas je osjećaj prožimao dok su onako zviždali premijeru Milanoviću? Je li vam svima bilo neugodno?

– Da, bilo je žalosno slušati i gledati kako grupa ljudi ponižava sve nas koji smo došli odati počast našim braniteljima i proslaviti pobjedu. Pljunuli su u lice svim braniteljima i drugim građanima koji su došli proslaviti jedan od najvažnijih dana hrvatske povijesti. Premijer je imao odličan govor! Meni su zviždali kad sam krenuo govoriti o pomirenju! Mislim da to najbolje govori o političkom konceptu bukača. Kao da nije dosta sukoba, rata i stradanja! Legitimno je izražavati neslaganje s politikom i političarima, naravno, i zvižducima. Ali, činiti to na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana branitelja potpuno je neprimjereno, neukusno…

U Kninu ste bili i s generalom Gotovinom. O čemu ste razgovarali?

– Nije bilo puno prilike za priču. Protokol je bio prilično zgusnut. Uglavnom smo kratko komentirali proslavu. Bilo je lijepo vidjeti s koliko je poštovanja general dočekan u Kninu.

Hoćete li otići jednoga dana i u Čavoglave?

– Načelno, zašto ne!? Ali, dok se u Čavoglavama mogu vidjeti ustaški simboli, tamo mi nije mjesto. Istina, ni muzika nije od mog ukusa. Inače, poznajem mnoge drage ljude koji tamo odlaze da bi se družili, slavili Domovinu i uživali u glazbi koju vole. Dolaze iz cijele Hrvatske i svima im svake godine želim da se zaista dobro provedu. Oni koji rade ekscese ili koriste neprimjereno znakovlje, velika su manjina. Ali su i mirodija koja mene odbija od tog događaja.

Razgovori s Nikolićem

Kako kao glazbenik ocjenjujete Thompsonovu glazbu, bez teksta, samo glazbeni moment?

– Zanatski gledano, ima prilično uspjelih skladbi. Ali, teško je o pjesmama razmišljati bez teksta, ali i bez konteksta u kojem se izvode.

Opet se zavrtjela priča o “trećem putu”, spominjali su i vas svojedobno, a sad se spominje pakt Jakovčić-Pusić-Bandić-Gabrić. Je li taj savez realan?

– Načelno, u politici je sve moguće. Ipak, mislim da je prerano govoriti o stvaranju nekog novog, tzv. trećeg puta. Sadašnja podjela na vladajuću Kukuriku koaliciju i oporbeni blok na čelu s HDZ-om dominantna je.

Bili ste u prijateljskim odnosima s Borisom Tadićem. Tko vam je danas prijatelj u regiji?

– Teško je govoriti o prijateljstvu u uobičajenom smislu riječi. Da, s Tadićem sam imao i imam vrlo dobre odnose. Iako o određenim pitanjima nismo jednako razmišljali, među nama je postojalo povjerenje. A to je u politici najvažnije. Zapravo, dobre odnose imam s političarima iz svih zemalja u regiji. U pojedinim zemljama imam dobre odnose i s političarima na vlasti, ali i s onima u oporbi. U BiH vrlo dobre odnose imam s političarima iz sva tri konstitutivna naroda.

O čemu ste razgovarali s Tomislavom Nikolićem, sreli ste se u Zagrebu pa onda i u Sloveniji?

– Bilo je riječi o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije, Europskoj uniji i regiji. Iako kratki, ti su sastanci bili dobar uvod u službeni sastanak koji nam predstoji na jesen u Beogradu. A lista pitanja koju Hrvatska i Srbija trebaju riješiti duga je i nimalo laka. Ipak, jasan trend poboljšanja odnosa u posljednjih nekoliko godina razlog je za optimizam.

Hoćete li gledati s Nikolićem utakmicu Srbija – Hrvatska koja se u rujnu igra u Beogradu, kao što ste gledali s Tadićem kad se igralo u Zagrebu?

– Boris je tada bio u Zagrebu, pa je došao do mene da na televiziji pratimo utakmicu. S obzirom na rezultat, jasno je da je meni praćenje te utakmice bilo veće zadovoljstvo nego njemu. Ne planiram odlazak u Beograd na utakmicu, pa, naravno, ni zajedničko gledanje utakmice s bilo kim iz politike. Pratit ću utakmicu na televiziji i navijati da naša reprezentacija pobijedi. Mislim da je to ostvariv cilj…

vecernji.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

Objavljeno

na

Objavio

Zbog različitih trošarina na cigarete u pojedinim zemljama bivše države, sve se više obnavljaju stari duhanski putovi.

Razlika u cijeni kutije neke marke cigareta u dvije susjedne države zna iznositi četiri kune pa i više.

Govori se da se u pojedinim državama u okruženju svaka treća cigareta na tržištu našla nelegalno, na štetu državnih proračuna. Do pušača tajnim kanalima stižu izrezan duhan i cigarete iz „kućne radinosti“ po prihvatljivoj cijeni i za najsiromašnije. Policija i carinici na granicama love veće zvjerke, a poneki sitni švercer bude kolateralna žrtva, piše Večernji list

Postalo je nekako „in“ smotati cigaretu u „papirić“, jeftinije je, zabavnije, a mnogi vjeruju i – zdravije. Računa se da u EU svaki peti pušač sam savija cigaretu iz rezanog duhana na koji su, naravno, plaćene trošarine. Na crnom tržištu nađe se i duhana bez plaćenih trošarina, a najtraženiji je svakako onaj najbolji – hercegovački.

Kilogram lijepo izrezanog hercegovačkog duhana može se na crnom tržištu naći po cijeni od 20 do 40 konvertibilnih maraka (od 80 do 160 kuna). Duhan upakiran u „košuljice“ (kutije u kojima su se nalazile košulje) težine 30-ak dekagrama može se nabaviti po 50-ak kuna. Mogu se nabaviti i posebne naprave za  punjenje cigareta u „papiriće“ (prazni papirnati cilindri za cigarete) s filterima. Lijepo upakiran kvalitetan duhan tradicionalni je dar Hercegovaca prijateljima izvan Hercegovine.

Pojedini liječnici osobama koje se nikako ne mogu odreći duhanskog dima preporučuju hercegovačku „škiju“. „Zdravija“ je i kažu kako izaziva manju ovisnost. Podrijetlo riječi  „škija“ povezuje se s turskom riječi eškija, a znači i – hajduk! Dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, ističe kako je hercegovački ravnjak poluorijentalni tip duhana s vlastitom aromom te dobrim organoleptičnim i pušačkim osobinama.

Dodaje kako se jedini može pušiti bez miješanja s drugim duhanima. Među hercegovačke sorte duhana spadaju i šeginovac, tanče, VH 32, visoki hercegovac (burmaz) i svijetli hercegovac (SH 2).

Mnogi koji dođu u Hercegovinu pitaju kako bi nabavili „škiju“. Nađe se tu i tamo. Neke su se estradne, filmske i televizijske zvijezde javno pohvale kako su „motale“ i pušile izvorni hercegovački duhan. Kad se spomene riječ duhan, odmah se pomisli na Hercegovinu. Više je medija u posljednje vrijeme objavilo „ekskluzivu“ o hercegovačkom  duhanu – o tome kako je Josif Visarionovič Staljin (koji je uglavnom pušio lulu) najradije pušio duhan iz cigareta „Hercegovina flor“ (flor je naziv  za fino izrezani hercegovački duhan) moskovske tvornice „Java“.

Do ovog saznanja mediji su došli zahvaljujući ulomku romana „Šum vremena“ Juliana Barnesa. Hercegovci bi radije da je njihov flor, „škiju“ pušio, primjerice Winston Churchill. Kažu da je hercegovački duhan do Rusije stigao zahvaljujući  zarobljenicima iz Hercegovine pa se počeo uzgajati i na Kavkazu. Mediji naglašavaju kako cigarete  marke „Hercegovina flor“  puši i Sergej Lavrov, aktualni šef ruske diplomacije. Književnik Mirko Kovač pisao je o velikoj važnosti proizvodnje duhana u Hercegovini.

U Hercegovini više ne postoji nijedna stanica za otkup duhana, uzgaja se za osobne potrebe i prijatelje, a ponešto i za crno tržište. Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice, odredi „pristojna“ otkupna cijena koja bi jamčila koliku-toliku profitabilnost. Zadovoljni bi bili kad bi se kilogram prirodno oštavljene hercegovačke sorte duhana, ravnjaka, otkupljivao po cijeni barem deset posto trošarina na kilogram rezanog duhana, a ta trošarina iznosi oko 50 eura po kilogramu. Sve po zakonu, ne žele da se na vrijedne proizvođače hercegovačkog duhana gleda kao na krijumčare, švercere.

Odgovore na budućnost duhana u Hercegovini trebao bi dati znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Duhan u BiH – jučer, danas i sutra“, koji će se u organizaciji Duhanskog instituta Mostar održati 2. i 3. listopada u Mostaru. Ovaj bi skup trebao dati odgovore na mogućnost revitalizacije i obnove proizvodnje hercegovačkog tipa duhana, mogućnost nadzora nad primarnom proizvodnjom, preradom, proizvodnje gotovih duhanskih proizvoda.

Uzgajivači duhana sudjelovali bi u ukupnom lancu vrijednosti i na kraju godine sudjelovali u dobiti. Dva Hercegovca, Željko Keko Mrvelj, podrijetlom iz Posušja,  i Širokobriježanin Markan Pinjuh, osnovali su u Zagrebu tvrtku „Duhanka“, koja u Udbini ima tvornicu za proizvodnju i prodaju rezanog duhana na hrvatskom tržištu pa i šire. Ta tvornica koristila je i hercegovački duhan pa se hercegovački uzgajivači duhana pitaju kako se još nitko od poduzetnih Hercegovaca nije „dosjetio“ i u Hercegovini pokrenuo nešto slično.

Tegobna je povijest duhana u Hercegovini gdje se uzgaja još od 17. stoljeća. Kristofor Kolumbo u svojim zapisima spominje Indijance koji puše smotuljke duhana. Prvi u Europi duhan je u 16. stoljeću uzgojio francuski liječnik na službi u Portugalu Jean Nicot po kojem je duhan dobio botaničko ime. Francuska je prva u Europi uvela monopol na duhan u drugoj polovici 17. stoljeća, a potom su to učinile brojne europske države.

Postoje zapisi koji govore o tome da je duhan u 17. stoljeću  stigao i u Hercegovinu, a ima i zapisa koji potvrđuju da su Hercegovci Dubrovčanima prodavali  u  tom, 17. stoljeću. Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“ navodi da se duhan na prostoru današnje BiH uzgaja od prve polovine 17. stoljeća i dodaje da je prometno opadanje levantske trgovine natjeralo Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.

Smatra se da je dolinom Neretve duhan unijet u Hercegovinu. Mandić naglašava i to da su na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina. Fra Ivan Franjo Jukić 1842. piše kako su osmanlijske vlasti poticale duhansku proizvodnju, a tek su 1871. godine uvele monopol na duhan. No, izbija hercegovački ustanak, a tri godine potom Berlinskim kongresom 1878. područja BiH padaju pod austrougarski protektorat i upravu. Austro-Ugarska 1880. uvodi svoj duhanski monopol.

Postoje zapisi o tome kako je svaka obitelj mogla otkupiti dio svoga duhana u količini ovisnoj od broja muških glava u obitelji starijih od 16 godina. Ubrzo se utemeljila samostalna Bosanskohercegovačka duhanska režija koja je u svom vlasništvu imala i svoju tvornicu duhana u – Berlinu! Austrougarski protektori nisu mogli spriječiti šverc hercegovačkim duhanom iako je znalo biti i pogibeljno. U godinama gladi u Hercegovini, 1916. i 1917. godine, kad je fra Didak Buntić odveo 17.000 gladne hercegovačke djece u Slavoniju, Srijem i Bačku, povećao se šverc duhanom.

Tada se za kilogram duhana moglo dobiti deset kilograma žita, što je značilo spas od smrti gladne djece u Hercegovini. Hercegovke su znale duhan skrivati u dijelove odjeće i švercale u Slavoniju.  Postoje svjedočenja o tome kako su se neke žene razboljele od upaljenog duhana, a bilo je i smrtnih slučajeva.

Duhan je u obje Jugoslavije podlijegao monopolu, a tako je i u današnjoj BiH. Mnogi su Hercegovci preživljavali i školovali djecu zahvaljujući proizvodnji duhana. Otkupne cijene uglavnom su bile toliko niske da su jedva pokrivale troškove proizvodnje pa su se Hercegovci dovijali na razne načine da njihovo „žuto zlato“ potpuno ne potamni. Mnoštvo Hercegovaca pod okriljem noći s ruksacima („vrićama“, „žakama“) na ramenima pješice bi došli do Bosne, kako  bi pušačima prodali svoj izrezan duhan, „škiju“, te tako prehranjivali obitelj.

Žandari i financi u Kraljevini Jugoslaviji bili su više nego okrutni prema onima koji su pokušali prodati svoj uzgojeni duhan kako bi prehranili obitelji. No, tadašnji hercegovački šverceri duhanom znali bi se organizirati pa pružiti i oružani otpor svojim  progoniteljima. Hercegovački proizvođači duhana tada nisu imali ni pravo na otkup vlastitog duhana za pušenje, a cigarete tadašnjih tvornica bile su zbog velikih trošarina preskupe za siromašne Hercegovce. Sudovi su znali osuditi Hercegovca ako bi mu našli i praznu duhansku kutiju.

Mnogi bi zapaljenu cigaretu smotanu od vlastitog duhana znali čak i progutati ako bi „slučajno“ naišao žandar ili financ. Tadašnje vlasti brojnim su švercerima donosili sudske zabrane uzgoja duhana na više godina, kao o onima koji nisu predali zadužene količine, a te količine određivali su financi. Monopolska uprava u Beogradu nastojala je obezvrijediti hercegovački duhan i u prvi plan stavljati južnosrbijanski i makedonski.

Tako bi čitav godišnji trud hercegovačkih proizvođača duhana bio uzalud. Naoružani financi imali su ovlasti i ubiti hercegovačkog švercera pa se sve veći broj mladih iseljavao. Hercegovački duhanari znatno su bolje prolazili u vrijeme Banovine Hrvatske. I u komunističkoj Jugoslaviji mnogi Hercegovci zbog niskih otkupnih cijena  bili su primorani na ilegalnu prodaju kako bi nekako preživjeli. S vrećama  na leđima tajnim putovima pješačili bi do Bosne i prodavali duhan sa svojih vrtova siromašnim pušačima.

No, 70-ih godina prošloga stoljeća šverc duhanom sve se više „modernizira“, duhan se automobilima i vlakovima dostavlja do pušača u Bosni, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu pa sve do Austrije, Njemačke… Otkupne stanice u Hercegovini 60-ih, 70-ih i dijelom 80-ih godina prošlog stoljeća  znale su otkupljivati i po tisuću i više tona duhana, sve zajedno blizu deset milijuna kilograma. Cigarete u bivšoj državi imale su znatan postotak hercegovačkog duhana zbog odličnog izgaranja i arome.

No, zbog sve većeg uvoza lošijeg i jeftinijeg duhana potamnio je sjaj onog hercegovačkog, ostalo mu je samo crno tržište. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća uzgoj duhana u Hercegovini doživljava krah. Tranzicijske vlasti nisu reagirale na pravi način. Još je poneka otkupna stanica otkupljivala duhan, ali po mizernoj cijeni, uz višegodišnje čekanje naplate. Sad više nema nijedne otkupne stanice. I mostarska tvornica duhana s velikom tradicijom doživjela je krah.

No, kvaliteta hercegovačkog duhana neupitna je, potencijalni investitor treba ga kvalitetno brendirati i plasirati na europsko i svjetsko tržište. Tada bi i šverc duhana ostao samo kao folklor i zanimljiva priča s elementima političkog trilera i krimića. Mnogi su se današnji uglednici školovali zahvaljujući duhanu, i oni bi mogli dati svoj doprinos perspektivi hercegovačkog duhana.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Kožul: Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava

Objavljeno

na

Objavio

Zatražena istraga o prisluškivanju hrvatskog državnog vrha: ‘Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava’

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je BiH agencija duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja

Član povjerenstva za nadzor nad radom obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Predrag Kožul najavio je u subotu da će zatražiti istragu o radu agencije koja je navodno ilegalno prisluškivala hrvatske političare i gospodarstvenike iz BiH i Hrvatske.

“Tražit ću preciznu istragu ove novonastale situacije. Povjerenstvo ima široke nadležnosti u nadzoru rada OSA-e. Nastojat ćemo te nadležnosti iskoristiti do kraja i rasvijetliti činjenice”, rekao je Kožul novinarima u Mostaru.

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je OSA duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja.

Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić potvrdio je da je OSA provodila posebne mjere, no odbacio je tvrdnje da su prisluškivani dužnosnici iz Hrvatske.

Kožul, koji je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH uvjeren je kako se OSA zloporabi.

“Sada imamo evidentnu zloporabu, ne samo OSA-e nego i ljudi, konkretno ministra sigurnosti. To je vrlo ozbiljna situacija i na tragu je svega onoga što se događa u BiH posljednjih mjeseci prema bosanskohercegovačkim Hrvatima i Hrvatskoj. A svaki takav potez reflektira se i na odnose prema EU i NATO-u”, dodao je Kožul.

Ocijenio je da je Mektić počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti te iznošenja tajnih podataka. “Svaka njegova (Mektićeva) reakcija predstavlja zloporabu položaja i agencije, a napose tajni u dijelu koje se odnose na, kako kažu, legalne i legitimne akcije agencije. A to su povjerljive ili tajne informacije”, dodao je.

Mektić je najavio da će uskoro u posjet BiH stići predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) iz Hrvatske kako bi se afera rasvijetlila.

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

facebook komentari

Nastavi čitati