Pratite nas

Ivo Josipović ‘podvukao crtu’

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas da je implementiran priličan broj od 20 mjera koje je prije godinu dana predložio kroz preporuke za smanjenje siromaštva i dužničke krize građana, ali i uputio apel nadležnim tijelima da ponovno razmisle o nekima koje nisu usvojene.

“Učinjeno je prilično, ali ostaju još neke mjere za koje bih osobno volio da se realiziraju i da nadležna ministarstva i Sabor još jednom razmotre o njihovoj implementaciji”, rekao je Josipović u svome Uredu na konferenciji za novinare godinu dana nakon sjednice Vijeća za socijalnu pravdu, na kojoj je objavio svoje preporuke za smanjenje siromaštva i dužničke krize građana.

Posebice apeliram na mjeru koja se odnosi na ograničenje kamate do visine glavnice kao i mjere koje se odnose na ograničenje ovrhe kada je riječ o socijalno ugroženim ljudima, osobito onima koji nakon ovrhe nemaju gdje, rekao je.

Josipović je naime prije godinu dana predložio da se Zakonom o obveznim odnosima definira da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice, a to, kako je rekao, nažalost nije prihvaćeno, kao ni prijedlog da se ne može provesti ovrha nad stanom koji je jedini stambeni prostor dužnika i veličinom ne prelazi propisani minimum. “Ta preporuka, na žalost nije prihvaćena i ta situacija, u kojoj dolazi do ovrhe, predstavlja ozbiljni problem”, ocijenio je.

Josipović se u svome izlaganju osvrnuo na svaku od 20 preporuka predloženih prije godinu dana te je, uz ostalo, kazao da je djelomično uvažena preporuka da se predvide slučajevi u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ili se taj stan može prodati u ovrsi, ali se dužnik ne može deložirati, već za određeno vrijeme dobija status posebne vrste najmopoprimca po uvjetima koji se propišu zakonom.

“Ta je preporuka djelomično uvažena u pripremi zakona i on je u saborskoj proceduri. Dakle, postoji mogućnost da koristi nekretninu kao najmoprimac šest mjeseci od donošenja zaključka o prodaji nekretnine. Naravno, možemo razmišljati je li to dovoljno, ali preporuka je dijelom prihvaćena”, rekao je.

Vezano uz prijedlog da se institut fiducije u Ovršnom zakonu preuredi imajući u vidu razmjer duga i predmet ovrhe, Josipović kaže kako on, na žalost, nije usvojen.

“Vrlo često kod fiducije imamo situaciju da je vrijednost nekretnine u potpunom nesrazmjeru s dugom i nažalost ta preporuka, koju smatram bitnim dijelom pravednosti, nije predmet izmjena i dopuna zakona”, rekao je.

Naglasio je da se DORH aktivnije uključio u progon “crnog bankarstva” i lihvarstva, odnosno nezakonitih kreditnih ureda. “Bilo je nekoliko policijskih i uskočkih akcija. Ove je godine 17 hrvatskih i dvoje slovenskih lihvara optuženo (oštećeno je najmanje 660 zajmoprimaca za 91 milijun kuna). Akcija je ipak pokrenuta i ispituju se takve situacije, a ja se nadam da će zaštita građana biti veća”, rekao je.

Prije godinu dana predložio je i da HNB kao regulator motivacijskim mjerama, a Vlada poreznim i drugim mjerama pomognu da banke građanima s teško otplativim kreditima ponude mogućnosti otpisa dijela duga, reprogram kredita, moratoriji na otplatu kredita kroz određeno vrijeme i drugo. Danas je ustvrdio da je dio tih prijedloga usvojen, ali da postoji “još puno mogućnosti da se građanima olakša otplata kredita”.

Istaknuo je i da je u veliko mjeri usvojen prijedlog poticanja projekata socijalnog poduzetništva namijenjenih nezaposlenim i prezaduženim osobama.

Vezano uz prijedlog da se potiču socijalni paketi proizvoda za prezadužene i siromašne građane, kazao je kako je djelomično usvojena jer postoje socijalni dućani, ali postoje i problemi, posebno kod velikih lanaca. “Nažalost, zbog poreznih sustav njima se više isplati baciti robu kojoj istječe rok trajanja, a još je upotrebljiva, nego ju donirati siromašnima. Mislim da tu ima prostora za popravljanje i da bi ta mjera mogla biti ojačana poreznom motivacijom”, ocijenio je.

Sumirajući učinjeno u godinu dana, ocijenio je da je učinak priličan te izrazio želju da i današnja konferencija bude poziv i poticaj ne samo nadležnim državnim tijelima nego i nevladinim organizacijama, vjerskim zajednica i pojedincima da uvijek imaju na umu “da smo jedno društvo, da dijelimo sudbinu, i da nam je moralna i ljudska dužnost pomoći onima kojima je najteže.”

facebook komentari

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati