Pratite nas

Naši u svijetu

Iz Japana dolazi nova gospodarska kriza za cijeli svijet!?

Objavljeno

na

O Japanu najviše slušamo zbog sukoba s Kinom i Tajvanom oko otoka. Prije toga su bili aktualni potres, tsunami i Fukushima. Fukushima je brzo zataškana iako sigurno i dan-danas ispušta radijaciju u zrak. Ali to je nepoželjna tema u medijima jer pokazuje nesposobnost nuklearne industrije pa i japanske vlasti. O zdravstvenim posljedicama ne treba ni trošiti riječi. Mit o japanskoj disciplini se u Fukushimi pokazao kao sve samo ne to.

U tekstu The Diplomat-a od 30/10/2012 Anthony Fenson, autor, se pita slijedeće: “Zaboravite Europu, da li je stvarna dužnička kriza u Japanu?” Još jedno dobro pitanje je: je li Japan zemlja rastućeg duga osim toga što je Zemlja izlazećeg sunca?

[dropcap]K[/dropcap]riza u Japanu prvo će pogoditi Kinu. Kako je najveći dužnik Kini zapravo SAD, samo je pitanje vremena kad SAD više neće imati sredstva za vraćanje duga. Amerikanci će masovno tiskati novac(kao što to trenutno rade Japanci) i u tom trenutku će novac diljem svijeta postati bezvrijedan. Tržište u SAD-u i svim državama koje o njima ovise (čitaj EU) doživjet će slom. To se odnosi i na nas Hrvate koji smo jednostavno morali postatio dio EU.

Napokon se dogodilo najgore, počela je nova gospodarska kriza. Ovaj put izvor nije SAD, već Japan. Ekonomisti već čupaju kosu jer pokušavaju otkriti glavni uzrok apsolutnog pada burze u Japanu. Naravno, nije tako jednostavno jer razloga je mnogo, a posljedica je još više i zahvatit će cijeli svijet. Tko se nije pripremio, čeka ga još jedno jako turbulentno razdoblje na slobodnom tržištu. Nismo se ni izvukli iz svega što je donijela gospodarska kriza 2008. godine, a već se sprema nova, možda gora od prethodne. Ovo bi mogao biti uvod u sustavni kolaps biblijskih proporcija. kriza

Ne tako davno, Japan je bio treća gospodarska sila svijeta i endemski primjer države koja je dužna samoj sebi. Njihov koncept zaduživanja bio je revolucionaran za trenutak kada je bio uveden, ali je bio zasnovan na tome da se japanski državni vrh zadužuje isključivo kod domaćih banka. Problem takvog sustava je taj da može preživjeti dok banke koje posluju na njihovom tržištu imaju otkud crpiti novac. Još jedan značajan problem je što se japanska ekonomija temeljila na izvozu vrlo kvalitetne i skupe robe. Japan je bila obećana zemlja za  tehnološki sektor te za sve one koji su htjeli proizvoditi vrhunske proizvode. Sve od robota do najboljih štapova za pecanje se proizvodilo u Japanu. Teško je reći da li je prvo japanskim bankama ponestalo novca ili je prvo pala potražnja za njihovim proizvodima jer je to kao da pitate, što je došlo prije, kokoš ili jaje. Ipak, kad se srušilo jedno, srušilo se i drugo.

Da pojasnimo. Država specijalizirana na izvoz ovisi o potražnji iz ostatka svijeta i jeftinoj sirovini za proizvodnju robe. Manjka li jedno od toga, državne financije padaju u ponor. Kada je zbog gospodarske krize krahirala kupovna moć srednje klase diljem svijeta, pala je i potražnja za luskuznim japanskim proizvodima. Kako je gospodarska kriza započela s bankama i njihovim suludim kreditima koje su pljačkale građane diljem svijeta, slatka osveta tržišta je bila da banke nisu imale od koga uzimati novce. Kada banke nisu imale novac, nisu mogle ni posuditi Vladama koje zato nisu mogle plaćati ljude u javnim službama pa ni oni koji su radili u državnim služama nisu imali za otplatu rate kredita i tako u krug. Kako su i banke u Japanu velikim dijelom ovisne o kapitalu drugih banaka(uobičajno je da je jedna banka vlasnik druge), nisu imale otkud posuditi svojoj Vladi, a istovremeno se sve manje naručivala roba iz Japana. Jako jednostavno za objasniti, ali jako teško za ispraviti.

Ono što nas sad čeka je prelijevanje ove katastrofe na cijelu Aziju. Zbog geografske blizine, slom Japana će sigurno utjecati na SAD i Kinu. Kina je izvor jeftinih sirovina za cijeli svijet i naravno da će slom japanske burze utjecati na njihov izvoz. Kad se to dogodi, i Kini će značajno pasti BDP, a to znači da će zaduživanje kod Kine postati teže i skuplje. Kako je najveći dužnik Kini zapravo SAD, samo je pitanje vremena kada SAD više neće imati sredstva za vraćanje duga. Amerikanci će masovno tiskati novac(kao što to trenutno rade Japanci) i u tom trenutku će novac diljem svijeta postati bezvrijedan. Tržište u SAD-u i svim državama koje o njima ovise(čitaj EU) će doživjeti slom. To se odnosi i na nas Hrvate koji smo jednostavno morali postatio dio EU.

Mnogi su proricali ovakav kolaps i zbilja je nevjerojatno da mediji diljem svijeta o ovome šute, što je jasan pokazatelj da Amerikanci žele sakriti sve što bi njima moglo donijeti probleme. Pod tepih guraju stvari koje će dovesti svijet do apsolutnog rasula. Je li ovo početak kraja?

LeoBuljan/advance/dnevno/

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati