Pratite nas

Politika

Iz Kolindina stožera najavljuju preko 300.000 potpisa, Josipović predao 200.000

Objavljeno

na

Kolindin rezultat koji je stotinjak tisuća bolji od Josipovićevog, ukazuje na besprijekornu ustrojenost Velike koalicije predvođene HDZ-om, koja je uspjela aktivirati više ljudi nego svi kandidati zajedno

kolinda2

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović danas će poslijepodne predati više od 300 tisuća potpisa za predsjedničku kandidaturu, što je svakako najviše potpisa koje je do sada prikupio bilo koji predsjednički kandidat.

”Gospođa Kolinda Grabar-Kitarović imat će više potpisa nego svi protukandidati. I više nego li ijedan dosadašnji predsjednički kandidat. S obzirom na sjajne reakcije na terenu među ljudima, uopće u to ne sumnjamo – nakon prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana dobit ćemo prvu hrvatsku predsjednicu”, rekao je još jučer za direktno.hr tajnik HDZ-a Milijan Brkić.

Vlasnik dosadašnjeg rekorda Stjepan Mesić prikupio je 223 tisuće potpisa u kampanji 2005.

Ivo Josipović još jučer je tvrdio da je prikupio nešto više od 100 tisuća potpisa i ta mu to nije bitno, jer se ne natječe.

To je za direktno.hr jučer rekla i glasnogovornica njegove kampanje Mladenka Šarić, Josipović je prikupio više od sto tisuća potpisa i to nisu smatrali neuspjehom.

”Nismo sudjelovali u natjecanju, niti smo to tako doživljavali. Značajno smo premašili zakonsku brojku od deset tisuća već prvog dana. Više od tri tisuće volontera i 500 štandova je bilo diljem Hrvatske, a neke potpise smo i u izravnom kontaktu s građanima skupljali. Nismo imali namjeru rušiti rekorde. Podsjećam, prije pet godina kada je gospodin Josipović prvi put izlazio na izbore imao je manje potpisa od HDZ-ovog Andrije Hebranga, koji kasnije nije ušao u drugi krug pa je predsjednička utrka bila između Bandića i Josipovića”, izjavila je Šarić.

No, u međuvremenu, za samo jednu noć taj broj potpisa narastao je.

Prikupili smo 203.875 važećih listića i koristim priliku zahvaliti svim građankama i građanima koji su svojim potpisom poduprli moju kandidaturu i, naravno, svim strankama koje stoje iza moje kandidature”, rekao je Josipović u izjavi novinarima nakon predaje potpisa. Jedna od posebnosti prikupljanja potpisa bila je i “door to door”, ili od vrata do vrata – komunikacija s građanima, rekli su danas u Josipovićevom stožeru, kojima još jučer nije bio bitan broj prikupljenih potpisa.

Uoči prvog mandata Josipović je skupio 117.000 potpisa. Nijedan HDZ-ov kandidat do sada nije bio niti blizu Mesićevog rekorda. Hebrang je skupio 140.000, a Kosor 90.000.

Svejedno, Kolindin rezultat koji je stotinjak tisuća bolji od Josipovićevog, ukazuje na besprijekornu ustrojenost Velike koalicije predvođene HDZ-om, koja je uspjela aktivirati više ljudi nego svi kandidati zajedno.

Predsjednički kandidat Saveza za Hrvatsku Milan Kujundžić potpise – njih 50 tisuća – predao je prvi, jučer oko podneva.

I dio ostalih, manje eksponiranih kandidata, prikupilo je više od 10 tisuća potpisa. Među njima su Ivan Vilibor Sinčić te Ivan Rude

Josipović DIP-u predao 203 tisuće potpisa potpore za predsjedničku kandidaturu

Josipoviæ DIP-u predao 203 tisuæe potpisa potpore za predsjednièku kandidaturu

Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović predao je u subotu Državnome izbornom povjerenstvu (DIP) prikupljene potpise potpore svojoj predsjedničkoj kandidaturi u pratnji čelnih ljudi stranaka koje ga podupiru, među njima i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića.

“Prikupili smo 203.875 važećih listića i koristim priliku zahvaliti svim građankama i građanima koji su svojim potpisom poduprli moju kandidaturu i, naravno, svim strankama koje stoje iza moje kandidature”, rekao je Josipović u izjavi novinarima nakon predaje potpisa.

Dodao je da u predstojećoj kampanji od svih kandidata očekuje da “izađu s projektima, s programima” te je najavio da će u ponedjeljak prezentirati svoj program.

Josipovićevu kandidaturu podupire 18 političkih stranaka, a potpise je prikupljalo oko tri tisuće volontera u cijeloj Hrvatskoj.

Jedna od posebnosti prikupljanja potpisa bila je i “door to door” komunikacija s građanima. Glasnogovornica Josipovićeve kampanje Mladenka Šarić objašnjava kako se takvom vrstom komunikacije, s građanima u njihovoj kući odnosno stanu, ponajprije željelo olakšati mogućnost upoznavanja s programom predsjedničkog kandidata.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati