Pratite nas

Iz Ploča do Budimpešte za pet sati

Objavljeno

na

Nakon što je Europska komisija nedavno izrazila spremnost da sufinancira dovršetak autoceste na međunarodnom koridoru Vc od Budimpešte do Ploča, naše državno izaslanstvo pohodilo je Bruxelles kako bi se uskladili planovi izgradnje te autoceste.

Hrvatska je svoj dio koridora Vc dosad izgradila na pravcima Sredanci – Đakovo i Đakovo – Osijek, a trenutačno je u gradnji most na Dravi kojim bi trebala prolaziti dionica Beli Manastir – Osijek. U planu za tekuću godinu je i izgradnja dionice od Sredanaca do granice s BiH, za potrebe koje će biti nužno izgraditi i novi most na Savi.

Koridor 5c by slobodnadalmacija.hr

Dionice koridora od granice s BiH preko Metkovića do Ploča, u dugoročnim su planovima Hrvatskih autocesta do 2016., ali bez detaljnijih rokova izgradnje, jer to ovisi o napretku koridora u BiH. Preko teritorija Federacije BiH i Republike Srpske ide 338 kilometara autoceste, najvećim dijelom dolinom rijeka Bosne i Neretve, a do sada je izgrađeno 37 kilometara od Kaknja do Butila u okolici Sarajeva.

Očitovanje Europske komisije o sufinanciranju koridora Vc tražila je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP). Ona nam je skrenula pozornost da Komisija nudi sufinanciranje dovršetka autoceste i u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku i Mađarsku kao članice Unije, ali i u dijelu koji se odnosi na BiH.

– To je odlična vijest za sve tri zemlje. Očekujem da resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture poduzme odgovarajuće korake prema Europskoj komisiji kako bi se osigurala ponuđena sredstva. Prilika je tu i šteta bi je bilo propustiti – upozorava Biljana Borzan. Svjesna je, kaže, da treba voditi računa i o drugim okolnostima u kojima se odvija izgradnja koridora Vc, a na koje, zaključuje, naša država ne može utjecati.

– Ovo je međunarodni projekt i naša spremnost za dovršetak koridora itekako ovisi o istoj takvoj spremnosti u Mađarskoj i u BiH. Koliko imam informacija, u obje države postoji volja da se projekt realizira, kao i da se priskrbi novac Europske unije za to – ističe eurozastupnica SDP-a.

Da je i Mađarska “zagrijana” za dovršetak koridora Vc, svjedoči podatak da je spomenuti zahtjev iz Europskog parlamenta prema Europskoj komisiji uputila, uz Biljanu Borzan i zastupnika Briana Simpsona, i Zita Gurmai, zastupnica u prošlom sazivu Europarlamenta iz Mađarske.

Europska komisija očitovala se da je spremna sufinancirati dovršetak autoceste s najviše deset posto ukupne cijene izgradnje i s najviše pedeset posto ukupnih troškova izrade dokumentacije. To znači da bi za preostale dionice na hrvatskom dijelu koridora Vc Hrvatska mogla računati na najmanje 100 milijuna kuna pomoći Europske komisije.

U Mađarskoj je potrebno izgraditi dionicu, dužine petnaestak kilometara, od Udvara do granice s Hrvatskom. Ukupno je autocesta od Budimpešte do Ploča dužine 702 kilometra, a prve procjene govore da bi se njome iz mađarske prijestolnice stizalo na Jadran za pet do šest sati vožnje.

Vedran Marjanović/ploce.com.hr
Ilustracija: slobodnadalmacija.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Svi uhićeni u aferi Agrokor na slobodi; istražni zatvor za Ivicu Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Preokret u slučaju Agrokor. Odluka istražnog suca glasi: Svi osumnjičeni i privedeni su slobodni i večeras mogu svojim kućama. No, to se ne odnosi na Ivicu Todorića kojemu je određen istražni zatvor.

To znači da Todorićevi sinovi mogu doći u Hrvatsku dati svoj iskaz, neće biti pritvoreni.

Odvjetnici osumnjičenih iznimno su zadovoljni odlukom istažnog suca. Razlog takvoj odluci leži u tome da je prošlo šest mjeseci od početka afere te da nema straha od utjecaja na svjedoke. Svi odvjetnici slažu se u jednom – ovo je poraz Državnog odvjetništva.

Za sada se zna da Ante Todorić dolazi u Hrvatsku. Za Ivicu Todorića nemamo potvrdu da će doći i pristati na istražni zatvor.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

Moj branjenik je, kao što govorimo već dva dana, izvan Republike Hrvatske. On je na putu prema Hrvatskoj. Stupio je u kontakt jučer u poslijepodnevnim satima s djelatnicima policije. Od njega je zatraženo da dođe u Republiku Hrvatsku i on je obećao da će doći. On je čovjek koji drži svoja obećanja i doći će. – Kad će doći? – Vrlo vjerojatno tijekom sutrašnjeg ili najkasnije preksutrašnjeg dana. – Je li krenuo ili nije? – Krenuo je. – A gdje je sad? – Ne mogu vam to reći, ja vam nisam ni u ova dva dana ni u jednom trenutku potvrdio da je on u Londonu, rekao je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, javlja HRT

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati