Pratite nas

Naši u svijetu

Iz Zemuna, malo o izborima: Psi laju, godine prolaze..

Objavljeno

na

„Staza kojom se ne hoda, zaraste u trnje.“

Prošli su i ovi zimski blagdani. Kad živiš u Srbiji, a nisi Srbin, nego si (poput mene) Hrvat, imaš jedinstveni osjećaj vremenske i prostorne rupe. Najprije proslaviš Božić, pa (hrvatsku) novu godinu, zatim srpski Božić, te na koncu srpsku novu godinu. Moram reći da ovo nikada nisam razumio, a ponavlja se već desetljećima: svi srpski mediji čestitaju sretnu Novu godinu i Božić, dočim se posvuda u svijetu čestita obratnim redom. Nadalje, Srbi napadno ignoriraju moj Božić, ali spektakularno proslavljaju hrvatsku Novu godinu, te nikako ne mogu dokučiti kriterij kojega se drže.

Većina mojih kolega s posla, susjeda i poznanika, ne zna izmoliti niti jednu molitvu, jedva se znadu i prekrižiti, a o Božiću pjevaju najstrašnije turbo-folk hitove, pucaju iz svega što može puknuti i koriste ikonografiju neprimjerenu Božiću. Eto, primjerice, na Tri kralja (srpski badnji dan) vidio sam ekipu koja je krenula nekamo u šumu po suhu granu, a iz auta se vijorila zastava s mrtvačkom glavom. Posve neprimjereno. No, dobro, to se vjerovatno neće nikada promijeniti. Jutros, nekako oko tri sata poslije ponoći, zvoni mi telefon koga sam zaboravio isključiti. Neki veseli pravoslavac veli „Hristos se rodi“, dok u pozadini gruva Bora Drljača i očevidno pijano društvo šenluči u čast maloga Isusa. Odgovorim mu: „Prijatelju, moj je Isus već skoro prohodao, ali ipak hvala na tome što si me se sjetio!“ Nešto je promrmljao i prekinuo vezu.

Pratio sam izbore u Hrvatskoj. Što „pratio“ – sudjelovao u njima! Glasovao kao dijaspora, premda ne znam u što bih se svrstao, jer nikada nisam iz Hrvatske selio. Moram javno reći da je ovaj aktualni predsjednik RH velika sramota za državu u kojoj se velika većina deklarira kao vjernici. Neću nabrajati sve pogreške, gafove i krive procjene, jer ih je bilo toliko da bih potrošio isuviše vremena, a vremena nemam. Dovoljno je samo reći da ga u Srbiji izuzetno cijene kao „mudrog i racionalnog“ političara, pa da svima bude jasno kakvi su (bili) njegovi dometi. Vjerovatno je uključio sve žbirove i državne aparatčike da na ovim izborima pobijedi, ali ne bih volio da se to dogodi. Možda Kolinda i nije sposobna, ni odveć pametna, ali nisam čuo ozbiljnije bedastoće iz njezinih usta. Njezina pobjeda bila bi signal da će se Hrvatska na parlamentarnim izborima riješiti Zokija zauvijek. Ovdje ne želim reći da se ideološki ne slažem s njim i njegovima, nego da se radi o nesposobnom čovjeku koji je Hrvatsku vodio ravno u propast. A i ne slažem se s njegovim svjetonazorima.

Zanimljivo je bilo slušati poruke s TV-a. Josipović je rekao kako je ova RH upravo ovakva kakva jest zahvaljujući Srbima. Srpski vladika zagrebačko-ljubljanski jednu je izjavu dao hrvatskim medijima, a posve drukčiju srpskim. Hrvatskim je tulio o opraštanju i toleranciji, a srpskim o ugnjetavanju Srba preko zabrane ćirilice. Šešelj javno podržava Josipovića za još jedan mandat, navodeći kao njegove najjače adute to što potiče iz obitelji koja je izrazito antiustaška i anticrkvena i to što je u njegovoj stranci Vesna Pusić čiji su članovi obitelji dali veliki doprinos četničkom pokretu. Ništa nije slagao. I ništa se u Srbiji i Hrvatskoj nije promijenilo, unatoč činjenici da je Hrvatska (najjadnija) članica EU.

No, puno se može naučiti od Srba. Oni tule jednu istu priču desetljećima: Kosovo je Srbija, 25. prosinca pada 7.siječnja, papa je zločinac, Srbija do Tokija, prvo su nastale amebe, pa onda Srbi i k tomu slično. I ne odustaju! Još je Goebels znao reći da svaka laž ponovljena dovoljno puta postaje istinom. U tome mi Hrvati najviše griješimo. Naivni smo, mislimo da cijeli svijet zna što se dogodilo potkraj XX. stoljeća i za tragediju Vukovara, te tako ostavljamo previše prostora raznim Frljićima i Teršelićkama, umjesto da kroz obrazovni sustav i promidžbu svake druge vrste (a to je barem lako danas pokraj ovakvih medijskih mogućnosti) agresivno ponavljamo jedno te isto. Poput Židova. Holokaust, holokaust, holokaust,… Vukovar, Vukovar, Vukovar,… Ili Srba: Kosovo je Srbija, Kosovo je Srbija,… Dubrovnik je Srbija, Split je Srbija,…Nije teško. Možda izgleda dosadno i nekreativno, ali je učinkovito, kao što su učinkovite naše kockice na sportskim natjecanjima. Predlažem: Zemun je Hrvatska, Zemun je Hrvatska, Zemun je Hrvatska,…

Staza kojom se ne hoda, zaraste u trnje. To nam se upravo događa. Mnogi bježe iz Hrvatske, ponajviše iz ekonomskih razloga i njima je potpuno svejedno je li Hrvatska nastala 91-ve u zajedništvu domicilne i iseljene Domovine, ili je plod masonerije. Oni žele kruha za svoju obitelj i IPhone6. Takav slijed događaja najviše odgovara aktualnim vlastodršcima, jer oni Hrvatsku ne doživljavaju na isti način. Njima je Hrvatska samo otkinuti teritorij iz države u kojoj su oni i njihovi očevi bili kraljevi i prirodno je da žele povratak te kraljevine. Prirodno je i da im to ne dopustimo.

Prošlo je dovoljno vremena da mogu progovoriti o još jednoj temi. Napustila me je prijateljica. Vjerna, iskrena, bezuvjetno odana. Baš na Svetu Katu, kad sam kanio otić na imendan barem dvjema Katama. Nisam se do sada susreo s ovakvim osjećajima, a to valjda ide s godinama. Ne, nije me napustila zato što mi je prestala biti prijateljicom. Umrla je, ili točnije uginula, moja draga kujica, moja kućna ljubimica, poživjevši dvanaest godina. Ne znam jeste li ikada vidjeli kako umire pas. Niste? Bolje za vas. Leži, čeka smrt i stalno vas traži pogledom. Posljednje atome snage koristi da vas pogleda, da vas onjuši, da vam lizne ruku. Pri tome ne jauče, ne ispušta bilo kakve zvuke, ne pokazuje patnju (a zasigurno teško pati!), i jedino što pokazuje je najiskrenija ljubav i odanost. To me i danas boli, premda sam sve učinio da joj pomognem. To mi je bila najcrnja Sveta Kata do sada. Nisam je dao kafileriji. Pokopao sam je u svojoj bašti, ispod trešnje i pri tome isplakao litre suza. Znam da psi nisu ljudi, niti su krštene duše, ali do sada nisam imao vjernijeg prijatelja izvan obitelji i zbog toga sam joj posvetio ovaj cijeli odlomak. Na žalost, ne smijem postaviti fotke, ali vjerujte mi da je to bio najljepši pas u ovom dijelu svemira.

izvor:Tinolovka.news, Dopisnik iz Zemuna – A. J. J. Kumičić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati