Pratite nas

Izašao novi broj glasila ‘Stopama pobijenih’

Objavljeno

na

Ovih dana iz tiska je izišao novi, 11., broj »Stopama pobijenih«, glasila Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Donosi bogatstvo građe koja osvjetljava živote pobijenih hercegovačkih franjevaca i okolnosti u kojima se sve događalo.

U rubrici Iz ljetopisa glasilo na dvadesetak stranica donosi pregled događaja u proteklom razdoblju. Bogatstvo je to rada i zalaganja.

Fra Ante Marić piše kako su hercegovački franjevci »odcipljeni od Bosne brez kruva i krova bogati samo nadom u Boga« podizali na Širokom Brijegu prvi samostan s crkvom. Danas se divimo tom njihovom radu.

S. Natalija Palac predstavlja lik s. M. Konzolate (Marije) Grgić. Ona je od ljeta 1949. do 1956. živjela u župnoj kući župe sv. Ilije u Zenici i skrbila za uhićene hercegovačke franjevce koji su bili u zeničkoj tamnici.

Tomislav Đonlić piše drugi nastavak o političkom okviru i organizaciji partijskih tijela u obračunu s katoličkim klerom u Dalmaciji. Ni tu komunisti nisu bili nimalo blaži nego li u drugim krajevima.

O radu općinskih povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća piše Darko Juka. Ante Čuvalo i Vice Nižić, pak, pišu o stratištima i grobištima u općini Ljubuški.

Jerko Ivanković piše o kočerinskim mučenicima. Zanimljivo je čitati kako je puk sve doživljavao i što je pohranio u svoje pamćenje.

Damir Šimić donosi novi nastavak istraživanja: Je li Josip Broz Tito osobno zapovjedio masovne likvidacije političkih neistomišljenika? Svjedoci tragičnih događaja s početka veljače 1945. govore o pljački koja se događala u prostoru gdje je već bio smješten štab VIII. dalmatinskog korpusa, koji je i vodio cijelu ovu operaciju. »Vidio sam kamione u koje su vojnici NOB-e tovarili samostanske stvari. Sve se to stavljalo u kola: kreveti, stolovi, sve je to tako pljačkano«, govori jedan od očevidaca te nastavlja: »Samostanska crkva na Širokom Brijegu već je u tim trenutcima bila oskrnavljena i pretvorena u partizansku konjušnicu, što je potrajalo do odlaska partizana u proljeće 1945.«

DNK analiza je potvrdila da je u masovnoj grobnici u Ljubuškom pronađeno tijelo fra Martina Sopte. Dr. sc. fra Robert Jolić donosi opširan životopis ovog dugogodišnjeg profesora u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu i Franjevačkoj bogosloviji u Mostaru – vrsnog matematičara i filozofa, čovjeka široka duha koji je u sjećanju svojih učenika ostao poznat poglavito po svojem enciklopedijskom znanju, a onda i po svojoj šaljivoj naravi.

Krešimir Šego je razgovarao s Michaelom D. O’Brienom, svjetskim književnikom, o Međugorju, Širokom Brijegu, vremenima u kojima živimo. Između ostaloga je istaknuo: »U svojoj mržnji i ideološkoj zaslijepljenosti neprijatelji vjere pošli su iskorijeniti Kristovu nazočnost u svijetu. Činili su to ili ubijanjem ili ušutkavanjem kršćana. No, to ne će nikada uspjeti iako može zasjeniti svjetlo u raznim mjestima. Ali gdje god mučenička krv natapa tlo, ono će vremenom uroditi velikim plodom.«

U ovom broju možete pročitati i radove s nagradnog natječaja na temu o ubijenim hercegovačkim franjevcima. Istina neprestano prodire u puk.

A u Uvodniku glavni i odgovorni urednik vicepostulator fra Miljenko Stojić ističe poruku projekta glasila: »Područje našega razmatranja, našega glasila, svakako jest hudo komunističko razdoblje u hrvatskoj povijesti. Sve ostalo prepuštamo drugima. Ubijeni hercegovački franjevci, kao i čitav taj povijesni kontekst, zahtijevaju od nas da budemo do kraja pošteni i stručni. To ponekada znači poniranje i u istraživanje koje se nekome može učiniti stajanje na ovu ili onu stranu. Ne, to je samo istraživanje i ništa više. Jedina strana na koju imamo pravo stati jest strana mučeništva. Čitajte, razmišljajte i zaključujte što nam je svima činiti. Dokle god sve stvari u svome životu ne stavimo na njihovo mjesto, ne ćemo uspjeti razumjeti što nam se zapravo događa. Nisu ovo neke nove, prepametne misli. Šapću nam ih naši mučenici. Pa poslušajmo ih!«

Dio ovoga broja u pdf-u možete skinuti u poglavlju Novosti portala pobijeni.info, a ostale brojeve možete skinuti u poglavlju Izdavaštvo.

Gojko Jelić/hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Uhvatili smo se u koštac sa svim problemima i donijeli političku stabilnost

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji Hrvatskoga radija A sada Vlada urednica i voditeljica Eliana Čandrlić uživo u Banskim dvorima razgovara s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

Povod razgovoru je prva godišnjica aktualnoga sastava Vlade Republike Hrvatske.

“Vrijeme leti. Bilo je izuzetno puno zbivanja. Brojne su aktivnosti koje smo obavili. Za mene je bilo važno da smo se uhvatili u koštac sa svim problemima i donijeli političku stabilnost”, kazao je Plenković. Za krizu u Agrokoru je kazao kako je to nešto što nisu planirali. “Nismo sve znali, znali su oni koji su u to uključeni.

Kad smo dobili informacije od Moody’sa nijednim potezom nismo napravili ništa što bi pogoršalo položaj Agrokora na tržištu. Nismo mogli tako veliku kompaniju prepustiti nekontroliranim procesima. Mogli smo nacionalizirati kompaniju što nismo učinili. Mogli smo pomoći tekućoj likvidnosti, što je na rubu zakona, ni to nismo učinili. Donijeli smo zakon o sistemskim kompanijama koji je vremenski ograničen i koji je spriječio gospodarski tsunami. Da nije bilo odluke bivšeg vlasnika i Uprave Agrokra zakon ne bi mogao biti primjenjen”, naglasio je premijer.

Na pitanje hoće li Saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor nastaviti s radom, Plenović je kazao: “Naše su ruke čiste!”. Po njegovom mišljenju iz ovog procesa moraju se izvući pouke. Ponovio je kako prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, ukoliko se pokrene istraga o pitanjima kojima se bavi – povjerenstvo mora prestati s radom. “Ako se donese pravni stav da nema prostora za rad povjerenstva, postoje druga tijela koja mogu raspraviti temu Agrokora. Ovo je pravno jasno, nema prostora za nekakve interpretacije. Postoje saborski odbori i plenarne sjednice da se problem Agrokora zakonski raspravi”, kazao je. O budućnosti Agrokora istaknuo je kako je bitno da se u zakonskom roku postigne nagodba, napravi restrukturiranje te da je Vladi važno da se zadrže radna mjesta i nastavi proizvodnja.

Penković je najavio kako će Vlada na današnjoj sjednici odbiti inicijativu za ostavkom ministrice Nade Murganić. Ministrica ima moje puno povjerenje. Ne vidim nikakav razlog za “nikakve rekonstrukcije Vlade”.

Komentirajući neriješena granična pitanja sa Slovenijom i Plenković je kazao kako se Miro Cerar i slovenska politika se nalazi u poziciji da ustraju na poštivanju arbitražne presude, iz kojega je Hrvatska izašla ne svojom krivnjom. Mi imamo i druga otvorena pitanja sa Slovenijom, želimo ih sva riješiti na civilizirani način. “Hrvatska želi da otvoreno pitanje granice bude predmet bilateralnih razgovora u dobrosusjedskom duhu, bez ikakvih jednostranih poteza na štetu druge strane koji bi mogli dovesti do remećenja odnosa između dvije zemlje”, rekao je premijer.

Premijer se osvrnuo i na današnji posjet predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović Rusiji. Želimo dijalog s Rusijom jer je ona važna zemlja i globalni akter.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

HASANBEGOVIĆ O ODLUCI USTAVNOG SUDA: ‘Ova odluka je povratak cenzure iz vremena komunizma’

Objavljeno

na

Objavio

“NDH bila nacistička i fašistička tvorevina”: Ustavni sud donio važnu i dalekosežnu odluku.

Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom, pita Hasanbegović

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima još nije dalo preporuke za tretman tih režima, a Ustavni sud već je jasno definirao NDH kao negaciju temeljnih vrednota ustavnog poretka Hrvatske.

Stoga je teško očekivati da bi Vijeće svojim preporukama, koje Vlada namjerava pretočiti u zakon, moglo ići ispod razine odluke Ustavnog suda kojom je poništena odluka Općinskog vijeća Čačinaca od 11. travnja 1997., a kojom je jedna ulica dobila naziv 10. travnja. Izdvojeno je mišljenje imao sudac Miroslav Šumanović, izabran prošle godine kao kandidat HDZ-a, koji smatra da nije na Ustavnom sudu da određuje povijesne istine i da ne postoji društveni konsenzus o karakteru NDH.

Prije desetak dana skupina povjesničara, među kojima je i Zlatko Hasanbegović, uputila je apel protiv propisivanja službene istine. Njega je dosad online potpisalo preko tisuću ljudi. Hasanbegović ističe da su htjeli upozoriti upravo na stvari kakva je odluka Ustavnog suda.

– Značajan dio ozbiljne srednjostrujaške historiografije krši tu odluku. Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom?

Ova odluka predstavlja poziv na povratak cenzure iz vremena komunizma. Moj bi stav bio jednak i da je Ustavni sud, skupina nekompetentnih ljudi izabranih temeljem političke trgovine, procjenjivao jugoslavenski komunizam. Pozivam premijera Plenkovića da raspusti Vijeće, jer je Ustavni sud već dao pravorijek, rekao nam je Hasanbegović.

Dakle, podizanje (vraćanje) biste Ive Lole Ribara i crvena zvijezda petokraka sukladne su ustavnim vrednotama hrvatske države. Za Dom spremni i Ulica 10. travnja nisu.
Još malo pa će i svi Hrvati koji su rođeni 10. travnja biti proglašeni protuustavnom kategorijom. Jadni smo, da jadniji ne možemo biti.

facebook komentari

Nastavi čitati