Pratite nas

Komentar

Poslije izbora 2016: Most ima pravo na 3,5 ministarstva

Objavljeno

na

Ako HDZ ima 61 zastupnika, a Most 13 i ako pretpostavimo (a moramo) da će oni sastaviti Vladu, ona je izračun podjele 20 ministarstva sljedeći:

HDZ i Most imaju ukupno 74 zastupnika, Mosta, dakle ima pravo na 13/74 ministarska mjesta od 20, što se računa kao 13/74 = X/20, pa iznosi 240/73 = 3,5 ministarska mjesta.

Može se pregovarati o 4, ali do toga ne bi trebalo doći, jer će Most tražiti mjesto predsjednika Sabora, a za to bi se trebao odreći tih 0,5 mjesta iznad 3. Smatram da Mostu treba dati mjesto predsjednika Sabora. To nije samo pitanje pregovaranja, nego je i politički jako povoljno: Most nije dovoljno dobar za upravljanje, a jest dobar za pošteno i jasno donošenje zakona i izbjegavanje manipuliranja saborskim dnevnim redom. Most ima i tri dobra, dokazana ministra: Panenića, Dobrovića i Romića, i tim i takvim izborom svi bi trebali biti zadovoljni.

Ostaje pitanje potpredsjednika Vlade. Jedno od dva mjesta sasvim mi je jasno: ono treba pripasti g. Tihomiru Oreškoviću, za sva pitanje investicija, međunarodnih financijskih odnosa i novca općenito. On je vrlo podoban izbor za dodatno približavanje HDZ-a i Mosta: izabrao ga je HDZ a podržavao Most. Bio je izvrstan premijer i njegova je Vlada bila jako uspješna. On bi bio veliki dobitak za Hrvatsku. Osobno, on to mora i hoće prihvatiti, jer mu je Hrvatska važnija od male osobne nijanse ponosa.

Ostaje delikatno pitanje drugoga potpredsjednika Vlade. Mjesta (premijera) i potpredsjednika Vlade mjesta nisam računao u 20 ministarskih (tj. s njima, a bez premijera, imamo 22 upravljačke pozicije). Budući da je Orešković simbolično pola HDZ-ov a pola Mostov, drugo mjesto više ne bi trebalo pripasti Mostu, jer mi je „pola Oreškovića“ taman (i više) za 13 zastupnika u Saboru (računati „13 od 74, koliko HDZ i Most imaju zajedno“). Dakle, drugi potpredsjednik Vlade ne bi trebao biti iz Mosta. Za Petrova bi to bio osobni poraz, pa možda HDZ treba popustiti da dati mu to mjesto, jer iako on tamo ne će koristi, ne će ni štetiti (alternativa je da bude predsjednik Sabora). U ovom času ne znam kako bi to trebalo riješiti, a najdraže bi mi bilo da to bude g. Željko Glasnović. Njegov govor nije naročit (prebrz i slabije razumljiv), ali su mu politička zrelost, domoljublje, inteligencija i iskustvo iznad većine drugih današnjih hrvatskih političara. Pravi potez i HDZ-a i Mosta bio da se g. Glasnovića postavi za potpredsjednika Vlade za odnose s Bosnom i Hercegovinom, jer su ta pitanja najvažnija hrvatska politička pitanja, a samo bi ih Glasnović mogao rješavati da se riješe onako kako se trebaju riješiti.

Živi zid ne će ni s kim koalirati, a to ne bi ni bilo dobro. Ostali su slabi, iako ima dobrih ljudi. No, u odnosu na činjenicu da Most ima pravo na samo tri do četiri ministarska mjesta i da bi se oko toga trebala razvijati strategija koaliranja HDZ-a i Mosta, sve drugo je manje važno.

Čestitam svim domoljubnim Hrvatima na rezultatima izbora, starim, čistim i divnih hrvatskim pozdravom optimizma, vjere u budućnost i odanosti esenciji našega postojanja: Bog i Hrvati!

prof. dr. Matko Marušić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Marko Jurič: Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Objavljeno

na

Objavio

Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Osim stila visokog letenja i niskog padanja, istog odvjetničkog ureda koji ih brani, radi li se tu o onom surovom hrvatskom primitivizmu, onoj umivenoj i loše prikrivenoj seljačiji?

Ima li tu nekih poremećaja ili dijagnoza koje počinju s riječju narcisoidnost? Sva su trojica vrlo inteligentni ljudi, a doveli se u jednako glupu situaciju.

Sanader se uspeo na vrhove hedonističkog cinizma pa se strmoglavio Čedi Prodanoviću u naručje. Vidošević se spustio u mračne odaje svojega doma, sladostrasno konzumirao sve što je doteklo, a kad je preteklo i on se otkotrljao u naručje Prodanovića, odnosno Jadranke Sloković.

Ivica Todorić se najdulje penjao i najviše uspeo čak do feudalnih Kulmerovih dvora s kojih puca pogled na kmetstvo, ali i njemu je započelo desetogodišnje razdoblje kada će jutra počinjati s Čedom Prodanovićem.

Zašto u Hrvatskoj ljudi ne čitaju malo više, primjerice Ivana Gundulića i njegovog Osmana, gdje kaže: ‘Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje’. Jer kandidata za ovaj klub Čedinih mušterija ima još, samo oni toga, na njihovu žalost, za sada nisu svjesni.

Navodno su rimski cezari nakon vojnih pohoda kada su Rimom prolazili ispod slavoluka pobjede, praćeni ovacijama svjetine u dnu kola imali šaptača koji im je govorio ‘ne zaboravi ti si samo običan čovjek’.

Možda to nije istina, ali je istina da ovi naši hrvatski cezari imaju gomilu šaptača koji ih uvjeravaju da su postali nadljudi, mesije, božanstva, superstari. A kad hrvatski cezari padnu onda hrvatski šaptači postaju USKOK-ovi pokajnici.

Možda je ovo faza prvobitne akumulacije kapitala, možda ono divlje doba pretpovijesti kada se stvaraju plemići. Čini se da to baš ne uspijeva jer do sada se još ni jedan nije stvorio.

Možda zato što tituli plemić prethodi titula vitez, a ona se stječe plemenitim djelima požrtvovnosti i junaštva. Hrvatski nadri plemići preskaču tu fazu. Draža im je metoda glembajevštine koja žrtvenike prepušta junacima.

Marko Jurič: Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

facebook komentari

Nastavi čitati