Pratite nas

Hrvatska

Izbori za predsjednika države najvjerojatnije će se održati 11. siječnja!?

Objavljeno

na

Prema neslužbenim informacijama iz vrha vlasti, premijer Zoran Milanović i aktualni predsjednik Ivo Josipović razgovarali su o datumu i najbliži su tome da se birališta otvore druge nedjelje iduće godine.

25. siječnja drugi krug

Održavanju izbora 11. siječnja skloni su iz nekoliko razloga. Prvi je što se vrhunac kampanje ne bi poklapao s blagdanima, a to bi građanima ostavilo mirniji Božić i Novu godinu. Drugi je to što zimski praznici djeci završavaju 9. siječnja, što znači da će se do tada vratiti birači koji će s djecom otići na skijanje ili će negdje drugdje provesti praznike. Ostane li odluka o datumu izbora nepromijenjena, to znači da će drugi krug izbora održati 25. siječnja.

Prema zakonu, izbore za predsjednika države raspisuje Vlada, i to u roku koji omogućava da se oni održe u roku od najmanje 30, a najviše 60 dana od isteka mandata aktualnom predsjedniku. Ivo Josipović izabran je na izborima održanima 10. siječnja 2010. godine, a prisegu je položio 18. veljače, i od tada se računaju rokovi. Predsjednika države bira se neposredno, na mandat od pet godina, a ograničen je na dva mandata. Šefa države biramo apsolutnom većinom glasova birača koji su izašli na izbore. Ako nitko ne dobije potrebnu većinu u prvome krugu, za dva tjedna ide se u drugi krug izbora u kojemu sudjeluju dva kandidata s najviše glasova.

Formalno izborna promidžba počinje odmah nakon što Državno izborno povjerenstvo objavi listu kandidata. Zakon kaže da prijedlozi kandidata moraju dospjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Listu kandidata DIP objavljuje u roku od 48 sati od isteka roka za predaju kandidature. I dalje je na snazi zakonska odredba da dan uoči izbora traje izborna šutnja kada je zabranjena bilo kakva promidžba kandidata.

[testimonial image=”http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2014/10/gjenero.jpg” name=”Davor Gjenero” title=”Politolog”]Poštuje li se Ustav, predsjednik Vlade može odlučiti samo hoće li izbore raspisati tako da se njihov prvi krug održi 21. ili 28. prosinca 2014, a da drugi krug onda bude ili 4. ili 11. siječnja 2015. Ustav, naime, definira da su izbori za predsjednika Republike dvokružni, jer ga se bira apsolutnom većinom svih birača. Ako Predsjednik nije izabran u prvom krugu izbora, drugi se krug održava 14 dana nakon prvoga. Stavak 4. članka 95. Ustava kaže: „Izbor predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata.“

Budući da on slijedi nakon stavaka koji objašnjavaju kako su izbori za Predsjednika dvokružni, jasno je da Ustav određuje da cijela se cijela procedura, dakle, oba kruga moraju obaviti najmanje 30 dana prije isteka mandata. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske još preciznije definira rokove, pa u svom 3. članku kaže: „Izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata“.

Predsjednik Josipović, ako se poigrava ustavnošću da bi maksimalizirao svoje dobiti na izborima i izbjegao ustavne datume izbora, za koje smatra da njemu manje odgovaraju nego njegovoj konkurentici, računa i na izostanak institucionalne reakcije, i reakcije građanskog društva, i reakcije akademske zajednice, a pogotovo javnosti. Pokaže li se da je doista pokušao utjecati na to da se izbori raspišu na dan, koji nije u skladu s ustavnom i zakonskom odredbom, i ako izostanu institucionalna reakcija i društvena zabrinutost zbog toga, znači da su sustav vladavine prava, načelo ustavnosti i mehanizmi društvene kontrole u Hrvatskoj na vrlo niskoj razini.[/testimonial]

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica osnivanja GS Oružanih snaga RH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ J. Kopi

Svečana akademija povodom obilježavanja 26. obljetnice ustrojavanja Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH) održana je u velikoj dvorani Doma HV-a “Zvonimir” u Zagrebu, u utorak, 26. rujna 2017. godine.

Središnjoj svečanosti nazočili su izaslanik predsjednice i vrhovne zapovjednice OS RH Kolinde Grabar Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OSRH te brojni gosti i uzvanici, među kojima i bivši načelnici GSOS-a.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević ovom se prilikom zahvalio svim dosadašnjim načelnicima Glavnog stožera i rekao kako je svaki od načelnika u svom vremenu dao zajedno sa svojim timom doprinos u razvoju pobjedničke Hrvatske vojske. “Podizanje kvalitete života i rada naših ljudi naša je trajna zadaća.

Još značajnije bilo je napuštanje koncepta putujuće vojske. Hrvatska vojska mora biti u hrvatskim gradovima, među svojim narodom. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Sinj, vraćamo je za manje od mjesec dana u herojski Vukovar.

Nastavljamo s vraćanjem vojske u Ploče, ali i naših Puma u njihov Varaždin”, poručio je Krstičević, zaključivši: “Biti vojnik danas je sve popularnije! Ovih dana primili smo treći uput dragovoljnih ročnika ove godine, i to po prvi put od uvođenja ovog oblika osposobljavanja 2008. godine.

U našim redovima ponosno čuvamo vrijednosti Domovinskog rata, kao trajan podsjetnik na povijesna dostignuća i junake koji su stvarali Hrvatsku. Posebno me raduje kada vidim naše vojnike koji u Hrvatskoj i u inozemstvu pokazuju vrhunsku sposobnost, motiviranost i stručnost u provedbi širokog spektra zahtjevnih zadaća”.

I ovom prigodom ministar Krstičević naglasio je važnost suradnje Ministarstva obrana i Oružanih snaga RH: “Sinergija koju smo ostvarili učvršćuje me u uvjerenju kako ćemo i naredne projekte kojima je cilj jačanje sigurnosti naše Hrvatske provesti na racionalan i efikasan način.

Zato vas pozivam da, kao i svi prethodnici u Glavnom stožeru kroz Domovinski rat do danas, nastavite istom energijom i motivom doprinositi snazi jedine nam domovine Hrvatske!”

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov u svom je obraćanju zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na iznimnom trudu i podršci, prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata, ali i na ukupnoj potpori koju pruža Oružanim snagama. “Biti na čelu Hrvatske vojske koju smo zajednički stvarali u borbi za opstojnost hrvatskoga naroda iznimna je čast i odgovornost. Ponosan sam što sam i ja imenovanjem stao u red dosadašnjih načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske i Oružanih snaga, koji su svaki u svome vremenu dali veliki doprinos razvoju Hrvatske vojske i Oružanih snaga RH.

Oružane snage Republike Hrvatske izrasle su u respektabilnu vojnu silu koja uspješno izvršava sve svoje zadaće, kako u zemlji tako i širom svijeta”.

U izjavi za medije ministar Krstičević se osvrnuo na postignuća MORH-a u prvoj godini mandata te je istaknuo kako je ova Vlada napravila veliki iskorak u pogledu obrane i sigurnosti budućih naraštaja. “Mislim da smo zajedno, timski i u sinergiji, mnogo toga ostvarili i postigli. Nakon šest godina uzastopnog pada, sada imamo povećanje proračuna za  devet posto.

Dakle, u ovoj je godini za Oružane snage izdvojeno 350 milijuna kuna više, a za 2018. godinu očekuje se još 450 milijuna kuna”.

Napominjući da je u prvoj godini mandata ove Vlade, nakon petnaest godina, donijeta i Strategija nacionalne sigurnosti kao temeljni strateški dokument koji je potreban Hrvatskoj,  dodao je i da je započeta uspostava sustava domovinske sigurnost. “Ova je godina posebno posvećena vojniku, dočasniku i časniku. Mnogo je projekata u funkciji kvalitete života”, poručio je Krstičević, istaknuvši pritom važnost očuvanja vrijednosti Domovinskog rata koje Ministarstvo obrane i Oružane snage provode na razne načine kao što su imenovanje dvorana prema zaslužnim pojedincima i proslavljenim gardijskim brigadama te povratak vojske u Sinj, Vukovar, Varaždin i Ploče.

Posebno je istaknuo ulogu i doprinos Oružanih snaga u pomoći civilnom stanovništvu, napose u borbi protiv požara i poplava, zaključivši kako je hrvatski vojnik uvijek bio i bit će uz svoj narod, spreman brzo reagirati i pomoći kad god to zatreba.

Središnji događaj Svečane akademije bilo je uručenje odlikovanja, promaknuća,  pohvala i nagrada pripadnicima OS RH. Predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović promaknula je u viši čin ukupno 137 časnica i časnika iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga te pohvalila šest djelatnica i djelatnika.

Načelnik Glavnog stožera OSRH promaknuo je 136 dočasnica i dočasnika, a pohvalio i nagradio 31 djelatnicu i djelatnika. Zamjenik načelnika Glavnog stožera nagradio je i pohvalio deset, dok je direktor Glavnog stožera pohvalio i nagradio dvoje pripadnika Oružanih snaga. Ministar obrane ukupno je pohvalio i nagradio osam djelatnica i djelatnika.

Povodom obilježavanja 26. obljetnice GS OS RH u jutarnjim je satima izaslanstvo MORH-a i OSRH-a predvođeno zamjenikom načelnika Glavnog stožera general-pukovnikom Dragom Matanovićem položilo vijenac na grobu preminulog bivšeg načelnika GS OS RH stožernog generala Janka Bobetka na gradskom groblju u Sisku.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj izaslanstvo MORH-a i OSRH-a, koje je predvodio načelnik GS OS-a general zbora Mirko Šundov, položilo je vijence na grobovima preminulih bivših načelnika GS OS RH, stožernog generala Martina Špegelja i stožernog generala Zvonimira Červenka.

Uoči Svečane akademije u kapelici “Sv. Ivana Pavla II” služena je sveta misa, koju je predvodio vojni kapelan Marko Medo, a u sklopu svečanosti održan je i prigodan glazbeni program u kojem su nastupili Orkestar OS RH i Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” te solistica Barbara Suhodolčan.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska biskupska konferencija: Ne podržavamo Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

Iz ureda Hrvatske biskupske konferencije priopćeno je da su tijekom ovotjednog plenarnog zasjedanja biskupi razgovarali i o rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji.

Biskupi, kako se navodi, podupiru zakone koji štite žene i obitelji, ali ne podržavaju konvenciju jer smatraju da ona implementira i rodnu ideologiju.

Pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike da, kako kažu, “ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se nekad izglasavaju zakoni”.

“Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet.

Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni.

Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje”, stoji u priopćenju s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK.

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati