Pratite nas

Pregled

Izetbegović je htio biti lider građanske BiH, a bio je lider samo Muslimana

Objavljeno

na

Knjiga saborskoga zastupnika RH Miroslava Tuđmana (HDZ) “Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića” u kojoj su na osnovu brojnih izvornih dokumenata analizirani motivi i vrijednosti političke filozofije bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) te strateški ciljevi kojima je težio predstavljena je u četvrtak u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.

O knjizi (443 str.), u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, govorili su akademici Davorin Rudolf i Ivan Aralica, povjesničar Ante Nazor te autor.

Rudolf je istaknuo kako će čitatelji u knjizi, uz ostalo, naći odgovore na pitanja zašto se u BiH u razdoblju od 1992. do 1995. nije ostvario niti jedan plan međunarodne zajednice i UN-a o sprječavanju oružanih sukoba u toj zemlji, njezinom unutarnjem uređenju, zašto su sukobi tako dugo trajali te zašto je Izetbegović povukao svoj potpis s prvog mirovnog plana međunarodne zajednice Jose Cutileira, desetak dana nakon što ga je 18. ožujka 1992. godine osobno potpisao u ime Bošnjaka, zajedno s predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba.

Istaknuo je i da su rješenja u tom prvom mirovnom planu za BiH bila gotovo identična kao i u sporazumima koja su krajem 1995. godine dogovoreni u Daytonu, nakon tri i pol godine oružanih sukoba. “Da je Cutileirov plan ispoštivan možda se moglo izbjeći oko stotinu tisuća žrtava civila i vojnika”, kazao je Rudolf.  Smatra da je kod Bošnjaka ključ za izlazak iz fatalnog labirinta u BiH bio u političkim doktrinama i strategijama Alije Izetbegovića, najutjecajnijeg čovjeka u BiH.

Drži i da Izetbegović nije kriv za oružanu agresiju Srbije na BiH, ali je odgovoran što su se unutarnji sukobi komplicirali, trajali dugo te se nisu rješavali na temelju konstitutivnosti triju najbrojnijih naroda u BiH. “To je knjiga o Izetbegovićevom programu demokratske, cjelovite i višepartijske države, ali unitarne BiH, bez tri konstitutivna naroda”, naglasio je.

Napominjući kako se korijeni Izetbegovićevih političkih doktrina i strategije nalaze u knjizi “Islamska deklaracija”, Rudolf je rekao i da je model za Izetbegovićevu BiH bio demokratska država građana bez nacionalnih naznaka za svaku naciju posebno u kojoj se odlučuje po načelu jedan građanin – jedan glas. Smatra da su zbog njegova neprihvaćanja učinaka povijesti i modernih političkih rješenja koja će osigurati visoki stupanj državotvornosti i samostalnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH te upornog zagovaranja građanske, unitarne i dominantno islamske BiH došlo i do “nesretnih oružanih bošnjačko-hrvatskih sukoba”.

Da je Izetbegović htio biti lider građanske BiH, a bio je lider samo Muslimana pri čemu Hrvatima i Srbima nije priznavao ni status nacionalnih zajednica rekao je i Aralica ocijenivši da su njegovi (Izetbegovićevi) ideali bili konfuzni u provedbi, nepošteni prema druga dva naroda i neiskreni prema međunarodnoj zajednici. Dodao je i da je ušao u rat s Hrvatima, a da niti u jednom trenutku nije bio spreman preuzeti odgovornost za njegove posljedice. Aralica smatra da je Izetbegović prihvatio savezništvo bivših komunista i oficira JNA, unitarista i ateista kojima je unitarna BiH bila nadomjestak za unitarnu Jugoslaviju, nije priznavao naciju kao nezaobilaznu kategoriju u europskoj politici te je, odabravši rat, “prešao Rubikon” kao sredstva postizanja ciljeva unitarne države. Pri tome je, drži Aralica, svaku unutarnju artikulaciju BiH doživljavao kao podjelu države te je u tu svrhu “sam izmislio podjelu BiH između Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu”.

Nazor Tuđmanovu knjigu zbog obilja izvornih dokumenata drži izuzetno važnom kako bi se događaji u BiH 90-ih godina iz percepcije prebacili u znanstveni okvir. “Stravični su razmjeri neznanja koja u Hrvatskoj imamo o stradanju Hrvata u BiH, posebice staranjima Hrvata u središnjoj Bosni u napadima Armije BiH”, naglasio je i dodao da je središnjoj Bosni etnički očišćeno više od 150.000 Hrvata i ubijeno oko 1700 ljudi. Knjiga, dodaje, sadrži sve relevantne dokumente i izjave o doktrini i strategiji Alije Izetbegovića.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

PISMO REISA KAVAZOVIĆA KARDINALU BOZANIĆU

Objavljeno

na

Objavio

Reis Husein Kavazović upozorio na opasnost od pogoršanja odnosa BiH i Hrvatske

Negativno karakteriziranje vjere šteti svima

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sastao se u srijedu u Sarajevu s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predvođenim muftijom Azizom Hasanovićem kako bi razgovarali o istupima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te o “kampanji koja se vodi u dijelu hrvatske političke i akademske javnosti te medija s ciljem predstavljanja BiH i Bošnjaka kao terorističke prijetnje okruženju i Europi, objavila je informativna agencija IZ u BiH MINA.

Kako je navedeno, reis Kavazović izaslanstvo predvođeno muftijem Hasanovićem “pozvao je na konzultacije” i pri tom mu predao pismo naslovljeno na zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Reis Kazavović je kardinalu Bozaniću prenio osobnu zabrinutost pripadnika Islamske zajednice u BiH zbog “pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske” uz ocjenu kako taj trend prati negativno karakteriziranje vjere i vjerske pripadnosti što šteti i odnosima među pripadnicima islamske i katoličke religije u dvije države.

Poglavar bosanskohercegovačkih muslimana je kardinalu Bozaniću u pismu prenio uvjerenje kako je u zajedničkom interesu očuvati dobre odnose i spriječiti njihovo ozbiljnije i trajno narušavanje.

– Znam da mi kao ljudi vjere ne možemo izravno utjecati na politike koje vode dužnosnici, no također znam da politički dužnosnici često namjerno ili nenamjerno zanemaruju to što njihovi istupi mogu imati negativne posljedice izvan područja njihova dnevnopolitički određenog djelovanja, pa tako i na međuvjerske odnose koji su dublji i trajniji od stranačkih političkih odnosa – stoji u Kavazovićevu pismu kardinalu Bozaniću.

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno je u utorak podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji cjelovito objedinjuje njihova prava. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijim za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved, dodavši da će se tim zakonom objediniti prava koja su bila disperzirana u niz različitih zakona.

Jakim zakonskim uporištem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla suverena Hrvatska, te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir željeli smo odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) pohvalio je zakonski prijedlog naglasivši da on predstavlja “velik napredak”, te pozvao sve zastupnike da se donese konsenzusom i time prestane politizacija hrvatskih branitelja.

Zdravko Ronko (SDP) pridužio se pohvalama, posebice izdvojivši pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. “82.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, prosjek godina im je preko 50 i uglavnom je riječ o stručnoj spremi koja ne može naći posao”, kazao je.

Upozorio je da bi trebalo razjasniti odredbu koja propisuje otpis nedospjelih i dospjelih potraživanja prema korisnicima kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja. “Kome je otpisano 208 milijuna do sada i kome ćemo još otpisati 110 milijuna. Volio bih znati koje su to tvrtke, poduzeća, pravne osobe kojima ćemo to otpisati”, rekao je Ronko.

Od 3066 dodjeljenih kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja u vrijednosti 320 milijuna kuna, otplaćeno je 67, a dosad je otpisano 1829 kredita, dodao je. Medved je obećao da će zastupnici prije rasprave u sabornici dobiti detaljan prikaz svih korisnika tih kredita, čime će se otkloniti bilo kakve sumnje u pogodovanje.

Nezavisni zastupnik Željko Lacković upozorio je na odredbu kojom se širi krug ovlaštenika na obiteljsku mirovinu, naglasivši da bi se ta mjera trebala strogo restriktivno koristiti i vezati uz imovinski cenzus. Odbor za ratne veterane na sjednici je također prihvatio  izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, pri čemu je Mostov Miro Bulj apelirao na ravnatelja Centra Antu Nazora da pripremi dokumentaciju koja bi se poslala Vladi kako bi se uklonili “spomenici koji nose četnička obilježja”.

facebook komentari

Nastavi čitati