Pratite nas

Naši u svijetu

Izložba slika od slame i božičnjaka bačkih Hrvata u Zagrebu

Objavljeno

na

Etnografskom muzeju u Zagrebu biti će javnosti predstavljen dio kulturne baštine bačkih Hrvata kroz izložbu slika izrađenih od slame i ukrašenih svečanih kolača božićnjaka.

tavankutslika_1Izložba „Slike od slame i božićnjaci bačkih Hrvata Bunjevaca“ otvara se u subotu, 6. prosinca 2014. godine s početkom u 12 sati, a bit će realizirana u suradnji HKPD „Matija Gubec“ i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, te Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba i Etnološkog odjela „Blaško Rajić“ pri Katoličkom društvu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice.

U sklopu izložbe „Slike od slame i božićnjaci bačkih Hrvata Bunjevaca“ Etnografski muzej organizira i radionice za izradu ukrasa od tijesta za božićnjake i za izradu čestitki od slame. Prva radionica na kojoj će se građani moći upoznati s umijećem izrade ukrasa od tijesta za „kruhove božićnjake“ bit će održana u subotu, 6. tavankut hkpd matija gubecprosinca 2014. godine, s početkom u 13 sati, nakon otvorenja izložbe, a druga će biti održana u subotu, 13. prosinca, od 11 do 13 sati. Izrada predmeta i slika od slame koje su načinile slamarke bit će predmetom radionice koja će se održati u subotu, 20. prosinca 2014. godine, od 11 do 13 sati.
Zaštitni znak bačkih Hrvata

tavankut_hkpd_matija_gubecSlamarke iz Tavankuta djeluju u sklopu Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta, mjesta nadomak Subotice u Vojvodini, koje ima tradiciju od 1946. godine. Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec” iz Tavankuta osnovano je 1946. godine, na temeljima dramske skupine. Društvo pronosi tradiciju i običaje bunjevačkih Hrvata kroz pjesmu i ples, te postaju zaštitni znak bačkih Hrvata.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec” sudjelovalo je na prvoj Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine, na kojoj će kasnijih godina biti jedno od najzapaženijih kulturnih udruga. Društvo je djelovalo po sadašnjim nazivom do 1956. godine kada tadašnje vlasti zabranjuju upotrebu pridjeva hrvatsko u nazivu Društva. Kako bi opstali, članovi tadašnjeg Društva, pristaju promijeniti ovaj pridjev, a unutar Društva i dalje njeguju kulturutavankutslika 2 bačkih Hrvata. Na Skupštini društva, održanoj 17. ožujka 1991. godine u Tavankutu, KUD “Matija Gubec” je kao prvi u Vojvodini vratio svoj prvobitni naziv. Danas Društvo broji oko 400 članova koji su aktivni u 6 postojećih odjela: folklorni, tamburaški, slamarski, dramski, literarno-novinarski i informatički.

tavankutslika_2Sredinom prošlog stoljeća u okviru HKPD “Matija Gubec” formirana je Likovna kolonija, koja je okupljala veliki broj umjetnika, a kasnije se u okviru spomenute kolonije organizira i slamarski odjel koji je danas nadaleko poznat po svojoj umjetnosti naivnog slikarstva u tehnici slame.

Umjetnost je to koja je od pučke, preko naivne, danas prepoznana i kao primijenjena umjetnost. Ta vrsta stvaranja postala je prepoznatljiv znak hrvatskog stvaralačkog indetiteta na tavankutkruna od slameprostorima sjeverne Bačke. Slike, načinjene u tehnici slame, s prikazima salaša, oranica, polja, vinograda, igara, običaja, žetava, svečanosti…, s prizorima nekadašnjeg izgleda sobe/nastambe, s prizorima iz sadašnjeg života, ukrašavaju mnoge domove

Važno je istaći da je najbolja slama za „slikanje“ od domaće pšenice zvane bankut, koja u vlatu ima i osi. Može se uporabiti i slama novijih sorti. Uz pšeničnu slamu može se uporabiti i ječmena ili zobna slama radi potrebnog nijansiranja slike. Slamu valja očistiti od vlata i lišća, te složiti i čuvati na suhome. Gornji članak, prvi ispod vlata, najtanji je dio slamke i služi za pletivo. Plesti se može od dvije do petnaest slamki, zavisi od debljine pletiva koje je potrebno. Drugi članak ispod vlata može se uporabiti i za pletivo, ali i i za „slikanje“.

tavankutkruna_od_slame

Jedna od brojnih manifestacija HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta je i Svjetski kongres slame. Svjetski kongres slame je ove godine održan u suradnji s Američkim muzejom slame. Svjetski kongres slame održava se po cijelomtavankut slamarke 2 500 svijetu gdje postoji tradicija izrade predmeta, suvenira, nakita ili slika od slame, a njegovo održavanje ove godine u Tavankutu predstavlja priznanje lokalnim slamarkama za dugogodišnje njegovanje osobitog umjetničkog izraza u tehnici slame.

Tavankut – kula hrvatstva

tavankut_slamarke_2_500Tavankut je tijekom svoje povijesti bio i ostao posebice značajan za Hrvate u Bačkoj. O tome nam govore zapisi u “Subotičkoj danici”, objavljeni prigodom posvete Hrvatskog seljačkog prosvitnog doma u Tavankutu 1936., koje je, pred oko 10.000 Hrvata, uveličao i dr. Vlatko Maček, predsjednik tadašnjeg HSS-a. Tada je, između ostalog, zapisano i slijedeće: Tavankut k’o Tavankut, i ovoga puta je pokazao, da je kula hrvatstva, i da u nacionalnoj stvari uvijek prednjači, te se i ovoga puta naša jedinstvenost pokazala, kao toliko puta prije…

izvor: HKV. autor Zlatko Ifković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati