Pratite nas

Pregled

Iznad Krima otvorili kamuflažni kišobran

Objavljeno

na

Howard McKeon, šef komiteta američkog Kongresa za poslove oružanih snaga, Mike Rogers, predsjednik podkomiteta za strateške snage, i Mike Turner, voditelj podkomiteta Donjeg doma za taktičke zračne i kopnene snage, obratili su se američkom predsjedniku Baracku Obami s pozivom da u potpunosti prekine svaku suradnju s Rusijom. Povod za to bilo je, kako stoji u izjavi, ”razmještanje na Krimu nosioca taktičkog nuklearnog oružja”.

Jesu li Iskanderi prijetnja Europi?  

Prema riječima kongresmena, početkom kolozova ruske vlasti donijele su odluku o razmještanju na Krim bombardera Tu-22M3 i kompleksa Iskander-M, koji mogu nanositi udarce visokopreciznim krstarećim raketama R-500, uključujući i nuklearnim glavama. Prema riječima člana komiteta za oružane snage Senata SAD-a Jamesa Inhofea, to nije samo potpuno kršenje Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa koji je potpisan 1987. u SSSR-u (u skladu s tim dokumentom strane su se obvezale da neće razrađivati, proizvoditi te da će uništiti već postojeće balističke i krstareće rakete u kopnenim bazama s dometom od 500 do 5 500km), nego i neposredna prijetnja čitavoj Europi.

Pentagon razmješta u Bugarskoj i Rumunjskoj, nedaleko od ruskog teritorija svoje značajne kontingente. Tisuću i pol vojnika u jednoj i drugoj državi s potrebnom vojnom tehnikom. Osim toga, u rumunjskom mjestašcu Deveselu grade bazu proturaketne obrane sa sistemom Aegis i proturaketama MS-3. Udaljenost od Devesela do Sevastopolja iznosi 500km. Osim toga, u Crno more regularno dolaze brodovi američke šeste flote s tim istim sistemom proturaketne obale Aegis i krstarećim raketama Tomahawk. Francuski, talijanski i turski ratni brodovi, u pravilu, sijeku akvatorij Crnog mora.

Moskva će naoružati Krim 

Razmještanje na Krimu, u zračnoj luci Gvardejski dalekih bombardera Tu-22M3, koji mogu nositi do cilja krstareće rakete, uključujući s nuklearnom glavom, te operativno-taktičkih kompleksa Iskander-M – to je prirodni odgovor na jačanje američkog i NATO-vog prisustva pored ruskih granica. I to nipošto nije sve čime Moskva naoružava i spremna je naoružati Krimski poluotok. Osim brodova i jedinica Crnomorske flote, tamo se razmještaju i bit će dislocirane eskadrile jurišnika Su-24, jedinice obalne obrane, opremljene kompleksima Bal i Bastion s krstarećim protubrodskim raketama Uran i Oniks, automatizirani protutenkovski raketni kompleksi Krizantema-S, protuzračni raketni sistemi Pancir-S1, sistemi radioelektronske borbe Krasuha i još puno toga što bi trebalo značajno pojačati grupaciju ruske vojske na polutoku.

Poznato je da je Crnomorska flota prilično oronula. Prije svega, zbog nekonstruktivnog djelovanja Kijeva, koji je, usprkos velikom dogovoru između Rusije i Ukrajine od 1997., sprečavao obnovu ne samo brodskog sastava ruske vojne grupacije, nego i zamjenu stare ratne tehnike novom. Nije dopuštao čak ni modernizaciju hidrografske opreme i svjetionika na obalama poluotoka, što je dovelo pod sumnju sigornost plovidbe brodova pored obala Krima. Sad je došlo vrijeme da se isprave ti nedostaci i nadoknadi izgubljeno.

Bez nuklearnog oružja

U Sankt-Peterburgu i Kalinjingradu grade za Sevastopolj nove dizel-podmornice i torpedne razarače. Prvi od njih trebali bi doći u flotu već krajem ove godine: šest dizel-podmornica i šest brodova. Ako se uzme u obzir da najmlađi brod Crnomorske flote, raketni brod na zračnom jastuku Samum, ima 25 godina, a vodeći brod flote raketna krstarica Moskva 40 i nešto godina, onda možemo reći da je jačanje Crnomorske flote u sljedeće dvije-tri godine itekako potrebno.

I uzalud američki kongresmeni sumnjaju da Rusija radi ono što i američka administracija – drži na tuđem teritoriju svoje nuklearno oružje. Poznato je da u Europi, točnije u Belgiji, Nizozemskoj, Turskoj i Njemačkoj, SAD skladišti atomske bombe slobodnog pada B-61. Ruski vojnici ne razmještaju svoje taktičko nuklearno oružje na tuđem teritoriju. Cjelokupno taktičko nuklearno oružje Rusije nalazi se u glavnim skladištima na teritoriju države.

U Moskvi smatraju da crnomorska regija mora biti slobodna od nuklearnog oružja. Više puta predlagali su takav sporazum SAD-u i državama NATO-a, no nikad nisu dobili na to pozitivan odgovor.

Ruski vjesnik

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati