Pratite nas

Politika

Janica Kostelić i službeno pomoćnica ministra, Predrag Matić razriješen

Objavljeno

na

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice imenovala Janicu Kostelić pomoćnicom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, a Mišu Faletara pomoćnikom ministra unutarnjih poslova.Ravnateljem Carinske uprave u Ministarstvu financija, na pet godina, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju, Vlada je imenovala Hrvoja Čovića, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.

Na osobni zahtjev Vlada je razriješila glavnu tajnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Saru-Sanelu Butorac.

Na osobni zahtjev, Vlada je također razriješila ravnatelja Ureda za Udruge Igora Vidačka.

[ad id=”93788″]

Razriješen je, na osobni zahtjev, dosadašnji direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller te je imenovan vršiteljem dužnosti direktora do imenovanja direktora temeljem provedenog postupka po javnom natječaju Ljubomir Majdandžić.

Vlada je razriješila dosadašnjeg direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Slavka Čukelja te direktorom Agencije imenovala Gorana Bradića.

Razriješeni su dosadašnji predsjednik i članovi Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji: Predrag Matić, Ivo Milatić, Zdravko Ronko, Branko Borković, Josip Klemm, Ivica Arbanas i Ivica Tolić. Imenovani su predsjednik po položaju Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Tomo Medved te članovi Ivo Milatić, Željko Dilber, Branko Borković, Josip Klemm, Ivica Arbanas i Ivica Tolić.

Razriješene su dosadašnje članice Upravnog vijeća Zavoda za obnovu Dubrovnika Sanja Šaban i  Ines Androić Brajčić, te su članovima Upravnog vijeća imenovani Davor Trupković i Nikša Konjevod, kao predstavnici Ministarstva kulture i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Vlada je razriješila dosadašnjeg predsjednika i članove Upravnog vijeća Lučke uprave Ploče Dražena Ivanušeca, Krešimira Rendelija, Hrvoja Livaju, Darija Jurišića, Ivu Matkovića, a imenovala je Jadranku Fržop predsjednicom, te Alena Gereka, Matu Dugandžića, Tonija Grgurinovića i Dubravka Paskojevića članovima Upravnog vijeća Lučke uprave Ploče.

Razriješeni su dosadašnji članovi i zamjenik članice Odbora za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela, radi prestanka obnašanja dužnosti koje su bile pretpostavka za imenovanje u Odbor, Sandra Artuković Kunšt, Marijan Cesarik i Mladen Stojanović, te su članicama imenovane Vedrana Šimundža Nikolić i Vera Katalinić-Janković, a zamjenikom članice imenovan je Miren Špek.

Vlada je razriješila predsjednika i tajnicu Stalne hrvatsko-crnogorske komisije za upravljanje vodama od zajedničkog interesa Dražena Kurečića i Elizabetu Kos te je predsjednicom Komisije imenovala Elizabetu Kos, a tajnicom Sanju Genzić Jurišević.

Vlada je razriješila predsjednika, zamjenika predsjednika, članove i zamjenike članova hrvatskog dijela Stalne hrvatsko-slovenske komisije za vodno gospodarstvo Dražena Kurečića, Danka Holjevića, Andrina Petkovića, Milana Matešu, Darka Višnjića, Zlatka Jurišu, Danka Biondića i Gorazda Hafnera. Predsjednicom hrvatskog dijela Komisije Vlada je imenovala Elizabetu Kos, zamjenicom predsjednice Fani Bojanić, članove Andrina Petkovića, Milana Matešu, Vanju Račkog, te zamjenike člana Zorana Markovića, Danka Biondića i Gorazda Hafnera.

Vlada je razriješila dio dosadašnjih članova Statističkog savjeta Republike Hrvatske Mladena Duliba, Hrvoja Nekića, Dariju Magaš,  Nadicu Žužak i Mirjanu Rađenović. Imenovan je dio novih članova Savjeta i to:  Stipe Župan, Leon Žulj, Karmen Maričić, Brankica Novosel i Melita Čičak, kao predstavnici Ministarstva financija, Hrvatskog sabora, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta te Ministarstva rada i mirovinskog sustava

Razriješen je dosadašnji član Skupštine društva Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d. Ivan Vrdoljak, a za novog člana Skupštine društva, koji predstavlja Vladu Republike Hrvatske, određen je Tomislav Panenić.

Na današnjoj sjednici Vlada je razriješila dosadašnje članove Nadzornog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Ivana Vrdoljaka i Borisa Lalovca, te je imenovala nove članove koji su po položaju ministar nadležan za gospodarstvo i ministar nadležan za financije Tomislava Panenića i Zdravka Marića.

Radi isteka mandata, razriješena je dosadašnja predsjednica te članovi Upravnog vijeća Klinike za ortopediju Lovran Ljubica Đukanović, Romana Jerković i Đuro Dragosavac, a imenovani su Željko Plazonić predsjednikom, te Lucian Vukelić i Željko Butorac članovima  Upravnog vijeća.

Imenovani su predsjednik i članovi upravnih vijeća zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska a obustavljen je postupak sanacije i to: u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, predsjednikom je imenovan Marijan Klarica, te članovima Željko Krznarić i Dubravka Sertić.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Split imenovan je Ante Mihanović, a članovima Ivica Grković i Tomislav Prljević.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Osijeka imenovan je Domagoj Drenjančević, a članovima Aleksandar Včev i Mihael Novoselec.

U Kliničkom bolničkom centru Rijeka, predsjednikom Upravnog vijeća imenovan je Heri Bezić, a članicama Ines Strenja – Linić i Tea Čaljkušić Mance.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice imenovan je Slavko Orešković, a članovima Vladimir Bedeković i Krešimir Luetić.

Vlada je predsjednicom Upravnog vijeća Kliničke bolnice Merkur imenovala Dragicu Soldo Jureša, a članovima Borisa Brkljačića i Marija Puljiza.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničke bolnice Dubrava Vlada je imenovala Zlatka Vlajčića, a članovima Tomislava Ćorića i Miroslava Vukića.

Vlada je predsjednikom Upravnog vijeća Klinike za dječje bolesti Zagreb imenovala Igora Nikolića te članovima Tomislava Madžara i Damira Eljugu.

Predsjednikom Upravnog vijeća Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, Vlada je imenovala Josipa Bilavera, a članovima Petranu Brečić i Milana Vrkljana.

Na zatvorenom dijelu 17. sjednice Vlade izmijenjena je Odluka o donošenju Bilance Strateških robnih zaliha. Sukladno članku 9. stavku 4. i članku 11. stavku 2. Zakona o strateškim robnim zalihama (Narodne novine, broj 87/02). Odluka je klasificirane stupnjem tajnosti „vrlo tajno“ pa je Vladin Ured za odnose s javnošću nije u mogućnosti objaviti.

Ministru gospodarstva dana je suglasnost za sklapanje ugovora o zastupanju. Odluka je također klasificirana stupnjem tajnosti – „povjerljivo“.

Usvojen je pregled zakonskih i podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2016. godinu. Radi se o redovitom izvještavanju o učinjenom u procesu preuzimanja pravne stečevine EU. Cjeloviti materijal ove točke može se pronaći na web stranici Vlade vlada.gov.hr.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati