Pratite nas

BiH

Je li Zoran Milanović još uvijek na vlasti?

Objavljeno

na

U Banskim se dvorima odvija pravi rašomon. Danas kažu bit će poreza na štednju, sutra kažu neće ih biti, danas vele jedno, već sutra drugo, jedan ministar ovako, drugi će onako. Sve nekako nalikuje na zatvorenog luđaka koji uzaludno lupa glavom o tvrdi zid ćelije tražeći izlaz.

U znaku čekanja Godota, sva je nada usmjerena prema povlačenju sredstava iz EU-a, dok gledamo samo izvlačenja novca iz državnog proračuna u pravcu tih fondova, te dolasku stranih investitora, koji nikako da dođu. Sve smo učinili, izvlašćujemo privatne vlasnike zemljišta, pretvaramo more u bušotine, dajemo državnu zemlju za jednu kunu, a ono opet ništa.

Dežurni je krivac uvijek administracija kao neka svemirska sila na koju se ne može utjecati. Velike priče o kapitalnim projektima (riječka luka i željeznica, Plomin C, kanal Dunav-Sava, ukapljeni plin, naftovodi i plinovodi, pelješki most…) jave se kao spasonosne ideje, zaintrigiraju javnost da bi se već za nekoliko dana o njima prestalo govoriti.

I onda čitav niz lažnih dilema: stabilnost ili razvoj, proizvodnja ili potrošnja, strana ili domaća, privatna ili državna ulaganja, ekologija ili industrija, kao da nije dobrodošlo i potrebno i jedno i drugo. Kad se poduzima nešto što se narodu neće svidjeti onda jednostavno kažu: pa tako hoće EU i mirna Bosna.

Premijer veli kako njega ne zanimaju proračunski prihodi već samo rashodi, dok potpredsjednica objašnjava kako Vladin cilj nisu porezi nego punjenje budžeta!

Tko pije, a tko plaća

milanovic linic

Nitko ništa ne govori o razlozima pada industrijske proizvodnje, o tome zašto je stočni fond za samo godinu dana smanjen za 10 posto, zašto smo jedina zemlja u EU koja uvozi mlijeko, nitko se ne usuđuje pitati o monetarnoj, bankarskoj ili trgovinskoj politici, nitko ne spominje te krucijalne strukturne teme, a kamo li da na njima nešto radi.

Uglavnom, moglo bi se reći kako se ne zna ni tko pije ni tko plaća niti pijanci znaju što piju. Samo se iznenada u ulozi krčmarice pojavila Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova i prva potpredsjednica Vlade. Ona je, bez znanja šefa, okupila nekolicinu ministara i to dvoje iz vlastite stranke i dvoje iz SDP-a.

Dogovorili su nekoliko vrlo radikalnih i vrlo konkretnih mjera: propagirat će se naši investicijski potencijali u The Econimistu i drugim svjetskim medijima, otklanjat će se sve prepreke koje se jave na putu realizacije pojedinih projekata, jačat će se poslovna klima, pri čemu se vjerojatno računa na proljetna i ljetna proljepšanja vremena.

Tako je preko noći na nevjerojatan način stvar u svoje ruke preuzela žena sa stilom stroge seoske učiteljice, političarka koja u odnosu na sve druge ministre ima ponajveću disproporciju ambicija i sposobnosti, koja lako i bez kompleksa (jer ona je rođena na fakultetu) uskače u razna područja, o kojima obično zna vrlo malo. Ako je stvarno došlo do toga da Vesna Pusić preuzme sudbinu zemlje u svoje ruke, onda toj zemlji nema spasa.

No ova inicijativa, ili točnije incident, Vladine potpredsjednice vrlo je znakovita za samog premijera i njegovu buduću političku poziciju. Ona je, čini se, dio plana zaokruživanja, postupnog marginaliziranja i istjerivanja Zoran Milanovića s političke pozornice, odnosno iz Vlade pa i iz stranke koju predvodi.

On sam djeluje sve odsutnije i kao da se sprema na odlazak. Inauguriranje Joze Radoša iz HNS-a i Ivana Jakovčića iz IDS na visoka mjesta koalicijske liste za EP, govori o njegovoj nesigurnosti.

Procjena je ljevičarskih krugova kako se SDP s Milanovićem ne može nikako održati na vlasti i kako prijeti velika opasnost novog uskrsnuća HDZ-a i njegove koalicije, uključujući tu i Savez za Hrvatsku.

Već odavno Milanović ne uživa iskrenu potporu dvaju najjačih uporišta SDP-a: riječkog i zagrebačkog. Našao se u otvorenom srazu s najutjecajnijim Riječaninom, ministrom financija Slavkom Linićem, a iskopao je teško premostivi rov u odnosu na vodećeg zagrebačkog SDP-ovca Davora Bernardića. Glavni koalicijski partner, kao što vidimo i iz slučaja Pusić, jedva čeka da mu zabije nož u leđa.

Široka fronta

Predsjednik Ivo Josipović, koji je u nizu pitanja u posljednje vrijeme demonstrirao neslaganje u odnosu na Milanovića, u tim političkim kombinacijama i nadmetanjima igra sve aktivniju i sve lukaviju igru. Oko sebe okuplja blok, kojega čine Bandić, Gabrić, Jakovčić i Čačić, koji bi mogao koalirati sa SDP-om, ali bez Zorana Milanovića. To isto vrijedi i za Mirelu Holy kao i za Dragutina Lesara.

Znakovito, i sindikati traže prijevremene izbore uz napomenu kako nisu ni za SDP, ali ni za HDZ, koji su po Vilimu Ribiću isto. Josipoviću, koji čak namiguje i HDZ-u, hvaleći njegov gospodarski program i prizivajući opći konsenzus, ova je fronta potrebna i radi predsjedničkih izbora.

I iz medijskog angažmana dosta se toga da iščitati. Pojedini analitičari bliski Pantovčaku kao najslabiju SDP-ovu točku izdvajaju upravo njegova predsjednika. Bogme ni HTV, čiji je ravnatelj i postavljen po želju predsjednika države, u posljednje vrijeme ne štedi predsjednika Vlade, ne ustručavajući se čak ni sarkastičnih komentara.

U sve skupa vrlo se dobro uklapaju i rezultati posljednje ankete agencije Ipsos puls, koja snižava rejting SDP-a, obeshrabrujući Milanovića, a nateže za laburiste i Orah, čija je jedina i tako dobro honorirana ideja o legalizaciji marihuane. Gdje bi mu bio kraj kad bi sjetio i kokaina.

 

Josip Jović / SD

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Ponavlja se suđenje radikalnom islamistu u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ponavlja se suđenje radikalnom islamistu u BiH

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine naložilo je obnovu suđenja protiv radikalnog islamista Osmana Abdulaziza Kekića koji je prvostupanjskom presudom bio oslobođen optužbi za sudjelovanje u paravojnoj terorističkoj organizaciji Islamskoj državi (IS).

Kako je u ponedjeljak priopćeno iz Suda BiH, prizivno vijeće ukinulo je prvostupanjsku presudu Kekiću kojom je oslobođen optužbi za formiranje i pridruživanje stranim paravojnim formacijama i naložilo ponovno suđenje.

Njega su sredinom 2016. švedske vlasti izručile Bosni i Hercegovini smatrajući ga nacionalnom prijetnjom označivši ga kao pripadnika terorističke organizacije ‘Islamske države’.

Državno odvjetništvo BiH optužilo je pripadnika radikalnog selefijskog pokreta da je u ožujku 2015. otputovao u Tursku, nakon čega se u Siriji priključio postrojbi “Anwar al-Awlaki” koja se bori na strani terorističke organizacije Islamske države.

Po navodima iz Državnog odvjetništva do danas je optuženo 20 osoba za kaznena djela u svezi s terorističkim aktivnostima i sudjelovanjem državljana BiH na stranim ratištima Sirije i Iraka. Slučaj Osmana Abdulaziza Kekića je bio prvi u kojem je prvostupanjska presuda bila oslobađajuća.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Miloš Zeman: Bosni i Hercegovini prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Češke Miloš Zeman izjavio je da BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama, te da to u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije.

Češki predsjednik je upozorio da taj novac ne služi da BiH postane bogatija, već da su to ulaganja u džamije, što može izazvati žarište vjerske netrpeljivosti.

“Četvorica predsjednika jasno su se složili da prije svega u BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama. Drago mi je da su moje kolege upozorile da to širenje u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije”, rekao je Zeman, prenose beogradski mediji.

On je nakon dvodnevnog summita šefova država Višegradske grupe u Seksardu, na jugu Mađarske, rekao da podržava integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU, ali da je Kosovo upitno zato što ga nisu priznale ni neke članice EU, prenosi Srna.

Predsjednici Poljske Andžej Duda, Češke Miloš Zeman, Slovačke Andrej Kiska i domaćin sumita, mađarski predsjednik Janoš Ader razgovarali su tijekom summita o problemima i eurointegraciji zapadnog Balkana i ocijenili da ulazak regije u Uniju treba podržati, potaknuti i ubrzati.

Predsjednik Zeman izjavio je na kraju summita da se u potpunosti slaže s idejom angažiranja da zapadni Balkan uđe u EU, ali je napomenuo da upitno ostaje Kosovo, pošto njegovu neovisnost nisu priznale sve članice EU, javila je češka agencija ČTK.

Predsjednik Češke protivnik je odluke tadašnje češke vlade da nakon nekoliko mjeseci prizna neovisnost Kosova i, kako je sam nedavno ponovio, odbija u Prištini imenovati veleposlanika.

>>> Predsjednik Češke Miloš Zeman: U BiH već vijore crne zastave Islamske države

 

facebook komentari

Nastavi čitati