Jedemo li dovoljno ribe?

1

Najveći svjetski potrošači ribe su žitelji Islanda s prosjekom većim od 90 kilograma godišnje, dok Japanci pojedu “samo” 68 kilograma. Hrvatska potrošnja procjenjuje se na 8 – 10 kilograma.Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja, tjedno trebalo konzumirati barem 2 puta po 170 grama ribe. Od toga, uputno je da barem jedna porcija bude „masna“ riba poput lososa, skuše, haringe, srdele ili sabljarke, jer te vrste ribe sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina.

Čini se kako se navedene preporuke iz godine u godinu sve više nastoje slijediti. Naime, prema izvješćima o potrošnji ribe, godišnja konzumacija po glavi stanovnika posljednjih godina globalno raste. Prema nekim prognozama, stabilizacija se očekuje kod postignutog unosa 40 – 60 kg ribe godišnje po glavi stanovnika. Iako su Hrvati većim dijelom prema mentalitetu, kulturi, načinu življena i prehrani bliski stanovnicima Mediterana još uvjek su skromni potrošači ribe. Naime, u Hrvatskoj potrošnja ribe po glavi stanovnika, iznosi oko 8,5 kilograma, dok je primjerice u Grčkoj 21 kg, Italiji 24 kg, Francuskoj 33 kg, Španjolskoj 44, Portugalu 57, a na Islandu, nedostižnih 90 kg ribe. S obzirom da je riblji dom voda, a ne kopno, riba ima specifičnu građu koja ju razlikuje od kopnenih životinja. Riba ima male, lagane kosti, nježno vezivno tkivo i blijedo mišićno tkivo što je rezultat činjenice da je voda gušća od zraka. Voda je zaslužna i za poseban okus ribe. Naime, morska voda sadrži približno 3 % soli dok je optimalna razina otopljenih minerala unutar životinjske stanice oko 1 %. Kako bi uravnotežila svoje tjelesne tekućine sa salinitetom mora, većina morskih životinja puni stanice aminokiselinama i srodnim spojevima aminima, a upravo te slobodne aminokiseline predstavljaju nosioce okusa u ribi. Za profinjen okus ribe zaslužne su i nezasićene masne kiseline. Riba ima i karakterističan miris za koji je odgovoran spoj naziva trietilamin.

No, osim što daje specifičan miris, trietilamin potiče izlučivanje enzima probave i olakšava probavljivost ove namirnice.

zp-ne-przite-ribu
Poznato je da je riba odličan izvor bjelančevina. Bjelančevine ribe lakše su probavljive i bolje iskoristive od bjelančevina mesa i mlijeka. Zbog vrlo niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode bjelančevina koja su uglavom kratka mišićna vlakna, mala je vjerojatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj „težine“ u želucu.

Iako u prehrani čovjeka riba primarno predstavlja izvor visokokvalitetnih bjelančevina, nutricionistički, riba se u prvome redu promatra kroz profil masti koje sadrži. Riba je izvor esencijalnih, višestruko nezasićenih masnih kiselina koje organizam čovjeka ne može sam sintetizirati. Budući da su esencijalne masne kiseline neophodne za normalno funkcioniranje organizma, potrebno ih je unositi hranom. Ove masne kiseline, poznatije kao omega – 3 kiseline, ujedno su nosioci povoljnih svojstava ribe.

Kao sastavni dio prehrane, riba doprinosi i sveukupnom unosu vitamina i, posebice minerala. Izvanredan je izvor vitamina B3, B12, D i A te minerala kalcija, željeza, cinka, kalija, fosfora te jedan od najznačajnijih izvora selena.

Posebno je interesantno da kod ribe uglavnom ne vrijedi postavka da je skuplje nužno i kvalitetnije. Često je ona jeftinija, plava riba, bogatija blagotvornim masnim kiselinama neophodnima za zdravlje. Pravi primjer je prečesto podcjenjivana srdela, koja po nutritivnom profilu spada među visokovrijedne namirnice. Izrazito je bogata esencijalnim masnim kiselinama i bjelančevinama neophodnim za intelektualni rad i dobru koncentraciju.

Međutim, važno je naglasiti da masnija riba nije „manje zdrava“. Štoviše, masna riba upravo zbog većeg sadržaja masnih kiselina osigurava više blagodati za zdravlje nego nemasna riba. Prema dosadašnjim spoznajama, dnevni unos 250 mg omega-3 masnih kiselina dovoljan je za značajno smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Konzumacija masne ribe dva puta tjedno, kako to preporučuju nutricionisti, dat će značajan doprinos osiguravanju i poboljšanju općeg zdravlja. Osobe koje redovito jedu ribu smanjuju svoj rizik od moždanog udara, depresije i mentalnog propadanja koje se dovodi u vezu sa starenjem. Međutim, daleko najveća blagodat koju nudi riba je ona za zdravlje srca i krvnih žila. Studija znanstvenika sa Harvarda otkrila je kako redoviti umjereni unos ribe koja obiluje omega – 3 masnim kiselinama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za 36 %.

riba rostiklj
Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da redovit unos ribe tijekom trudnoće i dojenja ima blagotvoran učinak na zdravlje dojenčeta i majke. Posebna se važnost pridaje omega-3 masnim kiselinama i njihovom utjecaju na kognitivne sposobnosti djeteta te prevenciju kardiovaskularnih, malignih i kroničnih upalnih bolesti. Posebnu korist konzumacija ribe donosi osobama starije dobi. Tome u prilog govori istraživanje znanstvenika s Northeastern University koje je pokazalo kako osobe starije životne dobi koje češće konzumiraju ribu imaju veću gustoću kostiju od svojih vršnjaka. Žene u postmenopauzi koje redovito jedu kuhanu ili pečenu ribu imaju za 30% manji rizik za srčani zastoj u odnosu na žene koje na isti način pripremljenu ribu jedu vrlo rijetko ili nikada, otkriva istraživanje objavljeno u časopisu Circulation – Heart Failure. Pri tome, plava riba polučuje znatno snažnije djelovanje na očuvanje zdravlja u odnosu na bijelu ribu.

[ad id=”40551″]

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender

facebook komentari

  • Barbara

    Nažalost ne tako često,ali sigurno da se treba više konzumirati!