Pratite nas

Jedete li zdravo?

Objavljeno

na

Kako se trebamo odnositi prema hrani da bismo se osjećali dobro i bili zdravi? Jedenje nije samo unošenje potrebnih kalorija već i prilika za uživanje svih osjetila, za druženje, upoznavanje novih kultura…

Suvremeni stil života diktira nam i vrijeme i nutritivnu vrijednost obroka. Često za hranu nemamo previše vremena, jedemo na brzinu, sami, ne vodeći računa o tome jesmo li doista gladni, jer u podne je stanka i nemamo vremena čekati da nam organizam signalizira glad, već jedemo kako poslije ne bismo o tome morali misliti. Ne osluškujući vlastito tijelo, ne poštujemo njegove signale, potrebe i želje, što utječe i na psihu, pa često nismo zadovoljni sobom.
Poremećaji prehrane (bulimija, anoreksija, kompulzivno jedenje, prejedanje) ukazuju pak na dublje psihološke teškoće vezane uz vlastitu osobnost, ali i na nezadovoljstvo statusom u obitelji i okolini. Danas se jako puno govori o utjecaju prehrane na zdravlje organizma, a poremećaji u prehrani nisu česti samo kod tinejdžerica već i kod žena u 40-im i kasnijim godinama, pa i kod muškaraca.

 
Iako nam hrana može doista postati neprijatelj (prejedanje, nadomjestak za ljubav i sl.), važno ju je prestati demonizirati, jer hrana nije kriva za probleme koje imamo. Da bismo se dobro osjećali, trebamo biti u dosluhu sa svojim željama, potrebama, biti svjesni svoga identiteta, ali se isto tako moramo prema hrani zdravo odnositi, smatrati je prilikom za druženje, dijeljenje, društveni kontakt.

 


Na što ukazuje indeks tjelesne mase

 

Pojam indeks tjelesne mase počeo je koristiti belgijski astronom, statističar i sociolog Lambert Adolphe Jaques Quetelet u 19. stoljeću kako bi lakše izračunao je li netko pothranjen, normalne tjelesne težine ili pretio. Indeks otkriva i povećanje zaliha bjelančevina i masnoća u tijelu i pokazatelj je sposobnosti organizma da preživi neku bolest ili manjak hrane.

 
Izračunavanje indeksa tjelesne mase jednostavan je način da provjerite je li vaša težina zadovoljavajuća. Nije loše ponoviti: podijelite kilograme s kvadratom svoje visine izražene u metrima (npr. ako imate 55 kg, a visoki ste 1,65 m, račun izgleda ovako: 55 : 2,72 ═ 20,2). Idealne su vrijednosti između 19 i 24 za žene te 20 i 25 za muškarce.

 
Valja obratiti pozornost i na opseg struka jer je izravno povezan s potkožnom masnoćom, a time i s krvožilnim bolestima. Kod žena opseg struka ne bi smio biti veći od 80, a kod muškaraca od 92 centimetra. Preporučuje se mjeriti u visini pupka, ujutro dok trbuh još nije napuhnut.

 
Pritom moramo biti svjesni da nismo svi iste građe, pa će osoba koja ima kruškastu građu (gornji dio tijela krhkiji, donji jači) pazeći na unos hrane nejednako mršavjeti – bokovi će uvijek ostati jači, a grudi će se smanjiti. S druge strane, osobe građene poput jabuke, kojima je najkritičnije mjesto trbuh, jednako će gubiti na težini u gornjem i donjem dijelu tijela.

 
Važno je postići harmoniju tijela: ako osobu gledamo sprijeda, širina ramena i bokova trebala bi biti jednaka, a konfekcijski broj hlača trebao bi biti jednak konfekcijskom broju košulje.
Kako do harmonije

Tu harmoniju ne možemo postići bez promjene prehrambenih navika jer hrana može biti prirodni lijek, važno je dakle naučiti pravilno se hraniti što znači osjećati se punim energije.
Manjak željeza, primjerice, može prouzročiti malaksalost tijela, gubitak kose i krhkost noktiju. Promijenimo li način prehrane i dopunimo li ga željezom, poboljšanje stanja organizma primijetit će se već za tjedan dana. Želimo li pomoću hrane poboljšati psihičko stanje, to ćemo postići konzumacijom ugljikohidrata, poput tjestenine, kruha, žitnih pahuljica koji sadrže triptofan, aminokiselinu što podiže razinu serotonina, kemikalije koja utječe na dobro raspoloženje. Ugljikohidrate treba jesti svakodnevno, ali ne treba s njima pretjerivati. Kad je riječ o bjelančevinama, valja jesti morsku ribu bogatu omega-3 kiselinama, dok meso treba jesti dva puta tjedno. Zdrava se prehrana temelji na konzumaciji puno voća i povrća.

Ako nemate dovoljno vremena za jelo, bolje je pojesti tost i sok iscijeđene naranče nego nabrzinu progutati obilan sendvič.
Probava počinje već u ustima. Stoga je najbolje jesti sjedeći za stolom i ne govoriti previše tijekom jela kako se ne bi progutalo previše zraka. Treba dobro prožvakati svaki zalogaj, popiti dvije litre vode dnevno ili piti čaj od mente, matičnjaka ili voća, a u kuhanju koristiti začinsko bilje (ružmarin, timijan, kadulja) te izbjegavati sol. Začinsko bilje nedovoljno koristimo iako je iznimno zdravo i odlično zamjenjuje sol, a hrani daje puniji okus.


Od svega pomalo

Ljudi često griješe u prehrani i zbog predrasuda. Primjerice, iznutrice se sve manje jedu jer su masnije od ostalog mesa. To je pogrešno, jer je jetra, iako u njoj ima nešto više masnoća, puna željeza i vitamina A važnih za oči i prevenciju različitih zdravstvenih smetnji, borbu protiv infekcija, u prvom redu dišnih putova, kao i za imunitet organizma. Često se pogrešno misli kako ćemo se udebljati od tjestenine ili kruha, a oni ne debljaju jedu li se u umjerenim količinama. Griješe i oni koji piju obrano mlijeko kako bi unijeli u organizam manje kalorija, zato što je takvo mlijeko siromašnije i tvarima korisnima za organizam. Pazi se i na dovoljan unos kalcija u organizam, što mlijekom, što povrćem, ali ne smije se zaboraviti da uz pravilnu prehranu treba svakodnevno vježbati, jer će jedino tako kalcij djelovati na kosti.
Treba, dakle, jesti pomalo od svega, a ponekad se smije i pretjerati, na primjer za vrijeme blagdana, jer to dobro djeluje na psihu. Dovoljno je nakon nekoliko dana neumjerenog jela jedan dan jesti samo jabuke i piti dnevno po dvije litre vode ili manje zaslađenog čaja kako bismo tijelo očistili od toksina.


Važno je jesti sezonski

Što se tiče vrste prehrane kojom ćemo sačuvati zdravlje nezaobilazna je mediteranska kuhinja. Zdrava je, uravnotežena i sadrži sve tijelu potrebne sastojke. Tjestenina i kruh ugljikohidrati su koji se postupno razgrađuju u glukozu, a iz nje potom trošimo energiju.
Plava riba pravi je lijek jer je puna omega-3 masnih kiselina koje sprečavaju nastanak krvožilnih bolesti. Mahunarke, “meso siromašnih”, čuvaju debelo crijevo od tumora, a u prevenciji tumora pomažu i kelj, rajčica, jagode i maline. Sezonsko voće i povrće bori se protiv slobodnih radikala odnosno starenja stanica organizma.
Važno je jesti upravo sezonsko voće i povrće, iako u trgovinama svih vrsta povrća i voća ima tijekom cijele godine. Kako često dolazi iz dalekih zemalja, da bi izgledalo svježe, najčešće se tretira kemikalijama koje štete organizmu. Zato je bolje kupiti hranu kod poznatog prodavača na tržnici, jer je najbolja hrana ona koja do vašega stola najkraće putuje.

vita

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

Velimir Bujanec dao intervju za emisiju “Božanstvena komedija”

Objavljeno

na

Objavio

Velimir Bujanec dao je intervju za emisiju “Božanstvena komedija”

NEDJELJA 21:15 – UREDNIK BUJICE GOSTUJE NA LAUDATO TV!

Velimir Bujanec dao je intervju za emisiju “Božanstvena komedija” koju uređuje velika četvorka – Marin Periš, Matej Sunara, Stanko Stojić i Josip Kežić…

Tema emisije je MP Thompson, najpopularniji hrvatski glazbenik, napadi na njega i njegovu vjernu publiku, a voditelj Bujice svoje je argumente suprotstavio mišljenju notornog Jurice Pavičića. Intervju s Bujancem je sniman na zagrebačkoj Šalati, gdje je MP Thompson nedavno održao spektakularni koncert koji je po običaju silno zasmetao jugo-ljevičarima.

“Božanstvenu komediju” pogledajte u nedjelju 24. rujna s početkom u 21:15 na Laudato TV, a nova sezona Bujice sa paprenim temama i sjajnim gostima starta u ponedjeljak 02. listopada na Z1 i 10 partnerskih televizija!

PHOTO: Marin Periš je intervju s Velimirom Bujancem za “Božanstvenu komediju” snimio na vrhu najviše skakaonice na zagrebačkoj Šalati. Jer, soko’ je za neke ipak previsoko…

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

DUBROVNIK: NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI: ODRED NAORUŽANIH BRODOVA

Objavljeno

na

Objavio

Slavni Odred naoružanih brodova bio je dragovoljačka postrojba čiji se početak djelovanja veže za 23.rujna 1991.i prvu plovidbu glisera Sveti Vlaho.

Odred su osnovali Aljoša Nikolić, Miljenko Bratoš i Rudi Butković. Zadatak odreda bio je probijanje pomorske blokade Grada i uspostava morskog koridora za dopremanje lijekova, hrane, naoružanja i streljiva za uspješnu obranu Dubrovnika.

Pripadnici ONB-a gliserima su prevozili i ranjenike, kao i branitelje koji su iz svih krajeva Hrvatske dolazili pomoći dubrovačkim braniteljima. U sastavu ONB-a bilo je 22 brodice raznih veličina koje su prevezli preko 5000 ljudi i više od 4000 tona različitog tereta. Ova ekipa, njih 117, pod vodstvom Aljoše Nikolića, držala je Grad na životu. Odred je bio jedan od najvažnijih faktora za održavanje obrane i preživljavanje stanovnika. Vozili su po najtežim vremenskim uvjetima, a zanimljivo je kako nisu izgubili niti jedan brod. Posljednji i očuvani primjerak jednog od naoružanih brodova, sveti Vlaho, restauriran je i izložen na Batali kao muzejski primjerak, piše Nportal

Nagrađeni su Plavom vrpcom Novog vjesnika, nagradom za hrabra i humana djela na moru 1992.godine. Odred je odlikovan 2006.Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu. Unatoč hrabrosti i požrtvovnosti, sudjelovanja u oslobađanju Slanog, i konačnog oslabađanja Konavala,zauzimanja HE Plat, nijedan pripadnik ONB-a nije dobio časnički čin ni ratno odlikovanje. Aljoša Nikolić je malo prije svoje smrti, 2010.

Plavu vrpcu i skulpturu Galeb donirao Muzeju Domovinskog rata, koja je izložena u tvrđavi Imperijal na Srđu.
Dubrovnik će se uvijek sjećati hrabrih pripadnika Odreda naoružanih brodova i nikada neće zaboraviti ni one koji su izgubili svoje živote tijekom Domovinskog rata: Miljenka Bratoša, Gorana Gojkovića, Đura Raguža Kanadera, Matka Soče i Zdenka Zorića.

facebook komentari

Nastavi čitati