Jedino BiH i Danska imaju jednu stopu PDV-a

    0

    Samo BiH i Danska imaju jedinstvenu stopu PDV i jedino njihovi građani nemaju sniženu stopu na najosjetljivije proizvode. Jedinstvena stopa u Danskoj može se opravdati činjenicom da ima najrazvijenije socijalne programe i malu razliku između bogatih i siromašnih. BiH je i jedina zemlja u CEFTA zemljama i neposrednom susjedstvu gdje je ista stopa PDV-a na kruh, lijekove, jahte, luksuznu robu, helikoptere, luksuzne automobile…

    Imajući u vidu velika raslojavanja društva na bogate i siromašne nejasno je zašto domaće vlasti još ne razmatraju uvođenje snižene stope PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove, inpute u poljoprivredi, udžbenike i druge proizvode koje bi najugroženijim kategorijama stanovništva pomogle da prevladaju ekonomsku krizu lakše, kaže Jago Lasić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH.

    Analizirajući stopu PDV-a u zemljama EU i zemljama okruženja, da se zaključiti da BiH ima jednu od najnižih stopa PDV-a. Većina zemalja EU ima opću stopu, međustopu i sniženu stopu. Prosječna stopa PDV-a u zemljama EU (28) je 21,5%, međustopa 10,4% i snižena stopa 18 zemalja EU primjenjuje međustopu, dok 10 zemalja ima samo opću stopu i sniženu stopu, piše Večernji list.

    Niže stope PDV-a u Srbiji primjenjuju se na hranu, ugostiteljske usluge, lijekove, ulaznice i od 1. 1. 2014.godine povećana je s 8% na 10%, a osnovna stopa je 20%.

    U Hrvatskoj je osnovna stopa PDV-a 25%, međustopa 13%, a nulta stopa odnosi se na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige. Slično je i u Crnoj Gori, Sloveniji i drugima

    Prvi razlog za snižene stope je zaštita domaće proizvodnje i podizanje konkurentnosti domaćeg proizvoda kroz kombinaciju carinske i porezne politike. Drugi razlog je zaštita najugroženijih kategorija stanovništva. Navest ću primjer zaštite domaćeg proizvoda kroz kombinaciju carinske i porezne politike. BiH uvozi meso svih vrsta bescarinski i iz EU i CEFTA-e.Uvoz stoke podliježe carini od najmanje 10% uvećano za apsolutnu carinu (prelevman). Posljedica takve carinske politike je zatvaranje klaonica, otpust radnika i uvoz mesa.”

    Neadekvatna ekonomska politika, potpuno nekontrolirano otvoreno i nezaštićeno tržište, stimuliranje uvoza kroz neuređeno unutarnje tržište BiH rezultiralo je izuzetno visokim deficitom platne bilance, piše Večernjak.

    Kumulativni deficit platne bilance BiH, prema podacima Centralne banke BiH, 2007. – 2012. godina bio je 11.140 milijuna KM. Iznimno visoki deficit platne bilance BiH nastao je zbog izuzetno visokog robnog vanjsko-trgovinskog deficita koji je kumulativno 2007. – 2012. godine iznosio 51.806 milijuna KM, tvrdi Jago Lasić.

    večernji list

    facebook komentari