Jesu li banke zaradile na tečaju franka?

12

2008. godine banke su digle 4,3 milijarde kuna kredita u švicarskim francima, a na tržište su plasirale 39,3 milijarde kuna u toj valuti

U jeku pomame za kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima, na kraju 2008. godine hrvatske banke imale su 39,3 milijarde kuna plasiranih kredita u toj valuti, dok su s druge strane primile svega 11,6 milijardi kuna kredita i depozita u švicarcima, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Argument HNB-a

Dakle, svega 30-ak posto plasiranih kredita u francima bilo je pokriveno obvezama u položenom novcu, a to je argument onima koji tvrde da su banke na kreditima u švicarcu, zbog rasta vrijednosti te valute, ostvarile ekstraprofit jer se nisu zaduživale u toj valuti kako bi plasirale kredite s valutnom klauzulom u franku. No banke su, pokazuju podaci HNB-a, taj manjak od 27,7 milijardi kuna u 2008. godini, ali i manjak između imovine i obveza u francima svih godina prije i poslije pokrivale terminskim ugovorima, što je argument HNB-a i banaka u njihovoj tvrdnji da im je imovina u švicarcu gotovo pa pokrivena obvezama u toj valuti te stoga nisu mogli ostvariti ekstraprofite na tečajnim razlikama. U HNB-u priznaju da su banke odobravajući kredite vezane uz švicarski franak imale bilančnu imovinu u toj valuti veću od bilančnih obveza u franku.

– Međutim istovremeno su formirale kratku terminsku (forward) poziciju sklapanjem adekvatnih instrumenata zaštite poput valutnih forwarda i ročnica ili ugovora o razmjeni (swapova) pa su imale izvanbilančne (terminske) obveze u franku veće od izvanbilančne (terminske) imovine. Time se usklađivala ukupna valutna pozicija kreditnih institucija u švicarskom franku – kažu u HNB-u. Dodaju da ugovaranjem terminskih ugovora – forwarda banke prodaju strane valute po tečaju po kojem su odobreni dani krediti u imovini, a razlika do tržišnog tečaja poništava rezultate ostvarene svođenjem pozicija bilance s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj.

– Tako se banke štite od utjecaja kretanja tečajeva valuta na financijski rezultat poslovanja pa promjene tečaja kune prema stranim valutama nisu imale niti danas imaju bitnu ulogu u rezultatima poslovanja domaćih banaka – tvrde u HNB-u.

Iz podataka koje je pak HNB dostavio udruzi Franak 2013. godine vidi se da je su na kraju, primjerice, 2008. godine banke imale primljenih kredita u francima u iznosu od svega 4,3 milijarde kuna, dok su primljeni depoziti iznosili devet milijardi kuna.

Odgovor otkud su stizali ti krediti i depoziti te s kim su banke sklapale terminske ugovore dao je sudac Radovan Dobronić u svojoj presudi u sporu udruge Franak i osam banaka. U toj se presudi navodi su banke priznale da su manji dio potrebnih franaka kupovale od svojih inozemnih matica ili drugih banaka s kojima su vlasnički povezane, a veći dio sredstava osigurale su zamjenom valuta (swap).

Bez pokrića

Za profesora Dragu Jakovčevića podaci HNB-a o pokrivenosti imovine i obveza banaka u francima dokaz su da banke nisu imale pokriće u toj valuti kod plasmana kredita. Za terminske ugovore koje su sklapale s maticama kaže da je tu banka kći izgubila, ali zato je majka dobila te da se dobit na tečajnim razlikama jednostavno prebila između njih. On to smatra nemoralnim.

– U svemu ovom je izgubio krajnji korisnik kredita koji je bio neupućen i nezaštićen – smatra Jakovčević. Ekonomski analitičar Damir Novotny ne vidi pak ništa sporno u tome kako su banke pokrivale imovinu u francima.

– Možda je i bilo ekstraprofita, no to treba dokazati. Radi se o vrlo kompleksnoj temi. Meni to sve zvuči kao kavanske priče i pokušaj da se stvar riješi izvaninstitucionalno, na pragu onog za što se zalaže Živi zid Ivana Sinčića – kaže Novotny.

a Od sedam banaka koje smo pitali o njihovim kreditima u švicarcima odgovorile su samo tri. U Zagrebačkoj banci kažu da je guverner HNB-a potvrdio potpunu i kontinuiranu valutnu usklađenost Zabe. U PBZ-u su nam odgovorili da su valutno i ročno usklađeni s propisanom regulativom HNB-a. Erste banka navodi da je njima dominantan izvor financiranja za plasman kredita u francima bilo zaduženje u toj valuti kod matične banke.

Manjim dijelom bili su to i depoziti klijenata u švicarcima. I u toj banci kažu da su svi njihovi plasmani denominirani u francima pokriveni adekvatnim obvezama banke u istoj toj valuti.

facebook komentari

  • logično

    Tko još nije progledao može vidjeti šta su banke i čime se sve služe, glavni prevaranti i reketari su banke…

  • peppermintt

    yok, eto ja sam zaradila 😛

    • Alan B’Stard

      Kaze Srka da je puko dvista iljada ovih dana na tecaju franka

      • diablo

        Stiska se, nije ni kave platio.. :))

        • Alan B’Stard

          Nema kad! bi on 🙂

      • peppermintt

        ćega ba :p :))

        • Alan B’Stard

          on reče švajcarskih frankića :p

  • peppermintt

    odličan komentar Gorana Milića :

    “Hrvati uplate godišnje 4,7 milijardi kuna u kladionice.
    Dvostruko manje je uplaćeno godišnje na kockanje s švicarskim frankom.
    Kladionice su normalna pojava, na gubitke se nitko ne buni.
    Za kocku s švicarcem traži se intervencija države.
    Ali, ova logika nije poštena. Dužnici u švicarcima nisu vjerovali da se kockaju. Mislili su da banka nije kladionica.”

  • Alan B’Stard

    Yebote manta mi se od ove slike. Zamisli tek da sam doso po kredit

  • Ljuta Trava

    Ne BiH se čudio da su banke sredile dokumentaciju retroaktivno pogotovo ovaj dio o zajmu od matičnih banaka . Žestoko smrdi na pljačku stoljeća.

  • Ljuta Trava

    Devuzna klauzula i promijenljuva kamatna stopa , su dvije stavke u ugovoru koje nitko normalan nebi potpisao .
    Na žalost mnogi jesu, jer nisu imali izbora , a to vam znači uzeti kredit a da ne znate koliko ste ukupno dužni ni da li će te do kraja života uspjeti otplatiti takav kredit , odnosno hoće li vam nasljednici moći otplatiti taj kredit .
    Mnogi i ne znaju da se po zakonu i dug nasljeđuje .
    Riješenje je jednostavno , obračunati po tečaju na dan puštanja kredita a bankari neka se snalaze , eh da i naplatiti im svakako preplaćeni iznos uz zateznu kamatu od 15% godišnje , pa neka cvile do iznemoglosti a ako im se ne sviđa neka idu.

  • Ljuta Trava

    Šefovima tzv.banaka treba postaviti jasan ultimatum : Ili dajte javno bilance ili u lance.