Jesu li uopće potrebni izbori u BiH!?

    0

    Izbora u BiH ipak će biti 12. listopada ove godine. Razočarani su svi oni koji su priželjkivali odgodu, a time i duži ostanak na vlasti. Osobito oni koji su u Federaciji uzurpirali hrvatske pozicije. Međutim, još uvijek nije poznato po kojim će se pravilima održati. Sve do zakonskog roka za formalno raspisivanje izbora, 15. svibnja, moguće su izmjene Izbornog zakona.

    [dropcap]V[/dropcap]eć dugo se vodi žestoka rasprava kako u složenoj državi sastavljenoj od tri konstitutivna naroda riješiti pitanje najmalobrojnijih. A to su “ostali” i Hrvati. I dok se traže modeli kako omogućiti Hrvatima da biraju svoga člana Predsjedništva, nekako se zaboravilo kako se i na nižim razinama u entitetima i županija daleko drastičnije krše njihova prava.

    Kada bi bilo političke volje, izbor članova državnog Predsjedništva bio bi jednostavan. I pošten. Čak je i propali “travanjski paket” nudio kompromisno rješenje, po kojemu se član Predsjedništva bira neizravno. Procedura je jednostavna. Za kandidaturu je potrebno najmanje 10 posto izabranih zastupnika (donjeg) Zastupničkog doma ili 20 posto (gornjeg) Doma naroda. Potom nacionalni klubovi u Domu naroda većinom glasova svakog kluba na osnovi nominiranih prijedloga biraju po jednog kandidata i šalju Zastupničkom domu na potvrđivanje. Ako zastupnici artikuliraju volju naroda, onda je najjednostavnije da oni u Parlamentu izaberu autentičnog predstavnika. Hrvatskog i bošnjačkog! Međutim, ovakav neizravan izbor neće oni koji žele Hrvatima oteti njihovo, a izborni inženjering koji se zasniva na brojčanoj nadmoći jednog naroda nad drugim najlakši je put za ostvarenje te želje. [pullquote_right]Stranci su doživjeli fijasko u sastavljanju federalne vlasti bez Hrvata. Proizveli su najveću krizu od Daytona do danas[/pullquote_right]

    Istodobno s pregovorima o zakonu po kojem će se održati izbori, traju i kalkulacije oko postizbornih koalicija. Sudeći po trendovima i političkim zapletima, teško je očekivati da će se i iduće državne, entitetske i županijske vlade brzo sastaviti. Jedino je izvjesno da će zajednički izlazak hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om BiH dobiti više od 80 posto glasova. Hrvate je ujedinio strah od majorizacije. Najveći potresi dogodit će se kod Bošnjaka. Kod njih će, skoro sigurno Radončićev SBB i Tihićev SDA rasti, dok će Lagumdžijin SDP padati. Svakako dosta glasova uzet će mu bivši stranački kolega Željko Komšić. Njegov DF, zbog karizme predsjednika, vjerojatno će biti nezaobilazan čimbenik u sastavljanju vlasti.

    U Republici Srpskoj Dodikov SNSD vjerojatno će padati, a Bosićev SDS osvojiti više glasova nego na zadnjim izborima. I osim toga, SDS-u i ostatku oporbe bit će teško izbaciti Dodika iz vlasti. Posebno ako se zna da on ima vrlo potentne koalicijske partnere, prije svega Pavićev DNS, pa i Đokićeve socijaliste. K tomu će Dodik gotovo sigurno ponovno pobijediti kao kandidat za predsjednika RS-a.

    Zbog novih preslagivanja neće biti moguće sastaviti programsku koaliciju. Bit će to opet matematička koalicija. Ako HDZ 1990. ne bude dio hrvatskog bloka, onda će HDZ BiH s hrvatskim manjinskim strankama pokušati biti dio buduće vlasti zajedno sa SNSD, SBB i SDA. Jedino je upitno hoće li u toj vlasti biti Lagumdžije ili Komšića. Tihić je izjavljivao kako sa SDP-om više neće. Međutim, on se razbolio, a Lagumdžija se sprijateljio s Izetbegovićem koji planira preuzeti upravljanje SDA. To svakako može utjecati na ozbiljne potrese unutar te važne bošnjačke stranke, a time i na stanje u cijeloj državi.

    Međunarodna zajednica, kao i svih godina do sada, tragikomično se upetljava u sastavljanje vlasti. Kompliciran politički sustav omogućava im razne ekshibicije. Koliko su uspješni, pokazuje funkcioniranje Federacije. Bez Hrvata. Njihovi miljenici tri godine javno upropaštavaju i pljačkaju državu. A ne mogu ih smijeniti, jer sami su ih postavili. Time bi priznali vlastitu grešku, a znamo da “međunarodna zajednica” to nerado čini.

    Želja vidljivih sila iz onoga što se naziva međunarodnom zajednicom je da vlast iz RS-a sastavi sadašnja oporba, dakle SDS-ov Mladen Bosić i stranke okupljene oko Mladena Ivanića. U Hrvata favoriziraju Ragužev HDZ 1990. i SPP Živka Budimira. Svakako, umjesto SDP-a radije bismo vidjeli Komšićevu Demokratsku frontu. Miljenik je i Fahrudin Radončić. Od “starih” stranaka jedino im je koliko-toliko prihvatljiva stožerna bošnjačka stranka – SDA.

    Budući da stranci priželjkuju kao “novu” snagu bivšu stranku Radovana Karadžića (SDS) i male stranke koje nemaju značajniju potporu svojih naroda, onda možda i nije dobra vijest da će se izbori održati. Bilo bi bolje da stranci bez volje naroda imenuju svoje miljenike. Time bi uštedjeli barem desetak milijuna maraka predviđenih za “bespotrebno” listopadsko vježbanje demokracije. I, konačno bi pale maske. Znalo bi se – tko je odabrao!

    JozoPavković/vl

    facebook komentari