Pratite nas

Jesu li uopće potrebni izbori u BiH!?

Objavljeno

na

Izbora u BiH ipak će biti 12. listopada ove godine. Razočarani su svi oni koji su priželjkivali odgodu, a time i duži ostanak na vlasti. Osobito oni koji su u Federaciji uzurpirali hrvatske pozicije. Međutim, još uvijek nije poznato po kojim će se pravilima održati. Sve do zakonskog roka za formalno raspisivanje izbora, 15. svibnja, moguće su izmjene Izbornog zakona.

[dropcap]V[/dropcap]eć dugo se vodi žestoka rasprava kako u složenoj državi sastavljenoj od tri konstitutivna naroda riješiti pitanje najmalobrojnijih. A to su “ostali” i Hrvati. I dok se traže modeli kako omogućiti Hrvatima da biraju svoga člana Predsjedništva, nekako se zaboravilo kako se i na nižim razinama u entitetima i županija daleko drastičnije krše njihova prava.

Kada bi bilo političke volje, izbor članova državnog Predsjedništva bio bi jednostavan. I pošten. Čak je i propali “travanjski paket” nudio kompromisno rješenje, po kojemu se član Predsjedništva bira neizravno. Procedura je jednostavna. Za kandidaturu je potrebno najmanje 10 posto izabranih zastupnika (donjeg) Zastupničkog doma ili 20 posto (gornjeg) Doma naroda. Potom nacionalni klubovi u Domu naroda većinom glasova svakog kluba na osnovi nominiranih prijedloga biraju po jednog kandidata i šalju Zastupničkom domu na potvrđivanje. Ako zastupnici artikuliraju volju naroda, onda je najjednostavnije da oni u Parlamentu izaberu autentičnog predstavnika. Hrvatskog i bošnjačkog! Međutim, ovakav neizravan izbor neće oni koji žele Hrvatima oteti njihovo, a izborni inženjering koji se zasniva na brojčanoj nadmoći jednog naroda nad drugim najlakši je put za ostvarenje te želje. [pullquote_right]Stranci su doživjeli fijasko u sastavljanju federalne vlasti bez Hrvata. Proizveli su najveću krizu od Daytona do danas[/pullquote_right]

Istodobno s pregovorima o zakonu po kojem će se održati izbori, traju i kalkulacije oko postizbornih koalicija. Sudeći po trendovima i političkim zapletima, teško je očekivati da će se i iduće državne, entitetske i županijske vlade brzo sastaviti. Jedino je izvjesno da će zajednički izlazak hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om BiH dobiti više od 80 posto glasova. Hrvate je ujedinio strah od majorizacije. Najveći potresi dogodit će se kod Bošnjaka. Kod njih će, skoro sigurno Radončićev SBB i Tihićev SDA rasti, dok će Lagumdžijin SDP padati. Svakako dosta glasova uzet će mu bivši stranački kolega Željko Komšić. Njegov DF, zbog karizme predsjednika, vjerojatno će biti nezaobilazan čimbenik u sastavljanju vlasti.

U Republici Srpskoj Dodikov SNSD vjerojatno će padati, a Bosićev SDS osvojiti više glasova nego na zadnjim izborima. I osim toga, SDS-u i ostatku oporbe bit će teško izbaciti Dodika iz vlasti. Posebno ako se zna da on ima vrlo potentne koalicijske partnere, prije svega Pavićev DNS, pa i Đokićeve socijaliste. K tomu će Dodik gotovo sigurno ponovno pobijediti kao kandidat za predsjednika RS-a.

Zbog novih preslagivanja neće biti moguće sastaviti programsku koaliciju. Bit će to opet matematička koalicija. Ako HDZ 1990. ne bude dio hrvatskog bloka, onda će HDZ BiH s hrvatskim manjinskim strankama pokušati biti dio buduće vlasti zajedno sa SNSD, SBB i SDA. Jedino je upitno hoće li u toj vlasti biti Lagumdžije ili Komšića. Tihić je izjavljivao kako sa SDP-om više neće. Međutim, on se razbolio, a Lagumdžija se sprijateljio s Izetbegovićem koji planira preuzeti upravljanje SDA. To svakako može utjecati na ozbiljne potrese unutar te važne bošnjačke stranke, a time i na stanje u cijeloj državi.

Međunarodna zajednica, kao i svih godina do sada, tragikomično se upetljava u sastavljanje vlasti. Kompliciran politički sustav omogućava im razne ekshibicije. Koliko su uspješni, pokazuje funkcioniranje Federacije. Bez Hrvata. Njihovi miljenici tri godine javno upropaštavaju i pljačkaju državu. A ne mogu ih smijeniti, jer sami su ih postavili. Time bi priznali vlastitu grešku, a znamo da “međunarodna zajednica” to nerado čini.

Želja vidljivih sila iz onoga što se naziva međunarodnom zajednicom je da vlast iz RS-a sastavi sadašnja oporba, dakle SDS-ov Mladen Bosić i stranke okupljene oko Mladena Ivanića. U Hrvata favoriziraju Ragužev HDZ 1990. i SPP Živka Budimira. Svakako, umjesto SDP-a radije bismo vidjeli Komšićevu Demokratsku frontu. Miljenik je i Fahrudin Radončić. Od “starih” stranaka jedino im je koliko-toliko prihvatljiva stožerna bošnjačka stranka – SDA.

Budući da stranci priželjkuju kao “novu” snagu bivšu stranku Radovana Karadžića (SDS) i male stranke koje nemaju značajniju potporu svojih naroda, onda možda i nije dobra vijest da će se izbori održati. Bilo bi bolje da stranci bez volje naroda imenuju svoje miljenike. Time bi uštedjeli barem desetak milijuna maraka predviđenih za “bespotrebno” listopadsko vježbanje demokracije. I, konačno bi pale maske. Znalo bi se – tko je odabrao!

JozoPavković/vl

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska može pomoći u popravljanju odnosa Rusije i EU

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Predsjednica: Hrvatska može pomoći u popravljanju odnosa Rusije i EU

Hrvatska može pomoći u jačanju suradnje između Rusije, EU-a i NATO-a, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za rusku agenciju TASS uoči početka službena posjeta Rusiji.

“Vjerujem da Hrvatska može postati posrednik u suradnji Rusije, EU-a i NATO-a, organizacija čije smo mi članice i čije zajedničke vrijednosti dijelimo i u njih čvrsto vjerujemo. Ipak, nemoguće je bez Rusije rješavati mnoga pitanja na globalnoj pozornici i zato uvijek podržavam dijalog, čak i u bilo kojem neslaganju”, kazala je Grabar-Kitarović.

Vitalno je obnoviti dijalog između Rusije i Zapada, uvjerena je hrvatska predsjednica. “Dijalog je ključna stvar. Rusija i NATO ključni su čimbenici europske sigurnosti i stabilnosti”, rekla je.

“Svako pogoršanje u odnosima NATO-a i Rusije ima izravne posljedice na sve aspekte europske sigurnosti i stabilnosti”, naglasila je.

Predsjednica se danas, prvoga dana boravka u Rusiji, susrela s Vladimirom Putinom.

“Ove godine obilježavamo 25 godina diplomatskih odnosa, veseli me značajan rast trgovinske razmjene, razgovarat ćemo i o bilateralnim i humanitarnim te regionalnim pitanjima”, rekao je Putin na početku formalnog susreta s hrvatskom predsjednicom.

Kolinda Grabar Kitarović, pak, uzvratila je ruskom predsjedniku pozivom u Hrvatsku.’Dopustite da vas pozovem u službeni posjet Hrvatskoj’, kazala je Grabar Kitarović.

“Imamo otvorena pitanja s Rusijom no vjerujem da ćemo ih riješiti kroz dijalog. Ovo je nova faza u hrvatsko-ruskim odnosima”, rekla je Grabar Kitarović koja se posebno osvrnula na sutrašnji gospodarski forum.

Predsjednica će se s Putinom sastati u srijedu. Pretpostavlja se da će neke od tema razgovora biti i Agrokor, borba protiv međunarodnog terorizma, BiH….

facebook komentari

Nastavi čitati