Jesu li Vehabije pred političkim organiziranjem?!

0

Institucije BiH potpuno su nemoćne i nemaju želju sučiti se s problemom vehabizma u BiH, a samo je pitanje vremena kada će se pripadnici ovog pokreta politički organizirati i tražiti širu podršku naroda u BiH za svoje radikalne ideje.

vehabije balkanS ovim se slaže većina političara, analitičara i sigurnosnih stručnjaka u BiH, istovremeno naglašavajući da je od političkog organiziranja mnogo veći problem sigurnost i činjenica da sve institucije u BiH žmire na incidente i terorističke napade koje su do sada izvodili, pišu  banjalučke “Nezavisne novine”, a prenosi Hrvatski Medijski Servis.

“Radikalni islam ušao je u sve institucije vlasti BiH i posljednja faza bit će političko organiziranje. Oni su već ovladali sustavom u BiH i vjerujem da će se na narednim izborima pojaviti kao organizirana politička stranka, a onda ja se bojim da počinje pakao”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, dodajući da nije siguran da će u tome dobro proći Bošnjaci u BiH, a pogotovo drugi narodi.

Loša ekonomska situacija, slabe institucije države i međunacionalne tenzije, kako smatraju mnogi, pogodno su tlo za razvoj ekstremnih ideja kao što je vehabizam koji iz godine u godinu dobija na značaju, posebno među bošnjačkom omladinom u ruralnim dijelovima BiH.

Bajtal: Slutnja u političke ambicije

“Slutnje i sumnje svakog racionalnog uma govore da oni imaju političkih ambicija, a u kojoj mjeri jesu ili nisu organizirani teško je govoriti bez jasnih, egzaktnih podataka. Na osnovu nekih događanja postoji opravdana sumnja da se tako nešto može dogoditi”, rekao je Esad Bajtal, profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

On kaže da je veliki problem u BiH taj što vehabije djeluju skriveno i tajnovito, a da vlasti i institucije BiH moraju odgovoriti na taj problem jer građani, osim što znaju da postoje, ne znaju ništa više.

Vehabije kao dobro organiziarana zajednica u kojoj postoji precizna, ali decentralizirana hijerarhija i u kojoj se tajne strogo čuvaju, po mišljenju mnogih predstavlja ogroman prije svega sigurnosni problem, a teroristički napadi u Bugojnu i Sarajevu samo pokazuju da u institucijama vlasti ne postoji snaga ili volja koja bi se tom pokretu suprotstavila.

“Čini se da ta stvar ide polako ka tome da se politički organiziraju. To je veliki problem države BiH. Institucije djeluju paralizirano kad se suoče s tim problemima ili problemima slične naravi”, rekao je nezavisnim novinama Mato Franjičević, zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Slično misli i Dušanka Majkić, također zastupnica Zastupničkog doma parlamenta BiH i predsjednica Zajedničke komisije za obranu i sigurnost, koja kaže da se sigurnosni sektor nije dovoljno bavio tim problemom.

“Ne znamo u kojem su stupnju organiziranja, kako žive, gdje se sahranjuju, gdje im djeca idu u školu, gdje se upisuju u matičnu knjigu rođenih. To je sve nepokriveno”, kaže Majkićeva.

Ona ističe da ne postoje jasni, egzaktni podaci o njima i da je samo Almir Džuvo, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, jednom prilikom rekao da ih ima oko 3.000.

Strašenje naroda

S druge strane, političko organiziranje vehabija kao problem ne vidi Senad Bratić, predsjednik Regionalnog odbora SDA u Prijedoru i zastupnik u Narodnoj skupštini RS, koji kaže da je to politikanstvo i da ta priča služi da uznemiri narod.

“Treba spriječiti i osuditi sve ijedan radikalni pokret, kako vehabizam tako i četništvo koje se organizira preko ravnogorskog pokreta, a to trebaju uraditi institucije sustava, MUP-ovi RS i FBiH, SIPA i OSA”, kaže Bratić, dodajući da političari ne trebaju podizati tenzije u narodu i da “časni i pošteni policajci tome mogu stati ukraj”.

Ono što je jasno jeste da u demokratskom društvu kojem teži BiH ne postoji mogućnost da se nekome zabrani političko organiziranje, pa makar to bile i vehabije, osim ako u svojim programima i statutima ne pozivaju na nasilje, ubijanje i rušenje ustavnog poretka zemlje.

“Njima nitko ne može zabraniti da se organiziraju politički, ali mnogo veći problem je sigurnosne prirode. Vehabije u BiH su posvađane i moguć je sukob unutar njih samih. Jedne predvodi Nusret Imamović, a druge Bajro Ikanović, a to je sve posljedica svađa u drugim zemljama”, rekao je Predrag Ćeranić, sigurnosni stručnjak.

On naglašava da ne treba iznenaditi ukoliko se u parlamentu BiH ili Parlamentu FBiH pojavi zastupnik koji svojim izgledom, s bradom i kratkim hlačama pripada vehabijskom pokretu.

“Ta ideologija još nije uhvatila korijen u političkom životu BiH iako ima zagovornika koji smatraju da se džihad može ostvariti na miran način i kroz političko angažiranje”, kaže Ćeranić.

Tko su vehabije?

Široko rasprostranjeno ime vehabije su dobile po osnivaču ovog pokreta šejhu Muhamedu bin Abudl-Vehabu, koji je živio na Arabijskom poluotoku u 18. stoljeću.

Sljedbenici ovog pokreta ne prihvaćaju ovaj naziv i sebe smatraju selefijama (ar. selef, prethodnični, prve generacije muslimana). Članovi ovog pokreta prvi su objavili “sveti rat protiv nevjernika”, poznat kao džihad.

Vehabizam, kao najradikalnija interpretacija islama, je reformistički pokret, čiji je cilj povratak ortodoksnom islamu, a sljedbenici ovog pokreta bore se protiv onoga što je tijekom povijesti u suštini obogatilo islamsku kulturu i tradiciju. Smatraju da svaki musliman treba izgledati kao Muhamed.

Trenutno uporište vehabizma, odnosno selefizma je Saudijska Arabija, koja kao jedna od najbogatijih država svijeta svoj uticaj i novac koristi za širenje ovog pokreta po cijelom svijetu./HMS/

facebook komentari