Pratite nas

Naši u svijetu

John McCain u Kairu: “Egipat je pred općim krvoprolićem ako pregovori propadnu”, egipatske vlasti: “Pregovori su propali”

Objavljeno

na

Po direktnom naputku američkog predsjednika Baracka Obame, militaristički nastrojeni republikanski senatori John McCain i Lindsey Graham, stigli su jučer u Kairo kako bi i oni prenijeli poruku Washingtona da se situacija u zemlji mora što brže “stabilizirati”. No, izgleda kako taj plan nije uspio – naime, danas, nakon što su brojne delegacije iz SAD-a, EU-a i zaljevskih monarhija ovih dana pohodile Kairo, iz ureda egipatskog privremenog predsjednika poručeno je kako strane medijacije nisu rezultirale nikakvim rješenjem niti pomirenjem između Muslimanske Braće i Islamista na jednoj, i vojske i prijelazne vlade na drugoj strani.

“10-dnevna faza diplomatskih napora danas je završena. Ovi napori nisu rezultirali željenim rezultatom. Za propast diplomacije u potpunosti su zaslužni Muslimanska Braća, a biti će odgovorni i za daljnji razvoj događaja po pitanju kršenja zakona i ugrožavanja sigurnosti”, stoji u izjavi egipatskog privremenog predsjednika Adlija Mansoura.

Samo dan ranije, tj. sinoć, američki senator John McCain upozorio je upravo protiv ovakvog ishoda rekavši kako bi se Egipat mogao pretvoriti u “opće krvoproliće u narednim danima ako se ne uspije doći do političkog rješenja”.

Za vrijeme razgovora svrgavanje Morsija nazvao je “pučem”, unatoč činjenici da je priznao kako je tome prethodio izlazak milijuna Egipćana na ulice diljem zemlje. Podsjetimo, Bijela Kuća odlučila je ne nazvati rušenje Morsija pučem zbog toga što onda, sukladno američkom zakonu, ne bi više smjeli – barem ne javno – slati pomoć egipatskoj vojsci, a pomoć se šalje zbog zadržavanja utjecaja u Egiptu, ali i široj regiji.

“O moj Bože, nisam znao da je ovako loše. Ovi su na nekoliko dana ili tjedana od općeg krvoprolića”, rekao je McCain u razgovoru za CBS News nakon jučerašnjeg dolaska u Kairo. Tijekom dana McCain i Graham sastali su se s predstavnicima nove egipatske privremene vlasti koja je postavljena nakon što je islamistički predsjednik Mohamed Morsi srušen s vlasti.

“Postoji samo jedan način da se u Egipat vrati mir, a to je kroz proces pregovora i pomirenja između ključnih igrača”, rekao je McCain. Podsjetimo, kada je riječ o Egiptu i “pomirenju”, tu mnoge strane sile imaju svoje interese i upravo zbog toga do pomirenja će teško doći tako brzo (opširnije o temi: Analiza: kriza u Egiptu otkriva rivalstvo Katara i Saudijske Arabije, SAD koketira s obje strane, dok general Sisi za mnoge postaje nacionalni heroj i “novi Nasser”).

Na pitanje CBS-a: “Mislite li da Egipat može propasti?”, McCain je istaknuo: “Mislim da bi mogao. Ne bih bio ovdje da mislim drugačije. Mislim da će događaji u narednim tjednima pokazati hoće li se to dogoditi”. Na to se nadovezao Graham: “Ja bih išao i korak dalje. Mislim da će propasti ako se nešto ne promijeni. A američkim stanovnicima poručujem – moguća propast Egipta za nas je bitna stvar”. Niti jedan od senatora za vrijeme razgovora nije pojasnio što bi to točno značilo da “Egipat propadne”, no vjerojatno su mislili na izbijanje građanskog rata.

Za vrijeme posjete Kairu sastali su se s šefom egipatske vojske, generalom Abdelom Fattahom al-Sisijem, privremenim potpredsjednikom Mohammedom Elbaradeijem i privremenim premijerom, Hazemom el-Beblawijem. Na pitanje što misli o tome hoće li Sisi prihvatiti američku poruku u kojoj se inzistira na pomirenju, McCain je istaknuo: “Dobio sam dojam da je general Sisi čvrst čovjek koji nastoji napraviti što on misli da je najbolje za egipatski narod”.

Reuters

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati