Pratite nas

Intervju

JONATHAN MOORE za Večernji: Izborni zakon u BiH zahtijeva reviziju

Objavljeno

na

Građani BiH su zaslužili demokratsko pravo da biraju svoje lidere i imaju demokratsku odgovornost glasovati na izborima – rekao je Moore

Novi šef Misije OESS-a u BiH veleposlanik Jonathan Moore u intervjuu za “Večernji list” govori o prioritetima u radu Misije na čijem je čelu. Moore se osvrnuo i na situaciju u BiH te ističe kako za razliku od zemalja u okruženju, u posljednje dvije godine ova zemlja nije ostvarila veliki napredak. Govoreći o izborima koji su pred nama, Moore je istaknuo kako su građani zaslužili demokratsko pravo birati svoje lidere. Kada je u pitanju Izborni zakon u BiH, Moore smatra da on zahtijeva reviziju.

Početkom mjeseca preuzeli ste vodstvo Misije OESS-a u BiH. Kakvu ste situaciju zatekli u ovoj misiji?

– Dopustite mi da se vratim u 1996. godinu, u vrijeme kada sam prvi put počeo raditi kao službenik Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini za veleposlanika Roberta Frowicka na organizaciji prvih postdaytonskih izbora. Za mene je privilegij vratiti se i rukovoditi radom Misije. No, mogu vam reći da se naš mandat izmijenio: vodeća uloga koju smo imali u oblasti izbora ustupila je mjesto bliskom partnerskom odnosu sa Središnjim izbornim povjerenstvom Bosne i Hercegovine. Preuzeli smo i druge zadatke poput reforme obrazovanja u kojoj sudjelujemo kao vodeća međunarodna organizacija od 2002. godine. Ključni element našeg rada još od 1995. godine bio je i ostao osposobljavanje lokalnih aktera i rad s građanima Bosne i Hercegovine na lokalnoj razini. Jedini način da BiH okonča zadatak izgradnje održivog demokratskog društva jeste kroz snažnije izražavanje zahtjeva domaćih aktera i pokretanje domaće inicijative. Čast mi je što uživam podršku uglednog tima od oko 350 kolega u sastavu Misije koji rade u 12 terenskih ureda i pet privremenih ureda raspoređenih u cijeloj državi. Njihovo stručno znanje od ogromnog je značaja. Nakon što sam posjetio nekoliko terenskih ureda, uviđam da je naš rad na terenu najbolji primjer rada u cjelini. Posvećujemo veliku pozornost lokalnoj razini gdje je interakcija između vlasti i građana najneposrednija i najkonkretnija.

Što je vama osobno prioritet kada je u pitanju Misija OESS-a u BiH? Što ćete nastojati popraviti i na što ćete se kroz svoj rad najviše fokusirati?

– Nastojao sam iskoristiti prvi mjesec svog rada ovdje kako bih na višu razinu podigao profil i utjecaj OESS-a. Takav pristup može se činiti pomalo holivudskim, no cilj nam je osigurati podršku u svim sferama društva kako bismo mogli ostvariti pristup i uključiti se u nastojanje da pronađemo rješenja. Naša misija u BiH, koja predstavlja 57 država članica, bavi se širokim spektrom pitanja. Neke od naših aktivnosti dugoročne su i veoma su dobro poznate, kao što su praćenje sudskih postupaka, rad s parlamentima, rad u sferi dobre uprave ili kontrole naoružanja. U nekim područjima primjenjujemo inovativan pristup. Na primjer, zahvaljujući nama, svi predmeti ratnih zločina koji se procesuiraju na državnoj razini u BiH dostupni su online. Borimo se protiv zločina počinjenih iz mržnje korištenjem metode ‘crowdsourcinga’ online platformom Supergradjani.ba. Ono što nam je važno je vladavina prava. Ona pruža stabilnost i sigurnost i ključna je pretpostavka za izgradnju snažne ekonomije i demokracije. Ne može biti stvarne sigurnosti bez posvećenosti demokraciji i ljudskim pravima, OESS je zasnovan na toj premisi. Pitanja o kojima govorim su međusobno povezana, ne mogu sebi dopustiti taj luksuz da se fokusiram samo na jedno ili dva takva pitanja. Želim nastaviti raditi sa svim akterima na svim razinama, s vladama, građanskim društvom, medijima, mladima. OESS je ovdje kako bi im pružio podršku u jačanju demokratske odgovornosti, a njihov uspjeh u ostvarenju tog nastojanja je i naš uspjeh.

Pred nama su opći izbori u BiH gdje OESS, također, ima veliku ulogu. Što očekujete od ovih izbora?

– Svi imaju svoju ulogu u ostvarenju slobodnih i fer izbora. Politički lideri bi trebali svoju pozornost usmjeriti na konkretna pitanja koja su važna za građane BiH i objasniti na koji način planiraju rješavati izazove s kojima se zemlja suočava. Građani imaju svoju ulogu – oni se trebaju ponašati odgovorno i 12. listopada iskoristiti priliku da iskažu svoj stav. Mediji imaju svoju ulogu – odgovorni su za pružanje cjelokupnog spektra nepristrasnih i točnih informacija. I OESS također ima ulogu. U bliskom sam kontaktu s članovima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, a potpisao sam i sveobuhvatan Memorandum o razumijevanju između Misije OESS-a u BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva u cilju pružanja pomoći Središnjem izbornom povjerenstvu u pripremi i praćenju ovih veoma važnih izbora. Osim toga, OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) vršit će praćenje izbora te za te potrebe angažirati više od 300 međunarodnih promatrača koji će biti raspoređeni širom zemlje, a tu će biti i promatrački tim Parlamentarne skupštine OESS-a. Na izborima, po mom mišljenju, veoma su važne dvije stvari. Kao prvo, izbori za svakog punoljetnog građanina predstavljaju priliku za ostvarenje izravnog sudjelovanja u političkom životu. To sudjelovanje obuhvaća i refleksiju naših vlastitih prioriteta i planova za budućnost i izbor političkih platformi koje imaju najveće izglede za ostvarenje tih prioriteta i planova. To je tako jednostavno. Građani su zaslužili demokratsko pravo da biraju svoje lidere i imaju demokratsku odgovornost glasati. Glasati na osnovi vlastitog uvjerenja i jasnog opredjeljenja – to je moja poruka građanima BiH. Kao drugo, vlasti na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini moraju biti formirane što je moguće prije, već je izgubljeno previše vremena. To je moja poruka političkim liderima.

U kojoj mjeri i na koji način će OESS pratiti regularnost izbora 12. listopada?

– Promatračka misija OESS-a/ODIHR-a za praćenje izbora promatrat će i vršiti procjenu svih aspekata izbornog procesa, uključujući tu i glasanje na biralištima na dan izbora, od otvaranja biračkih mjesta do brojanja i evidentiranja glasova. Ako se pojave dokazi o nepravilnostima, na to ćemo ukazati u okviru procjene koju će promatračka misija napraviti i objaviti – prvo kroz preliminarnu izjavu na dan nakon izbora, a potom i u konačnom izvješću koje će biti objavljeno u razdoblju od oko osam tjedana nakon završetka izbornog procesa.

Kako ocjenjujete dosadašnju kampanju u BiH, je li ona prljava?

– Izborne kampanje širom svijeta često podrazumijevaju upotrebu oštrog jezika. To je neophodan aspekt demokratskih političkih sustava iako je to nesretna okolnost. U BiH postoje pravni i institucionalni mehanizmi koji zabranjuju izražavanje mržnje ili netrpeljivosti. Izborni zakon to zabranjuje, a Središnje izborno povjerenstvo i Regulatorna agencija za komunikacije imaju svoje uloge u praćenju tih kampanja. Također mi je drago što i Vijeće za tisak BiH, Udruga novinara i mnoge organizacije civilnog društva imaju ulogu u promoviranju fer i uravnoteženih kampanja i medijskog izvješćivanja.

Nakon posljednjih općih izbora 2010., obavljali ste dužnost zamjenika veleposlanika SAD-u BiH te ste jako dobro upoznati s političkom situacijom u ovoj zemlji, kao i svim nedostacima Izbornog zakona. Na koji način vidite rješenje ovoga problema? Je li došlo krajnje vrijeme da se ovaj zakon mijenja?

– U svakoj demokratskoj državi Izborni zakon je kamen temeljac. On postavlja standarde i okvir za svaki politički sustav. U BiH ovaj zakon zahtijeva reviziju. Neka od pitanja su tehničke prirode, dok druga mogu biti filozofska. OESS je dao nekoliko tehničkih preporuka u tom pogledu još 2010. godine, te se može zabilježiti neki napredak. Na primjer, pitanje registracije glasača u Brčko Distriktu, veća uravnoteženost u smislu ravnopravnosti spolova u politici, te je izvjestan napredak ostvaren u smislu povećane transparentnosti u financiranju političkih stranaka. Međutim, druga pitanja i dalje su neriješena. Neprovedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Sejdić i Finci’ još uvijek baca sjenu na politički život u BiH, a predstavlja tek jednu od nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima gdje su utvrđena sustavna kršenja ljudskih prava u BiH. Postoje i druga gledišta Izbornog zakona koja bi mogla biti razmotrena u budućnosti, kao što je broj članova Zastupničkog doma ili mogućnost konsolidacije izbora na svim razinama kako bi se svi održavali svake četiri godine. Na kraju krajeva, jedino rješenje je inkluzivan proces. Izabrani dužnosnici i službene institucije moraju uvesti izmjene i dopune Izbornog zakona i obuhvatiti sve one na koje se odnosi. Mi ćemo biti spremni podržati aktivnosti po tom pitanju.

Hrvati se osjećaju frustrirano u BiH, brojniji narodi im nameću političke predstavnike. Je li vrijeme da se takve stvari mijenjaju?

– Frustracije Hrvata su legitimne, ali nisu samo oni zabrinuti za jedan ili više aspekata političkog, ekonomskog i društvenog života u BiH. Prosvjedi održani u veljači svjedoče o tome. Politički lideri se moraju sastati veoma brzo nakon izbora kako bi pronašli praktična i usklađena rješenja za sve ove frustracije kroz provedbu reformu i postizanje kompromisa.

Koliko je BiH nazadovala ili napredovala u ovom razdoblju od dvije godine koliko niste bili tu?

– Nažalost, postignut je mali napredak. Očito je da je u susjedstvu, na Balkanu, postignut velik i impresivan napredak – Hrvatska se pridružila Europskoj uniji, Crna Gora je duboko u procesu pridruživanja i ostvarivanja članstva u EU, a Srbija i Kosovo su dobili veliku podršku i pomoć Europske unije u njihovom besprimjernom dijalogu. Ovdje situacija nije toliko pozitivna. Mnoge reforme od temeljnog značaja nisu provedene. Da stvari budu još gore, razarajuće poplave i klizišta ostavili su dugotrajne ekonomske i socijalne posljedice. Dopustite mi istaknuti ključnu činjenicu – Bosanci i Hercegovci preživjeli su mnoge izazove tijekom godina, ali, kao i ranije, još uvijek žele bolju i prosperitetniju budućnost. To je ono što zaslužuju.

Smatrate li prihvatljivim da se međunarodna zajednica angažirana u BiH miješa u stvaranje koalicija, nametanje vlasti, poništavanje odluka sudova, izbornih povjerenstava, kao što je to OHR napravio prije četiri godine?

– Političke odluke bi trebale biti u rukama ljudi Bosne i Hercegovine i njihovih izabranih dužnosnika. Međutim, nema nikakvog opravdanja za činjenicu što gotovo 16 mjeseci nakon što su građani glasali na izborima 2010. godine, politički lideri nisu ispunili svoje obveze. Svakako se nadam da će ovaj put nove vlade biti uspostavljene veoma brzo nakon održavanja izbora.

Vlast platforme po svim mjerilima, pa i po nevladinim organizacijama, najgora je od Daytona. Nedavno su ih kritizirali čak i iz američkog Veleposlanstva. Kako vi komentirate njihov rad?

– U rukama je glasača da odaberu svoje lidere te utvrde djelotvornost tih lidera. Najbolji pokazatelj toga će biti rezultati glasanja 12. listopada.

Jedan ste od diplomata za kojeg uistinu postoji cijela BiH, koji nije bježao od posjeta Hercegovini. Smatrate li da bi se i ostali diplomati u BiH trebali voditi vašim primjerom?

– Da, posjetio sam sve dijelove BiH, proputovavši skoro 4000 kilometara u prvom mjesecu svog boravka ovdje, od Brčko Distrikta i Orašja do Bihaća i od Cazina do Foče i Trebinja, kako bih posjetio terenske urede OESS-a u sklopu naše velike mreže i ujedno i mnoge naše prijatelje i partnere. Dirnut sam, bez izuzetka, toplom dobrodošlicom na koju sam naišao u gotovo 20 zajednica. Svakako bih ohrabrio sve diplomate da se udalje od svojih radnih stolova i putuju što više – to je najbolji način da se doživi i cijeni ova država!

VL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati