Pratite nas

Josip Jović: Beograd važniji od Svete Stolice

Objavljeno

na

Konferencija za novinare predsjednika Srbije i Hrvatske izgledala je kao igra gluhih telefona. Dok je Tomislav Nikolić pokisloj hrvatskoj delegaciji strogo vojnički čitao bukvicu, govoreći na starom fonu o srpskoj ugroženosti, o Hrvatskoj koja ne želi povući tužbu za genocid, o navodnoj diskriminaciji srpskog jezika i pisma, kao i Srba u državnim službama, te o sveprisutnoj mržnji prema Srbima i Srbiji, o izbjeglicama iz Hrvatske i njihovu stambenom nezbrinjavanju, ne spominjući, naravno, probleme Hrvata u Srbiji, Ivo Josipović tek je spomenuo tisuću i sedamsto nestalih, uvjeravajući pak svoje domaćine kako Vlada o tužbi još nije rekla zadnju riječ.

Tipična, reklo bi se, slika onoga koji je naučen biti gazda i onoga koji se vječno ispričava i dodvorava. Prije nego što je stigao u Beograd u pratnji dvojice ministara te modrooke i crnokose šefice kabineta, Josipović je posjetio Prištinu, Skoplje i Sofiju, obilazeći te periferne zemlje “zapadnog Balkana” kao mačak oko vruće kaše, dok se konačno, eto, nije uvalio u samu vruću kašu. Ovaj su put izostali trostruki i bilo kakvi poljupci, koji i ne dolikuju muškarcima, osobito ne jednom četničkom vojvodi, a ne dolikuju ni državnicima.

Doduše, ostao je dojam kako se naš predsjednik zaletio, ali se Nikolić dostojanstvo odmaknuo na pristojnu udaljenost. Govorio je Josipović srbijanskim poslanicima u onoj zgradi koju je projektirao Meštrović, u kojoj je ubijen Radić i u kojoj se raspala Titova partija. Na njegovu žalost, dvorana zjapljaše poluprazna. Josipović je, suprotno Nikoliću, pokušao uvjeriti srbijansku javnost kako postoji iskrena briga za izbjeglice i za poštovanje svih manjinskih prava.

Regija kao krinka

Politika srdačnosti i prijateljstva sa Srbijom jedna je od rijetkih konstanti politike našega predsjednika i Vlade. U tom svjetlu treba gledati i na inzistiranje na ćirilici. Osim srbofilije vodećih političara u nas, ta je politika svakako uvjetovana i određenim planovima dijela međunarodne zajednice. O tome vrlo rječito govori činjenica da je glavni, strateški Josipovićev savjetnik Dejan Jović, britanski đak, najutjecajniji Srbin u svijetu, kako su ga ocijenili beogradski mediji, koji još uporno traga za krivcima za razbijanje Jugoslavije.

Hrvatska se unatoč ulasku u EU-u i dalje pozicionira kao balkanska zemlja, njezin je glavni prioritet kako i druge zemlje Balkana uvući što prije u eurobalkanske integracije, ona se posve podređuje regionalnim interesima ne koristeći svoj položaj članice za rješavanje neriješenih, prvenstveno graničnih pitanja, ili položaja Hrvata u BiH, ona i dalje svoje uspjehe i neuspjehe mjeri prema jugoistočnim, regionalnim aršinima, zaboravljajući kako bi trebala pripadati i nekim drugim regijama.

Pri tome je, čini se, i sama regija samo krinka za odnose sa Srbijom, koja je, kako reče Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera HV-a, osovina regionalne suradnje. Beograd je stožina oko koje se ostali moraju okretati. Josipović i njegov bugarski kolega su čak iz Sofije poručili kako su odnosi sa Srbijom obiju zemlja ključ regionalne stabilnosti i ekonomskog prosperiteta! Tu i takvu, rekao bi prvi predsjednik, politiku vjerno odražavaju provladini i jugonostalgični mediji koji znaju nepogrešivo slijediti ono što vlast od njih očekuje. Sjećamo se kako je nedavno pompozno u Zagrebu dočekan i ispraćen Aleksandar Vučić, potpredsjednik srbijanske vlade. Ta u stopu su ga pratile kamere, primio ga je cijeli državni vrh, bio je na svim naslovnicama, dok je, recimo, nedavni posjet makedonskog premijera prošao posve nezapaženo.

Da nije bilo zajedničke konferencije za novinare s Milanovićem, na kojoj on nije govorio o makedonsko-hrvatskim odnosima, nego o “lex Perković” (!?), nitko ne bi ni primijetio gosta iz Makedonije, koji je tek zalutao u periferni vid oka TV kamera. Ni jedna riječ od njega nije se mogla čuti. Ili jedna druga prispodoba. Josipović je prije desetak dana posjetio papu Franju, što smo također mogli vidjeti tek u rubrikama namijenjenima vijestima iz svijeta, a glavno zanimanje bilo je usmjereno na to hoće li Josipović i Papa razgovarati o raskidanju ugovora naše države i Vatikana.

Susret, pak, s Nikolićem spomenuti su mediji, koji su inače prepuni srpskih serija, filmova i estrade, pratili vrlo isrcpno. Bile su tu udarne vijesti, specijalna izvješća, razgovori, analize. I iznad svega očekivanje o obostranom odustajanju od tužbi. Takav publicitet ne bi pratio Josipovića ni da je posjetio Bijelu kuću. S druge strane, beogradski mediji nisu pokazali preveliko zanimanje za visokoga gosta iz Zagreba.

Forsiranje prijateljstva

Da se razumijemo. Normalizacija i suradnja dviju država mogu se samo poželjeti. Ali, samo život i vrijeme mogu biti plodonosni. Jednostavno nema mjesta forsiranju prijateljstva i uspostavljanja nekih naročitih političkih sveza. Takav odnos ne odgovara masovnim emocijama ni s jedne ni s druge strane, ne odgovara stvarnoj važnosti Srbije, jer za Hrvatsku je, kad je riječ o zapadnobalkanskim zemljama, daleko važnija gospodarska suradnja s BiH, Crnom Gorom, Kosovom ili Albanijom, a zna biti izravno kontraproduktivan.

Svako umjetno zatopljenje završi novim zahlađenjem, svako forsirano mirenje novom svađom. To je kao kad se muž i žena nakon rastave nastoje pomiriti i nastaviti zajednički život. I to sve nekako ide sve dok ne počnu razgovarati o tome tko je kriv za razlaz. Na toj kritičnoj točki obvezno nastupa nova svađa. Kao da u Hrvatskoj još mnogima ne ide u glavu da su Hrvatska i Srbija dvije odvojene zemlje i da je njihov savez bio nesretan za oba naroda.

josip jović

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, piše Hina, koja se poziva na subotnje izdanje Jutarnjeg lista.

Dodaje da “dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici”.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

Kolinda Grabar Kitarović: Dosudi li Haag udruženi poduhvat, gubi svaki kredibilitet

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati