Pratite nas

Josip Zelenika, predsjednik HSPF-a: Radimo na podizanju svijesti mladih o političkom odgoju

Objavljeno

na

Josip Zelenika (19) student je dodiplomskog studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Uz studentske obveze, nije mu teško baviti se i izvannastavnim aktivnostima i aktivizmom u NVO sektoru. Na proteklim studentskim izborima, održanim u studenome, drugi put uzastopno izabran je za studentskog predstavnika u Znanstveno-nastavnom vijeću Filozofskog fakulteta. Zelenika je aktivan i u svom gradu, Širokom Brijegu. Krajem travnja ove godine izabran je za predsjednika Vijeća mladih općine Široki Brijeg, nešto kasnije i za predstavnika mladih u Ekonomsko-socijalnom vijeću ZHŽ-a. Nakon imenovanja na mjesto predsjednika Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF), podnosi ostavku na dužnost predsjednika širokobriješkog Vijeća mladih. Uže područje stručnog interesa kolege Zelenike je analiziranje ustavnopravnog poretka BiH te utjecaj prava na djelovanje političkih subjekata.

Nedavno ste izabrani na dužnost predsjednika HSPF-a. Koji je bio motiv Vaše kandidature i koji su Vaši prvi potezi?
Članstvo u HSPF-u je privilegija aktivnijih i znatiželjnijih studenata politologije i onih koji žele znati više o politici i političkom djelovanju. Hrvatski studentski politološki forum ozbiljna je i stručna organizacija, čije vođenje predstavlja izazov. Taj izazov sam želio, još od prvog dana članstva. Svojim iskustvom, koje sam stekao kroz vođenje Vijeća mladih općine Široki Brijeg, iniciranjem suradnje i komunikacije mladih u BiH, sudjelovanjem u projektima i seminarima političke i liderske tematike, siguran sam da mogu pomoći HSPF-u da skine plašt letargije, koji obavija većinu organizacija, te da vrati stari sjaj. Zasigurno, jedan od motiva bila je i želja članova, meni dragih, da se kandidiram – poslušao sam ih. Nadam se da nisam pogriješio, vrijeme će pokazati. Na samom početku mandata bilo je potrebno urediti neke administrativne poslove, koji se nisu uspjeli riješiti u mandatu proteklog vodstva, prije svega mislim na Registar članstva HSPF-a. Vođenjem Registra pokušat ćemo stati u kraj neaktivnim i pasivnim članovima. U prvom valu revizije članstva, isključena su 23 pasivna člana.

Što je za Vas HSPF i kako ocjenjujete rad Vaših prethodnika?
Moja definicija ili opis HSPF-a bio bi da je to neovisna studentska organizacija koja kroz svoje djelovanje pokušava razviti i unaprijediti znanje i svijest studenata o načelima politike i političkog djelovanja, s naglaskom na podizanje svijesti mladih o političkom odgoju i obrazovanju. Okosnica našeg rada i djelovanja prema studentima jest upravo širenje vidika u smislu “političkog”. Moji prethodnici su se zaista držali zacrtanog i ostvarili planirano, možda ne uvijek istim tempom, ali jednakim žarom i s istim ciljem.

Koliko trenutno imate članova i kako potaknuti mlade da se priključe HSPF-u?
Nakon četiri godine, HSPF je napokon dobio službeni Registar članstva u kojem su upisana imena 74 redovita i pridružena člana. Primjećujemo trend rasta članstva u posljednje dvije godine, nadamo se da će rast članstva, iduće godine, biti značajniji. Početkom svake akademske godine HSPF organizira prezentaciju Udruge brucošima, tako je bilo i ove godine, te nam se pridružilo petero novih članova – mladih politologa. Radimo na tome da se mladim studentima, članovima HSPF-a, osigura studijsko putovanje u Sarajevo i Banju Luku, u svrhu upoznavanja političkog sustava i institucija BiH.

Kakav je odnos Vaše udruge s čelnim ljudima Filozofskog fakulteta?
Moram naglasiti da smo ugodno iznenađeni otvorenošću za suradnju novog dekana prof. dr. Zorana Tomića. Uistinu, pokazalo se kako pojedinci više ne mogu biti prepreka radu i razvoju, što je bio slučaj svih ovih godina. Trenutno smo u razgovorima o konkretnoj suradnji uprave Filozofskog fakulteta i naše organizacije, s detaljima ćemo vas upoznati kada za to dođe vrijeme. Možemo reći da će dekan Tomić biti jedan od predavača na svečanoj sjednici HSPF-a, koja se održava u povodu četvrte obljetnice osnutka Udruge.

Kada biste imali priliku ocijeniti mostarske studente, koju ocjenu biste im dali?
Uopćeno govoreći, zadovoljan sam studentima našeg sveučilišta, marljivi su, ambiciozni i puni samopouzdanja. Ali praksa nam je potvrdila da u svakom žitu, bilo ono mostarsko, zagrebačko ili pak berlinsko, ima kukolja. Moja poruka je da svi više poradimo na našem mentalitetu, našem odnosu prema nastavi, profesorima i akademskim institucijama, da budemo svjesni naših potencijala i da ih maksimalno iskoristimo i dobro usmjerimo. Ne bih bio student, ako ne kažem – ocjena 5.

Duže ste u NVO sektoru i već imate određena iskustva. Je li Vama kao mladom čovjeku teško pokrenuti neki projekt i koliko Vas stariji sputavaju u tome?
Pojedinac ima moć. Moć će, pravilnim korištenjem, privući masu. Masa je ta o kojoj ovisi mogućnost realizacije projekta. Jednostavno rečeno, ako nemate sposoban tim ljudi koji će iznijeti projekt na svojim leđima, uz ulaganje ogromnog truda, projekt se neće realizirati ili se neće vidjeti rezultati istog. U svom djelovanju, imao sam prilično snažne ljude u timu, koji su već imali iskustva u realizaciji projekata, tako da nisam imao komplikacija pri implementaciji projekta u masu, niti mase u projekt. Najvažnija riječ u NVO sektoru – zajedništvo – pokazalo se da je ta riječ stup uspješnosti. Starije kolege imaju zrelost, umijeće, znanje. Mladi teže tim elementima, k tome su najviše željni dokazivanja. Ako iskoristimo sve elemente koje vežemo uz jedne i druge, dobijemo jednu skladnu cjelinu. Starije kolege nikada nisu, niti mogu, sputavati mlade željne dokazivanja.

U načelima Vaše organizacije stoji i briga za očuvanje prava Hrvata i njihova identiteta u BiH. Kako Vaši članovi i Vi možete doprinijeti poboljšanju položaja Hrvata i njihovoj jednakopravnosti i konstitutivnosti?
HSPF je i u dosadašnjem radu pokazao zanimanje za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH. Organiziranjem raznih tribina i predavanja, mladima pokušavamo približiti problematiku u izbornom procesu, s kojom nisu dovoljno upoznati. Naši daljnji koraci još uvijek su nepoznanica, sve dok Skupština HSPF-a ne kaže svoj pravorijek. Vodstvo će poštovati odluke članova i sukladno njima se ponašati. Unaprijed ne želimo govoriti o ovom pitanju u ime cijele organizacije, ipak živimo u demokratskom društvu.

Kako gledate na suradnju i povezivanje mladih u BiH?
Ne ističući velike probleme NVO sektora, barem po pitanju mladih, želim reći da smo svakim danom sve bliže cilju – otvorenoj i punoj suradnji mladih iz cijele BiH. Na kampovima, promocijama, sjednicama, uvijek i svugdje svi smo zajedno. Optimist sam po tom pitanju, želim svim mladima da budu otvoreni za nova prijateljstva.

Planira li možda Vaša organizacija neko slično okupljanje kolega iz cijele BiH?
Pozvani smo živjeti i biti jedni do drugih. HSPF je ove godine organizirao simulaciju parlamenta na kojem smo uspjeli okupiti mlade politologe iz cijele BiH. Želja nam je i ove godine ugostiti kolege iz Sarajeva, Banje Luke, a nadamo se i iz Beograda, Splita i Zagreba. Ovaj projekt pokazuje naše jedinstvo, našu zajedničku poruku – mira i tolerancije.

Nova godina je pred nama. Imate li možda neku novogodišnju želju?
Pamtit ćemo i dobro i loše, ali više dobro koje nam se dogodilo u ovoj godini na izmaku. Moja želja je da se mladi sjete svega što nemaju ovdje u BiH, a drugdje imaju, te da se u novoj 2014. godini pobrinu da sve to dobiju. Sretna vam svima nova 2014. godina!

Razgovarao: Ivan Kraljević za Pogled.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati