Pratite nas

Vijesti

Josipović: lex Perković pretvorio se u veliku štetu za Hrvatsku

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je jučer da se problem vezan uz zakon o europskom uhidbenom nalogu pretvorio u veliku za Hrvatsku štetnu priču i na unutarnjopolitičkom i na vanjskopolitičkom planu.

“Mi smo na žalost cijeli taj problem koji se dogodio pretvorili u jednu veliku za Hrvatsku štetnu priču, kako na unutarnjopolitičkom planu, tako i na vanjskopolitičkom planu”, rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s građanima u Uredu predsjednika, upitan je li Hrvatskoj trebao ovakav scenarij oko europskog uhidbenog naloga. Podsjetio je i da je u srpnju rekao da, ako smo pogriješili, pogrešku treba ispraviti.

Otvoriti pitanja iz povijesti

Josipović drži kako smo danas, kao zrelo društvo, u sretnoj poziciji da otvorimo pitanja iz povijesti, posebice ona vezana uz političke teme i zločine motivirane politikom.

Da bi se to pitanje uspješno otvorilo i da ono bude određena katarza i poruka, to mora biti učinjeno tako da se izbjegnu stranački ili dnevnopolitički obračuni – kao što se danas čini, smatra Josipović.

“Osvijestiti problem političkih zločina znači imati jednake kriterije i prepoznati da zločin nema političke boje u smislu današnjih političkih preferenci i pripadnosti. Znači, prepoznati da je ostalo mnogo nerazjašnjenih ubojstava, primjerice Brune Bušića, ali i nerazjašnjenih ubojstava s drugačijim političkim predznakom, primjerice Milana Levara i Milana Krivokuće, obitelji Zec”, rekao je.

Predsjednik Republike smatra kako je danas potreban zreli politički pristup bez dnevnopolitičkih strasti.

“To pretpostavlja kažnjavanje počinitelja bez obzira koje su boje, ako postoje uvjeti da se otkrije počinitelj. Moramo imati i jasne moralne kriterije koji su jednaki prema svima. Na žalost, mi takve kriterije izgleda još uvijek nemamo i ja se za njih borim”, naglasio je Josipović.

Jednaki kriteriji za sve

Nedopustivim smatra da o tome s ekrana i javne televizije lekcije dijeli i osoba koja je osuđena za političko ubojstvio i pod nejasnim okolnostima je na slobodi umjesto da je bila u zatvoru.

Moramo imati apsolutno jednake kriterije i ja sam za to da svatko, pa i Josip Perković, koji ima uvjeta za odgovornost, odgovara, to je demokratski pristup jednakih kriterija, istaknuo je Josipović.

Založio se za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi riješilo taj problem, koji, kako je ocijenio, postaje ozbiljni kamen razdora u društvu. Smatra da bi u tom povjerenstvu, umjesto stranaka, trebali biti predstavnici pravosuđa i povjesničari.

Predsjednik Republike nije želio komentirati pitanje je li u slučaju Perković nastupila zastara, rekavši da se to može pred nekim sudom pojaviti kao predmet.

Potvrdno je odgovorio na pitanje zalaže li se za ustavne promjene o nezastarijevanju komunističkih zločina.

“To je pitanje odnosa društva ne samo prema političkim, već i svim najtežim zločinima. Osobno bih bio za to da se od zastare izuzmu ne samo politička ubojstva, nego i sva teška ubojstva koja su po zloćudnosti u rangu političkih. Podržavam izmjenu Ustava ili zakona po kojem bi sva najteža ubojstva, uključivši i politička, bila izuzeta od zastare. Neke države imaju taj pristup i nema razloga da ga mi nemamo”, rekao je Josipović.
Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati