Pratite nas

Politika

Josipović, Linić i Čačić ne mogu biti Treći put

Objavljeno

na

Nakon izjave bivšeg predsjednika Josipovića da SDP ili barem vodstvo SDP-a nije sklono ozbiljnim reformama u društvu te da se nema namjeru vratiti u SDP zbog loše politike koju SDP provodi, počelo se spekulirati o tome da pokreće Treći put.

Ali kako stvari stoje, nitko od uspješnih lokalnih inicijativa koje javnost sve ozbiljnije prepoznaje kao mogući Treći put Josipovića ne vidi kao nekoga tko bi ih mogao predstavljati niti s kim bi mogli surađivati.

Te nove platforme okupljene oko uspješnih lokalnih lidera  najavljuju izlazak na parlamentarne izbor i smatraju se istinskim “Trećim putem”. Tu mislimo na metkovskog gradonačelnika Božu Petrova i njegov Most, na Marijanu Puljak iz Splita, te njenu listu za “Pametan grad”. Tu su još svrgnuti gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić i predsjednik Gradskog vijeća Vrgorca Ante Pranić. No, nitko od ovih lokalnih političara nije zainteresiran za suradnju s bivšim predsjednikom Ivom Joispovićem za kojeg u razgovoru za Globus kažu da je imao svoju šansu i prokockao je.

– Mi vam razmišljamo o tome gdje će država biti 2031., a ne gdje je bila 1941. ili 1991. Nisu nam zanimljivi ljudi koji su već 25 godina prisutni na sceni i koji nisu pokazali vjerodostojnost. Nama zaista trebaju novi, svježi ljudi bez repova iz prošlosti – kaže Globusu Marijana Puljak. Njena inicijativa “Za pametne ljude i pametan grad” reklamira se kao ozbiljna politička opcija koja će program temeljiti na znanju i stručnosti, a ne na modelima koji trenutačno vladaju na političkoj sceni.

IZBORI ZA, A NE PROTIV

Zato bi htjeli privući stručnjake, neovisne od dosadašnjih velikih stranaka, koji će imati rješenja svaki u svom području. Ne žele, kažu, podilaziti različitim društvenim skupinama, nego se žele sami potruditi i napraviti nešto dugoročno za društvo. – Želimo ljudima pružiti izbor “za”, a ne “protiv”, kako je to do sada bilo. Želimo glasove onih koji su duboko nezadovoljni dosadašnjom politikom. Ako shvatimo da to nećemo moći izgraditi do ovih izbora, nema veze, onda nećemo ići sada na izbore nego tek na iduće – tvrdi Marijana Puljak u razgovoru za Globus.

O Josipoviću, ali i o političarima koji su još na sceni, Puljak kaže da su oni imali svoju šansu, ali nisu pokazali da istinski žele niti znaju nešto promijeniti. – Josipović u svom mandatu zapravo nije pokazao puno toga. Za vrijeme mandata bio je pristojan i uglađen, ali na kraju zapravo neprimjetan. Ne mogu se sjetiti nečega posebnoga po čemu ćemo ga pamtiti – kritična je Puljak.

Vrlo slično razmišlja i Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića. Zapravo se svi drugi dalmatinski čelnici okupljaju oko Petrova jer u njemu vide lidera trećeg puta. Petrov je vrlo popularan, ne samo u svom gradu, nego i drugdje u Hrvatskoj. Smatra se da je pokazao kako politika može biti drukčija. Sad uz Marijanu Puljak, Antu Pranića, Ivana Kovačića, ali i listu Srđ je naš iz Dubrovnika te Mara Krstića pokušava okupiti što veći broj istomišljenika. – Vjerujem da su nam šanse ogromne i ne bih se upuštao u bitku za koju unaprijed mislim da će biti izgubljena. Mislim da je Hrvatska zrela za promjene. Sad građani jasno vide gdje su ih dovele ove dvije velike stranke.

Za razliku od njih, mi imamo rezultate – uvjeren je Petrov. Slaže se s Marijanom Puljak o Josipovićevu mandatu i smatra da nije bio dovoljno aktivan. – Kasno se probudio – kaže Petrov – a predsjednik koji je dobio povjerenje tolikog broja građana, ima veliku odgovornost barem pokušati promijeniti stvari nabolje. Tvrdi da ga Josipović nije zvao. Nije se čuo ni s Čačićem ili Linićem. – Problem je što svi ti političari prvo traže mjesto za sebe pa onda projekt podređuju sebi. To mi ne želimo. Moram biti pošten i reći da ih ne vidim u svojim redovima – priznaje Petrov.

I u Vrgorcu se dogodilo čudo pa je na lokalnim izborima pobjedu za Gradsko vijeće odnio Ante Pranić, lider Nezavisne liste mladih koji je svrgnuo tamošnji HDZ. Pranić priznaje da još nisu sigurni hoće li uopće ići na parlamentarne izbore, iako su, kaže, u stalnom kontaktu s Petrovom, jer ih čeka veliki posao na lokalnoj razini. Očekuju ih najvjerojatnije i prijevremeni izbori za gradonačelnika. okupljeni iz revolta.

– Mi smo vam Hrvatska u malom – govori mi ovaj mladi bivši SDP-ovac. – Nastali smo iz revolta prema političkom sustavu. Mi smo bivši članovi HDZ-a, SDP-a i HSP-a koji smo shvatili da u strankama ne možemo napraviti ništa jer isplivaju samo podobni. Josipović njima nikako nije zanimljiv. Pranić kaže kako Josipović ne može biti lider novog, trećeg puta budući da ni unutar vlastite stranke nije uspio ništa promijeniti.

– Njega su ocijenili birači na ovim izborima. Nikome se nije zamjerio, ali nije ništa ni napravio. To nam ne treba. Trebaju nam ljudi koji će se možda i zamjeriti biračima, ali koji će biti spremni na promjene i reforme, zaključuje Pranić.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati