Pratite nas

Hrvatska

Josipović objavio programsko pismo: Grabar-Kitarović i HDZ izvor su problema, a ne rješenje

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u svome programskom pismu obratio se javnosti.

Donosimo ga u cijelosti.

“Obraćam se hrvatskoj javnosti tjedan prije izbora. Želim ponuditi odgovore na dva pitanja. Tko u Hrvatskoj stvarno nudi promjene? I zašto nam ne treba neko apstraktno zajedništvo, nego zajedništvo snaga za promjene.

U ovako teškoj krizi važno je koji će program dobiti podršku većine naših građana. To će biti i politička i simbolička poruka u kojem smjeru ide Hrvatska. Važna je pobjeda programa koji rješava stvarne probleme građana i države. Ali što su stvarni problemi Hrvatske? Tko je gdje bio 1941. ili 1945.? Čija bista stoji na Pantovčaku? Ta su pitanja namjerno podmetnuta da se kampanja pretvori u politički cirkus. Obraćam se javnosti i naciji s molbom da se okrenemo pravim društvenim problemima. Hrvatsku opterećuje pet velikih tema koje su u temelju svih drugih problema, posebno ekonomske stagnacije, nezaposlenosti, siromaštva, znanstvenog i tehnološkog zaostajanja, nekonkurentnosti.

1. Otuđenost i bahatost elita. Političke elite same sebe nedemokratski biraju u strankama i na izborima.

2. Rascjepkana i centralizirana država. Hrvatska je podijeljena u gotovo 600 teritorijalnih jedinica. Ima najviše plaćenih političara na tisuću stanovnika u Europi.

3. Zakrčenost sustava. Vlada, sudovi i odvjetništva nemaju jasne uloge.

4. Nejednakosti i kriminal. Državni sustav proizvodi nepravdu, nejednakost i kriminal.

5. Trošenje budućnosti i život na kredit. Ne stvara se nova vrijednost i rast društvenog proizvoda. Živimo na kredit i trošimo resurse budućih generacija.

Dobro je ako se slažemo u odgovoru na pitanje što su stvarni problemi zemlje. Ali to nije dovoljno. Ako se godinama samo konstatira loše stanje, onda raste nemoć i bijes. Odgovorne političke vođe moraju ponuditi, realna i ponekad teška rješenja. Ta smo rješenja, posebno strukturne reforme, odgađali puna dva i pol desetljeća: osamnaest godina vlasti HDZ-a i sedam SDP-a.

Kad nisu vlade provele strukturne reforme, učinit ću to ja. Sukladno ustavnim ovlastima predsjednika, predlažem novi Ustav kao temeljni pravni akt kojim se definiraju najvažnije reforme u našem društvu. Evo koje su glavne promjene koje su pretpostavka društvenog i gospodarskog razvoja.

1. Pošten izborni sustav

Hrvatski izborni sustav je nepošten i nedemokratski. Nema nikakve demokracije u strankama. Izborni sustav podržava izbor mačaka iz političkih vreća. Novi ustav će to zabraniti i promijeniti. Političari pod službenim istragama odmah će morati vratiti mandate. Birat ćemo zastupnike “imenom i prezimenom” koji će odgovarati građanima, a ne stranačkim šefovima. Zastupnici u Saboru kucat će na vaša vrata čitav mandat, a ne samo jednom u četiri godine. Građani će konačno slobodno odlučiti tko su novi ljudi koji trebaju Hrvatskoj.

2. Hrvatska snažnih regija (primjer Slavonije)

Hrvatsku treba decentralizirati i stvoriti snažne regije. Slavonija i Istra su odlični primjeri.

Može li Slavonija izići iz siromaštva? Može li ovako usitnjena povlačiti dovoljno sredstva iz EU? Zašto je previše činovnika koji ne mogu iz prireza osigurati sami sebi plaću? Mogu li se Slavonci osjećati kao ravnopravni i ponosni građani? Ne mogu jer im to ne daju. Isto vrijedi za Istrijane, Dalmatince, Primorce, Zagorce, Međimurce, Podravce, Gorane… Stranke koje su javno ustale protiv Hrvatske regija zapravo ne žele ukinuti bazu svoga financiranja. Stranka im je ispred regije i države. Zbog toga je u Ustavu potrebna promjena odredbi koje određuju da su županije temelj regionalne samouprave. Stvorimo Hrvatsku snažnih regija u Europi regija. Slavoniju kao regiju koja upravlja financijama, institucijama, europskim fondovima – ponosna povijesna hrvatska regija. Pet do osam regija, jednako snažnih i vitalnih, temelj su ekonomskog oporavka i štedljive, a ne rasipne države.

3. Ravnoteža vlasti i funkcionalnost institucija

Država, to su njene institucije. U Hrvatskoj se Vlada, sudovi, državna odvjetništva i druge institucije države često nalaze u međusobnoj blokadi. Nemaju dovoljno ovlasti ili one nisu dovoljno jasne niti na razini države niti na razini županija i općina. Moj prijedlog Ustava definirat će uloge glavnih institucija, ali i mjesnih, lokalnih i područnih i napraviti ih neovisnim, efikasnim i odgovornim. Institucije države moraju služiti građanima, a ne same sebi.

4. Jednakost šansi, pravednost i poštenje

Novim ustavnim uređenjem države smanjit će se broj političara i povećati njihova odgovornost, izgraditi jača socijalna država koja je u stanju boriti se protiv siromaštva, što je ključno za Hrvatsku da smanji iseljavanje mladih ljudi trbuhom za kruhom. Novi Ustav neće mijenjati povijesne temelje, naročito tu naglašavam važnost i značaj branitelja i Domovinskog rata, ali i ostale životno važne vrijednosti moraju se naći u temelju Ustava: politička kultura i demokratičnost, socijalna pravednost i ekološka odgovornost. Posebice je značajna socijalna pravednost jer se tiče svih građana i država mora pokazati humanost u postupanju prema njima. Kreditni sustav i pljačka državnih poduzeća doveli su stotine tisuća ljudi u situaciju da su ostali bez posla. Ljudi ne mogu vraćati kredite i spojiti kraj s krajem od mjeseca do mjeseca. Sustav mora biti pošten i pravedan prema životima građana. Stvaramo tržišnu ekonomiju, ali najviše društvene vrijednosti nisu na prodaju. Čuvamo nacionalne vrijednosti, a ljude stavljamo u istu poziciju u natjecanju sposobnosti i rada. Podsjećam da je na moj prijedlog u Ustav unesena odredba o nezastarijevanju kriminala. Istrage protiv pljački ne prestaju i nemaju vremenskih ograničenja. Sva velika uhićenja kriminalaca dogodila su se u mom mandatu, i ne odnose se samo na ministre, nego i na župane, gradonačelnike i tajkune koji su u ratu i poslije rata krali i otimali tuđe.

5. Kraj života na kredit

Od kraja Domovinskog rata hrvatske su vlade do danas sve probleme financiranja razvoja rješavale kreditima i povećanjem duga. To su radile i županije i općine, te javna poduzeća. Građani su iskorišteni i prevareni kreditnim ponudama s nepoštenim klauzulama – najbrutalnije su bile one kod kredita u švicarskim francima. Doživljavaju dramu ovrha. U ožujku 2013., pokrenuo sam mjere za oprost duga koje stupaju na snagu za deset dana. Od petnaestog siječnja oprašta se dug do 25.000 kuna za 60.000 najugroženijih građana naše zemlje. U 20 mjera koje sam predložio Vladi, nalazi se ključ za olakšanje dužničke krize građana. Jedna od njih je i izmjena Ovršnog zakona na način da se ne može provesti ovrha nad stanom koji je jedini stambeni prostor dužnika/obitelji, a koji vrijednošću ne prelazi propisani minimalni standard stanovanja. Moj je prijedlog i da kamata, kad dosegne glavnicu, prestane teći. Zatražio sam i da se zakonski predvide slučajevi u kojima se dužnik ne može deložirati, te da Hrvatska narodna banka kao neovisni regulator preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope uvažavajući i životni standard i prirodu bankarskog posla. Pozvao sam među tim mjerama i dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje Fonda solidarnosti koji bi podupirao socijalne projekte za nužnu pomoć u slučaju siromaštva građanima koji su pali u dužničku krizu.

Nećemo na tome stati. U novom Ustavu jasno će se ograničiti visina fiskalnog deficita. To je jedini način da se pobjede političke elite koje stalno podilaze javnosti i dugom plaćaju političke glasove. Od početka krize proračuni na svim razinama države rastu dok nacionalni proizvod pada, bez obzira na to koja stranka bila na vlasti. To je dokaz da ne trebamo mijenjati samo političare i stranke. Moramo mijenjati sustav. Konstitucionalna ekonomija je prokušano rješenje za krizu sustava i odgovornosti političkih elita kojom možemo potaknuti ekonomski rast.

ZAKLJUČAK

Na svim ovim velikim temama moja protukandidatkinja i njena stranka izvor su problema, a ne rješenje. Aktualno vodstvo HDZ-a protiv je svake od pet važnih reformi. HDZ je protiv Hrvatske regija, protiv preferencijalnog glasovanja, protiv izbora zastupnika imenom i prezimenom, protiv oštrog rezanja teritorijalne i nacionalne birokracije, protiv ustavne kontrole deficita i zaduživanja, protiv konstitucionalne ekonomije. HDZ je našao predsjedničku kandidatkinju za obranu interesa i snaga prošlosti koji Hrvatsku drže u krizi.

Smatram da teške političke i ekonomske reforme moramo provesti odmah u 2015. godini. Svi znamo da nam iz postaje odlazi posljednji vlak. Još stignemo krenuti putem oporavaka i rasta. Ali, Hrvatska mora snažno i odlučno provesti reforme.

Budemo li odlučni, bit ćemo nagrađeni jer upravo su reforme karta za budućnost. Stvorit ćemo uređenu europsku državu sa snažnom socijalno-tržišnom ekonomijom. Vratit ćemo ekonomski rast. U državi će biti više poduzetnika, obrazovanih mladih ljudi i znanstvenika. Bit će upola manje plaćenih političara. Sami ćemo riješiti svoje probleme bez međunarodnih tutora. Sačuvat ćemo teško stečenu samostalnost naše Hrvatske. Razmislite još jednom tko nam stvarno nudi promjene i zajedništvo.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

MVEP RH priznalo: Ne pozivamo veleposlanike na proslavu Dana domovinske zahvalnosti!

Objavljeno

na

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini.

Možete li zamisliti državu u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ignorira svoj najveći državni blagdan?  Teško? Nažalost, to je pojava u Hrvatskoj.

Iz Ureda predsjednika Republike Srbije uoči 5. kolovoza 2017. stigla je poruka – nijedan strani veleposlanik neće biti na proslavi Oluje u Kninu.

Slijedom te agresivne i prijeteće poruke iz Srbije, prije više od mjesec dana poslan je upit hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Jučer, nakon 39 dana, uz ispriku za nepravovremenu reakciju, redakcija  Kamenjar.com i Građanska inicijativa Ivo Pilar, konačno su dobili odgovor na tri jasna pitanja:

  1. Tko je od veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika službeno pozvan na središnju proslavu Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, 5. kolovoza 2017.?
  2. Tko se od istih odazvao, a tko je se službeno ispričao?
  3. Koji su veleposlanici i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj bili pozvani, te koji su bili nazočni na svim ostalim dosadašnjim proslavama 5. kolovoza u Kninu?

Evo odgovora MVEP:

Poštovani,

Ispričavamo se na nepravovremenom odgovoru te na Vaša pitanja dajemo odgovore u nastavku:

 1) za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja MVEP ne šalje pozivnice obzirom da nije nositelj tog događaja. Zainteresirani predstavnici diplomatskog zbora mogu iskazati interes za sudjelovanje Diplomatskom protokolu, koji im zatim pruži potrebne logističke informacije.

2) Diplomatski zbor najvećim dijelom je predstavljen putem vojnih izaslanika akreditiranih u RH, koji se prijavljuju Ministarstvu obrane RH.

3) Od šefova misija,  godine 2017 predstavljeni su bili Azerbajdžan, Crna Gora, Makedonija. Za ranije godine nemamo podatke.

 S poštovanjem,

 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Službenik za informiranje

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini. Iako u prvoj rečenici odgovora negiraju svoj status nositelja proslave, već u drugoj rečenici potvrđuju da se predstavnici stranih veleposlanstava javljaju njima „ako su zinteresirani“.  Monstruozno je da MVEP RH prepušta slučaju najveći državni blagdan, dok mu vjerodostojnost agresivno narušava zemlja agresor.

Služba diplomatskog protokola pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH (MVEP RH) u opisu svojih zadataka ima  organiziranje nazočnosti predstavnika diplomatskog kora na državnim ceremonijama i protokolarnim manifestacijama.

U suvremenoj diplomaciji, diplomatski protokol je i svojevrsni  inžinjering, koji treba uskladiti rad svih sastavnica logistike te omogućiti željeni publicitet i eksponiranost protokolarnih događaja.

Protokol MVEP je dužan kreirati „proizvod“ koji nije mehanički zbroj događaja već odraz objektivnih interesa zemlje. Stoga bi u predmetnom slučaju,uvažavajući vanjskopolitičke okolnosti, svim veleposlanstvima na njihovim jezicima morao, uz pozivnice, dostaviti opsežne materijale, kako ih ne bi dobivali samo iz Srbije, od Pupovca i sličnih.

Kako bi prekinuli sustav gluhih telefona, prenijeli smo stav MVEP RH svim relevantnim.

Čekamo odgovore.

Ž.M.-Zenga

Građanska Inicijativa Ivo Pilar: Je li hrvatska diplomacija kapitulirala pred velikosrpskim Memorandumom2 SANU?

facebook komentari

Nastavi čitati