Pratite nas

Pregled

Josipović odbio govoriti za njemački dokumentarac ‘Ubojstva u Titovo ime’, autore mjesecima zavlačilo

Objavljeno

na

Njemački novinari Frank Hofmann i Phillip Gruell autori fascinantnog dokumentarnog filma ‘Mord in Titos Namen – Geheime Killerkommandos in Deutschland’ (Ubojstva u Titovo ime – tajni odredi ubojica u Njemačkoj) ističu kako su htjeli za film intervjuirati i hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića, kao i nekoga iz Vlade RH, ali su prvo mjesecima zavlačeni da bi na kraju bili odbijeni.

Sumnja da Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada štite bivše jugoslavenske agente

U dokumentarcu se kaže da postoji ‘sumnja da predsjednik RH i Vlada štite bivše agente jer imaju informacije koje bi mogle kompromitirati političku elitu’ Hrvatske te se spominje i skandal oko tzv. lex Perković. “Od sedamdesetih godina, otkad radim, nisam nikad upotrijebio kompromitirajuće podatke, a hoću li morati, ne znam”, rekao je Perković.

Cijeli dokumentarac se može pogledati i na stranicama ARD-a, na njemačkom jeziku.

Ubojstvo u ime Tita

“To je zasigurno najdulja nerasvjetljena serija ubojstava njemačke posljeratne povijesti: jugoslavenski agenti likvidirali su u Saveznoj Republici najmanje 29 ljudi. Žrtve su bili Hrvati u ovdašnjem egzilu koji su se odavde bavili rušenjem režima u svojoj domovini. S „Ubojstvom u ime Tita“ – tajni komandosi – ubojice u Njemačkoj“, čija je premijera 30.rujna ove godine, – po prvi put se na njemačkoj televiziji prikazuje jedan dokumentarac na tu temu, koja je uprkos nečuvenim razmjerima širokoj javnosti ostala dosada nepoznata” – ovim riječima najavljen je dokumentartni film, emitiran, uoči suđenja Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču.

Film, u trajanju od 45 minuta, je nastao kao rezultat jednogodišnjeg istraživanja, a televizijska kuća obećaje “ekskluzivna otkrića i snažno emotivne trenutke”.

Autorima Philippu Grüllu i Franku Hofmannu uspjelo je ući u trag čovjeku kojega njemačka istraga vodi na popisu najtraženijih zločinaca koji su počinili ubojstva u Saveznoj Republici. Isti do danas, potpuno neometano, živi u Bosni. Pored toga,jedan bivši visoko rangirani jugoslavenski agent u interview-u otvoreno izjavljuje kako je i sam sudjelovao u organiziranju atentata u Njemačkoj.

Kao crvena nit kroz film se provlači traganje Roberta Zagajskog za istinom. Njegov je otac ubijen 1983. g. Tijekom filma iznalazi tko je sve njegova oca uhodio. Jednom od tih agenata, koji živi u Fürthu, autori filma pred kamerom podastiru špijunske dokumente. Papiri potvrđuju: čovjek je naoružan brojnim oružjem i, neposredno prije samog atentata, prikuplja detaljne informacije o životnim navikama žrtava.

S bivšim saveznim ministrom unutrašnjih poslova, Gerhartom Baumom, i ranijim državnim tajnikom u ministarstvu vanjiskih poslova, Klausom von Dohnanyiem, negdašnji članovi savezne vlade javno su se slažili : u Bonnu su već koncem 70-tih bili potpuno svjesni da je jugoslavenska tajna služba izvršila nekoliko umorstava u Njemačkoj. Pa ipak počinitelji nisu bili temom javne rasprave, kako se ne bi razljutilo vodstvo strateški važne Jugoslavije u doba hladnog rata

Na kraju filma Robert Zagajski uznemireno promatra kako negdašnjeg jugoslavenskog šefa tajne službe izručuju Njemačkoj na münchenskom aerodromu i kako ga policajci odvode. “Ovome i još jednom bivšem visokorangiranom djelatniku predviđa se 17. listopada o.g otvaranje sudskog procesa pred minhenskim Visokim zemaljskim sudom zbog pomaganja u izvršenju zločina umorstva nad Hrvatom, egzilantom u Wolfratshausenu. Time bi, nakon nekoliko desetljeća, mogla započeti završna obrada jedne serije zločina bez premca i primjera u bližoj povijesti”, piše u opisu “Ubojstva u ime Tita”.

Dokumentarac o zločinima Udbe: ‘Ubojstvo u Titovo ime’

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati