Pratite nas

Vijesti

Josipović zagovara drugu republiku i regionalizaciju Hrvatske

Objavljeno

na

Aktualni predsjednik u govoru se obrušio na HDZ i Kolindu Grabar-Kitarović, a za Franju Tuđmana rekao da je bio izraziti antifašist

Nudim ozbiljne promjene, reforme i rješenja, poručio je u ponedjeljak Ivo Josipović, na početku predstavljanja svog izbornog programa u punoj dvorani zagrebačkog Doma hrvatskih likovnih umjetnika, kojim traži povjerenje birača za novi mandat predsjednika Republike.

Josipović program predstavlja pod geslom “To je pravi put”, a temelji se na konceptu ustavnih promjena, odnosno “stvaranju novoga društvenog ugovora uobličenog u novom Ustavu Druge Republike”.

Novim bi se Ustavom, uz ostalo, odredio novi teritorijalni ustroj države koji bi se temeljio na regionalizaciji i snažnoj decentralizaciji, unijele bi se promjene u demokratskom ustroju, odnosno u izborno zakonodavstvo te uređenje referenduma, ojačala bi se odgovornost državnih dužnosnika za obavljanje dužnosti, preciznije uredio odnos među državnim tijelima. Utvrdila bi se i obveza zaštite okoliša i održivog razvoja kao temelja politike razvoja Hrvatske.

Josipović ustavne promjene drži nužnima jer bi se njima, tvrdi, omogućio daljnji demokratski razvoj i gospodarske reforme države.

jopsipovicpredsNa predstavljanju se se okupili brojni predstavnici političkog, gospodarskog i društvenog života, a među njima predsjednik Sabora Josip Leko te čelnici stranaka koje podupiru Josipovićevu kandidaturu – HNS-a Vesna Pusić, ORaH-a Mirela Holy, Hrvatskih laburista Nansi Tireli, kao i Narodne stranke – Reformista Radimir Čačić.

Josipović je na kraju kazao kako želi postaviti pitanja svojim protukandidatima na izborima, pa je tako “kandidate s desnice” upitao gdje im je “državotvornost kojom se hvale”, ustvrdivši da petnaest godina nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika, koji je bio istaknuti antifašist, žele iz Ustava izbrisati antifašizam. Zamjera im i da svojataju Domovinski rat.

“One stranke koje pretendiraju na to da baštine njegovu politiku, danas iz Ustava žele brisati antifašizam. Predsjednik Tuđman bio je istaknuti antifašist. On je bio i demokratskiji nego što to danas predstavljaju ili čine vodstva nekih od stranaka. Franjo Tuđman i Ivica Račan znali su da demokratska Hrvatska mora biti pluralna, da mora imati višestranačje, više stranaka koje se ravnopravno natječu za vlast”, kazao je Josipović.

Naglašava i da Tuđman “nikad nije odnio hrvatsku zastavu”. “On je otišao u Knin i poljubio hrvatsku zastavu, ali je nije odnio. Danas neki odnose hrvatsku zastavu i simbolički svojataju Domovinski rat i našu zemlju. Zašto je Vukovar, Domovinski rat, zašto su branitelji, po nekim idejama, monopol jedne stranke ili jedne političke opcije? Nije istina”, poručuje Josipović.

Naglašava pritom da su među hrvatskim braniteljima bili “lijevi, desni, centristi, liberali”, kao i da je među okupljenima na predstavljanju njegova programa velik broj branitelja, među njima i general Rahim Ademi. “Domovinski rat i domoljublje nije monopol desnih stranaka”, kazao je.

HDZ je upitao i zašto mjesecima vrši politički pritisak na pravosuđe i dovodi u pitanje svaku istragu koja se odnosi na članove te stranke te zašto negativno komentiraju rad sudova i državnih odvjetništava.

“Jednom riječju, pitam, gospodo iz HDZ-a, zašto ste prestali poštivati institucije hrvatske države i zašto ste prestali biti državotvorna stranka? Rekao bih – zna se”, kazao je Jospović.

HDZ-ovu predsjedničku kandidatknju Grabar-Kitarović upitao je, pak, gdje joj je pisani trag programa te joj poručio da predsjednik države u svojim ovlastima nema “lupanje šakom o stol”.

“Postoji li neki tekst u kojem kandidatkinja HDZ-a stavlja na papir ono što želi ostvariti u svom mandatu?”, pita Josipović ocjenjujući takvu situaciju kao “podcjenjivanje demokracije”.

Dodaje i da Grabar-Kitarović “ima jak ton, ali bi još jače udarala šakom o stol”, a toga, ističe Josipović, nema u ustavnim ovlastima predsjednika, kao ni mogućnosti da saziva sjednicu Vlade. “Ustav to ne dopušta”, rekao je.

“Pitam vas, koji to ugledni europski političar, predsjednik, premijer, predsjednik parlamenta ili bilo tko drugi odgovoran, lupa šakom o stol. Znate li ijednog velikog političara koji lupa šakom o stol?”, dodao je Josipović aludirajući na izjavu Grabar-Kitarović kako će kao predsjednica “biti spremna lupiti šakom o stol i biti čvrsta”.

Kazao je kako je takav način komunikacije “nedopustiv čak i za one koji joj financiraju kampanju poput vlasnika nogometnog kluba u Hrvatskoj”, misleći vjerojatno na izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića koji je uplatio novac za kampanju kandidatkinje HDZ-a.

Josipović je ustvrdio kako upravo stoga što nema programa, iz HDZ-a odlaze ugledni ljudi, stručnjaci.

Direktno.hr/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati