Pratite nas

Josipovićev ustav

Objavljeno

na

Josipovićevi prijedlozi za promjenu sadašnjega hrvatskog Ustava ne bi stvorili funkcionalniju državu, nego bi možda otvorili ustavnu krizu, koja bi mogla dovesti u pitanje cjelovitost hrvatske države, a onda i njezinu opstojnost kao međunarodno-pravnoga čimbenika

Učestale promjene zakona donose unutarnju nestabilnost države, dugotrajne preustroje različitih sustava, nesigurnost i otpuštanje radništva, lošu kakvoću usluga, a onda posljedično i rušenje gospodarskoga sustava iz kojega bježe već udomaćeni ulagači i poduzetnici, a politika upada u koruptivne stupice, što kod najvećega dijela izbornoga tijela stvara odbojnost prema javnom radu i općem dobru. To je pokazatelj društva koje sve dublje pada u samodestrukciju i apatiju, koja je općenito podloga za različite ekstreme. Na međustranačkoj razini se ne osjeća pluralizam političkih ideja, a mediji uglavnom podupiru bahatost vladajuće klike, čime u javnosti pojačavaju osjećaj nemoći te na svoj način utvrđuju još nedefiniranu inačicu, uglavnom lijevoga totalitarizma.

Učestalije pak promjene ustava, samo su posljedica još nerazriješenih državnopravnih koncepata u međusobnom odnošaju glavnih političkih stranaka. U slučaju nedovoljno jake oporbe, na čiji se svaki razboriti glas istodobno ustremljuje koruptivni medijski stroj, dolazi do sve snažnijega raslojavanja monolita unutar vladajuće elite, pa umjesto političkoga rivalstva na međustranačkoj razini, javnost nemoćno prati međusobna prepucavanja izvršne i sudbene vlasti, a ova zadnja bi trebala bar licemjernim naličjem štiti vladajući totalitarizam. Zato smo danas u Hrvatskoj svjedoci cikličkih napadaja na sudove zbog pojedinih odluka, koje nisu dovoljno usklađene sa željama vladajućega režima. To naravno ne znači da se sudbena vlast ne nalazi pod utjecajem snažnije političke moći, jer je svojevrsno prevratničko donošenje zakona, između ostaloga, podrazumijevalo i rastrojavanje sudbenoga sustava, kako bi nova vlast imala što snažniji utjecaj na sudovanje. Kako je predsjednik države Ivo Josipović bio jedan od glavnih protagonista u preuzimanju sadašnje vlasti u Hrvatskoj, on je s obzirom na svoju jedinstvenu ustavnu poziciju i najodgovornija osoba za sadašnje političko, gospodarsko i socijalno stanje u državi. Osim možda, ako se predsjednik države ne poistovjećuje s političkim stajalištima svoga glavnog analitičara Dejana Jovića, čiji državnopravni projekti očito ne završavaju na međunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske, pa mu urušavanje svake suverenosti, uključujući i gospodarsku, pogoduje za ujednačavanje tzv. zapadnobalkanskoga prostora.

Temeljito uništenje nacionalnoga gospodarstva, kojem sustavno pogoduje, inače iznimno, nesposobna vlast, potaknulo je snaženje svojevrsna Josipovićeva prijezira prema Markovu trgu i premijeru, što se očitovalo i u nedavnu predsjedničkom prijedlogu ustavnih promjena, čime je Milanoviću upućena poruka da je, osim nesposobnosti za vođenje stranke i već spomenuta gospodarska i socijalna pitanja, nesposoban i za ustrojavanje funkcionalne države, premda na raspolaganju ima golemi glasački aparat u Saboru. Oprezni Josipović svoje je političke poruke ovaj put pozamašno umotao u pravničko ruho, pa se na prvi pogled čini kako je njegov prijedlog promjene ustava nasušna potreba za što boljim funkcioniranjem hrvatske države u okolnostima nakon ulaska u EU. Nije teško dokučiti kako se iza najavljene promjene položaja Ustavnoga suda i izbora ustavnih sudaca želi ojačati politički utjecaj na Ustavni sud, što u prijevodu znači jačanje predsjedničke ili pak partijske moći na odluke toga suda. Višeznačna bi mogla biti i promjena definicije referenduma, a s obzirom na svojedobne Josipovićeve protimbe nekim referendumskim pitanjima, moglo bi se lako dogoditi da se referendumsko očitovanje naroda ograniči tek na obrasce ljevičarske ideologije.

Možebitnim uvođenjem odredbe o tzv. nadzoru unutarnjeg demokratskog funkcioniranja političkih stranaka otvorila bi se mogućnost uskoj skupini moćnih pojedinaca da upravljaju različitim strankama, a i da ih po potrebi izbacuju iz političke utakmice. Podrobnije pak obrazloženje spomenute novine u Josipovićevu ustavu usporedivo je s ovlastima nekadašnjega Centralnog komiteta SK, koji je upravljao političkom i životnom sudbinom svake skupine i svakoga pojedinca. Uostalom, svoje nezadovoljstvo sadašnjim vodstvom HDZ-a Josipović je ne tako davno demonstrirao u polemici s Tomislavom Karamarkom, pa se ta autoritarna misao o uplitanju u unutarnji život političkih stranaka očito još uvijek hrani potrebom za totalitarnim nadzorom svekolikoga političkog života. Dovođenje pak u pitanje sadašnjega županijskog sustava lokalne uprave i samouprave, koje najavljuje Pantovčak naslonilo bi se na tradiciju stranih uprava u Hrvatskoj, što je nedavno i još uvijek svježe manifestirao srbijanski patrijarh Irinej. To bi dovelo i do mogućnosti izdvajanja pojedinih dijelova iz sastava Hrvatske, što se već odavno suptilno promiče Istarskim statutom, a na što posebno i blagonaklono gledaju pojedini predstavnici srpske manjine, poput Milorada Pupovca.

Lamatanje o ustavnoj zaštiti ljudskih prava, na koje smo se, unatoč već postojećem standardu, ionako obvezali prihvaćanjem niza deklaracija, samo bi dalo ustavno oružje raznim pupovcima da ustraju na realizaciji velikosrpske politike, koja se danas više ne vodi tenkovima, nego tankoćutnim povećavanjem stečenih prava i zaposjedanjem ustava susjednih država. Josipovićevi prijedlozi za promjenu sadašnjega hrvatskog Ustava ne bi stvorili funkcionalniju državu, nego bi, sudeći po najavljenim promjenama, mogli stvoriti ustavnu krizu, koja bi mogla dovesti u pitanje najprije cjelovitost hrvatske države, a onda i njezinu opstojnost kao međunarodno-pravnoga čimbenika.

 

 

 

 

Mate Kovačević/hrsvijet

facebook komentari

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pater Ike Mandurić: Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš

Objavljeno

na

Objavio

JESI LI SLOBODAN? (PRIJAVI SE!)

Kad je rat započeo; kad je postalo opasno; kad se tražio netko tko je spreman preuzeti odgovornost, isplivala je prikrivena vrijendost duše.

Najednom je postalo vidljivo kako nisu svi isti, i kako su, među privodno jednakima, velike razlike. Iskrsnuli su oni koji su imali vlastiti stav, istinsku spremnost, crtu samopouzdanja; oni koji su se vlastitom idejom i mišlju davno otrgnuli od majčinih skuta; oni koji su duhom bili slobodni i svoji – i već odavna nisu morali polagati račune nekim tutorima.

Isplivali su slobodni duhom, i koji su se već odavno bili lišili toga da za stvari srca moraju pitati tatu i mamu. Takvu su već dugo, i prije rata, slobodarskom spremnošću za žrvu živo disali punim plućima.
Isplivao je Blago Zadro.

Bilo je onih koji su od ovih slobodnih, izgledali bolji i plemenitiji. Onih koji su poznavali više domoljubnih pjesama, povjesnih tragedija; bilo je puno onih koji su više lili suze za domovinom Hrvatskom; koji su imali više načelnog suosjećana; više blagosti i nježnosti… Ali, samo zato jer nisu bili svoji, i jer nisu bili slobodni, ostali su na dnu, i zarobljeni, i neslobodni, mogli su samo gledati kako im povijesni trenutak krade šansu za herojstvo, i kako život pored njih prolazi. A on uvijek prolazi.

Rijetki to, kao Bruno Bušić, znaju prepoznati, i koji su slobodni krenuti za srcem.

Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš, za nju se sam odgojiš. Životna šansa i poziv stalno su u Tvojoj svagdašnjici. I prigoda da slobodu pronađeš.

Na današnji dan za Domovinu i za ljudskost, život su dali dva heroja. Blago Zadro i Bruno Bušić! Naizgled, posve različiti. A u jednom posve isti: posve slobodni da, žive ili umiru, za ono za što sami žele.

Puno je dobrih i “svetih”, ali neslobodnih toliko da se ni za Kristom ne usude krenuti bez dopuštenja drugih. Šteta, šteta za takve! Oni ni sveti nikad postati neće, ako prije toga ne postanu slobodni.

Danas te pozivam u školu slobode. Dečki, Vas posebno!
Prijavi se, čekam te!

PRIJAVI SE!

>> Prijava ovdje

facebook komentari

Nastavi čitati