Pratite nas

Komentar

Josipoviću, na kojoj si ti razini?

Objavljeno

na

Kažu da je jedan znanstvenik rekao: “Kad hoćeš pročitati nešto znanstveno, zaviri u Bibliju.“

Pretpostavljam da je čovjek razumio i znao čitati biblijsko štivo. Poznavanje alegorijskog i metaforičkog jezika je preduvjet da bi postao znanstvenik na nekom nivou. Kada su Newtona upitali što on misli po čemu će biti zabilježen u svjetskoj povijesti on je odgovorio – naravno, po svojim teološkim djelima. Naime, Isaac Newton je dobar dio svoga života posvetio teologiji. Pa zar ne bi bilo logično da te svijet pamti po klasičnoj mehanici kojoj si tvorac? – uslijedilo je pitanje. Jedino ako svijet krene u totalno krivom smjeru – odgovorio je Isaac.

josipovic1– Znanstveno se istraživanje temelji na pretpostavci da su svi događaji uključujući i ljudsko djelovanje određeni prirodnim zakonima, međutim, moramo priznati da naše stvarno poznavanje tih prirodnih zakona je samo jedan nepotpun dio cjeline tako da na kraju krajeva vjerovanje u postojanje fundamentalnih sveobuhvatnih zakona također počiva na nekoj vrsti vjere.
– Svatko ozbiljan angažiran bavljenjem znanošću postaje uvjeren da prirodni zakoni odaju postojanje duha daleko superiornijeg čovjeku i moramo se osjećati poniznim kad ga suočimo s našim skromnim mogućnostima, zato bavljenje znanošću vodi religioznim osjećajima.
– Moje je mišljenje da svako dublje razmišljanje u području znanosti izvire iz dubokog religioznog osjećaja.
Tako je govorio Albert Einstein.

– Znanost ne stoji u opreci sa religijom, što više, prava znanost vodi k Bogu. A ovako ga je upotpunio Alojzije Stepinac.

Sad ću vam iznijeti nekoliko znanstvenih podataka koje prije dva dana pročitah i koji me potresoše do temelja.

Čovjek se stoji od cca milijun bilijardi bioloških stanica i svaka od njih ima po jedan genom koji se sastoji od 24 kromosoma. Šifra jednog genoma sadrži oko 3 milijarde znakova. Dakle, za proknjiženje šifre smo jednog genoma potrebno je oko 1000 knjiga gusto tipkanih stranica po 1000 listova. Da bi se cijeli čovjek „genomski“ proknjižio potrebno je više knjiga nego li ih trenutno svijet posjeduje.

mesic1Iščitavanjem ljudskog genoma znanstvenici su otkrili tek 1.4% njegova značenja a sve ostalo je, dakle 98,6%, nazvano genomskim smećem, jer mu nisu spoznali smisao. Međutim, najnovija istraživanja potvrđuju da je taj ogromni postotak zapravo ključan čimbenik u svim segmentima životnog postojanja. Naime, radi se o svojevrsnim regulatorima koji su nevjerojatno međusobno povezani. Unutar tih regulatora pretpostavljaju znanstvenici da je prisutan subordinalan sustav u kojem dakako i iznad trenutno poznatih regulatora postoje nadregulatori koji kontroliraju rad “niže rangiranih”.
Izgledat će ne povezano ovo čim ću nastaviti, međutim…
Ljudski mozak se sastoji od oko 100 milijardi električnih elemenata zvanih neuroni. Svaki od njih je svojevrstan kondenzator. Sve savršeno funkcionira (osim kod Josipovića i Milanovića). Svaki neuron je direktno povezan sa oko 5 000 drugih neurona. Izmjenom samo jednog principa funkcioniranja može biti trenutni uzrok ljudske katastrofe.

Potvrđuju li ove znanstvene spoznaje postojanje Boga? To treba pitati Josipovića i Mesića.
Pokušaj da se matematički izračuna mogućnost ovakvog nastanka savršenih zakona donio je rezultat 0. Kako? Evo ovako. Nastanak svemira bi se mogao staviti u okvir od nekih 15 milijardi godina. Nastanak zemlje se stavlja u okvire od 4 milijarde godina, a vrijeme vjerojatnosti koje je potrebno da se ovakva zakonitost slučajno realizira i to pod velikim AKO iznosi više od bilijun milijardi godina. Dakle rezultat je = 0.

Sveti Pavao je rekao:”Sam lud čovjek može reći da nema Boga”.

majmun1Očito je, da sve naše znanje jest nešto poput znanja školske djece. Moguće je da ćemo sutra znati malo više nego danas, ali stvarnu prirodu znanja nećemo nikada saznati, reče nekoć Anstein. Ovo bi značilo u konačnici da nije cilj saznati što određeni zakoni unutar sebe sadrže već upoznati Tvorca ovakve savršenosti.

Za kraj. Uspoređujući razotkriveni genom od 1,4 % kod čovjeka i čipanze utvrđeno je da se razlikuju u jedva 2% poznate sadržajnosti,međutim, kod čimpanze ne postoje cijeli nizovi regulatora i nadregulatornih veza što jasno ukazuje da niti je čovjek mogao nastati iz čimpanze a niti čimpanza iz čovjeka.

I vi se sad pitate čemu ovakav naslov „mom znanstvenom“ izlaganju. Vrlo jednostavno. Kroz svu vječnost postojanja, jedino se u hrvatskoj politici dogodio stvaralački presedan pri čemu je iz čovjeka proizišao čimpanza, tomu je primjer drugi predsjednik RH. Pokušaj da iz čimpanze proiziđe čovjek jest primjer Josipovićeva grčenja da ostane predsjednikom u drugom mandatu. Ako se već dogodio presedan, ovakva slučajnost je i u determinističkom kaosu više neizvediva. Prema tomu, shvati Josipoviću, ti si tek jedan neuspjeli pokušaj i ostaješ tamo gdje jesi. Rezultat je = 0 i nema drugog mandata. Ipak, ključno je pitanje, na kojoj smo mi razini kao narod kad smo si priuštili tri za redom povijesno promašena biranja.

Ante Mamić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marko Jurič: Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Objavljeno

na

Objavio

Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Osim stila visokog letenja i niskog padanja, istog odvjetničkog ureda koji ih brani, radi li se tu o onom surovom hrvatskom primitivizmu, onoj umivenoj i loše prikrivenoj seljačiji?

Ima li tu nekih poremećaja ili dijagnoza koje počinju s riječju narcisoidnost? Sva su trojica vrlo inteligentni ljudi, a doveli se u jednako glupu situaciju.

Sanader se uspeo na vrhove hedonističkog cinizma pa se strmoglavio Čedi Prodanoviću u naručje. Vidošević se spustio u mračne odaje svojega doma, sladostrasno konzumirao sve što je doteklo, a kad je preteklo i on se otkotrljao u naručje Prodanovića, odnosno Jadranke Sloković.

Ivica Todorić se najdulje penjao i najviše uspeo čak do feudalnih Kulmerovih dvora s kojih puca pogled na kmetstvo, ali i njemu je započelo desetogodišnje razdoblje kada će jutra počinjati s Čedom Prodanovićem.

Zašto u Hrvatskoj ljudi ne čitaju malo više, primjerice Ivana Gundulića i njegovog Osmana, gdje kaže: ‘Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje’. Jer kandidata za ovaj klub Čedinih mušterija ima još, samo oni toga, na njihovu žalost, za sada nisu svjesni.

Navodno su rimski cezari nakon vojnih pohoda kada su Rimom prolazili ispod slavoluka pobjede, praćeni ovacijama svjetine u dnu kola imali šaptača koji im je govorio ‘ne zaboravi ti si samo običan čovjek’.

Možda to nije istina, ali je istina da ovi naši hrvatski cezari imaju gomilu šaptača koji ih uvjeravaju da su postali nadljudi, mesije, božanstva, superstari. A kad hrvatski cezari padnu onda hrvatski šaptači postaju USKOK-ovi pokajnici.

Možda je ovo faza prvobitne akumulacije kapitala, možda ono divlje doba pretpovijesti kada se stvaraju plemići. Čini se da to baš ne uspijeva jer do sada se još ni jedan nije stvorio.

Možda zato što tituli plemić prethodi titula vitez, a ona se stječe plemenitim djelima požrtvovnosti i junaštva. Hrvatski nadri plemići preskaču tu fazu. Draža im je metoda glembajevštine koja žrtvenike prepušta junacima.

Marko Jurič: Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Miro Kovač: Ne vjerujem da je riječ o političkom progonu Ivice Todorića

Objavljeno

na

Objavio

U Studiju 4 gostovao je Miro Kovač, predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova.

Komentirajući akciju Agrokor, istaknuo je da se zalaže za utvrđivanje političke odgovornosti. To je naša dužnost i prema građanima koje zastupamo, i prema državi. Osobno se zalažem za rasvjetljavanje svega onoga što se događalo kad je riječ o Agrokoru, rekao je Kovač. Istaknuo je kako vjeruje da u Hrvatskoj pravosuđe funkcionira neovisno i ne vjeruje da je riječ o političkom progonu Ivice Todorića.

Osvrnuo se i na posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rusiji. Rekao je da očekuje pomak u odnosima između Hrvatske i Rusije.

Očekujem da ćemo najviše jačati dijalog na području gospodarstva jer postoje sankcije Europske Unije prema Rusiji, ali i Rusije prema Europskoj uniji i zbog toga je Hrvatska trpjela štetu na planu gospodarstva. Ali Rusija ima pravo diskrecije i može propustiti neke tvrtke na svoje tržište.

Da bi se to dogodilo važno je imati dobre prijateljske odnose sa Rusijom i mi to želimo, istaknuo je Kovač.

 

facebook komentari

Nastavi čitati