Josipoviću, na kojoj si ti razini?

0

Kažu da je jedan znanstvenik rekao: “Kad hoćeš pročitati nešto znanstveno, zaviri u Bibliju.“

Pretpostavljam da je čovjek razumio i znao čitati biblijsko štivo. Poznavanje alegorijskog i metaforičkog jezika je preduvjet da bi postao znanstvenik na nekom nivou. Kada su Newtona upitali što on misli po čemu će biti zabilježen u svjetskoj povijesti on je odgovorio – naravno, po svojim teološkim djelima. Naime, Isaac Newton je dobar dio svoga života posvetio teologiji. Pa zar ne bi bilo logično da te svijet pamti po klasičnoj mehanici kojoj si tvorac? – uslijedilo je pitanje. Jedino ako svijet krene u totalno krivom smjeru – odgovorio je Isaac.

josipovic1– Znanstveno se istraživanje temelji na pretpostavci da su svi događaji uključujući i ljudsko djelovanje određeni prirodnim zakonima, međutim, moramo priznati da naše stvarno poznavanje tih prirodnih zakona je samo jedan nepotpun dio cjeline tako da na kraju krajeva vjerovanje u postojanje fundamentalnih sveobuhvatnih zakona također počiva na nekoj vrsti vjere.
– Svatko ozbiljan angažiran bavljenjem znanošću postaje uvjeren da prirodni zakoni odaju postojanje duha daleko superiornijeg čovjeku i moramo se osjećati poniznim kad ga suočimo s našim skromnim mogućnostima, zato bavljenje znanošću vodi religioznim osjećajima.
– Moje je mišljenje da svako dublje razmišljanje u području znanosti izvire iz dubokog religioznog osjećaja.
Tako je govorio Albert Einstein.

– Znanost ne stoji u opreci sa religijom, što više, prava znanost vodi k Bogu. A ovako ga je upotpunio Alojzije Stepinac.

Sad ću vam iznijeti nekoliko znanstvenih podataka koje prije dva dana pročitah i koji me potresoše do temelja.

Čovjek se stoji od cca milijun bilijardi bioloških stanica i svaka od njih ima po jedan genom koji se sastoji od 24 kromosoma. Šifra jednog genoma sadrži oko 3 milijarde znakova. Dakle, za proknjiženje šifre smo jednog genoma potrebno je oko 1000 knjiga gusto tipkanih stranica po 1000 listova. Da bi se cijeli čovjek „genomski“ proknjižio potrebno je više knjiga nego li ih trenutno svijet posjeduje.

mesic1Iščitavanjem ljudskog genoma znanstvenici su otkrili tek 1.4% njegova značenja a sve ostalo je, dakle 98,6%, nazvano genomskim smećem, jer mu nisu spoznali smisao. Međutim, najnovija istraživanja potvrđuju da je taj ogromni postotak zapravo ključan čimbenik u svim segmentima životnog postojanja. Naime, radi se o svojevrsnim regulatorima koji su nevjerojatno međusobno povezani. Unutar tih regulatora pretpostavljaju znanstvenici da je prisutan subordinalan sustav u kojem dakako i iznad trenutno poznatih regulatora postoje nadregulatori koji kontroliraju rad “niže rangiranih”.
Izgledat će ne povezano ovo čim ću nastaviti, međutim…
Ljudski mozak se sastoji od oko 100 milijardi električnih elemenata zvanih neuroni. Svaki od njih je svojevrstan kondenzator. Sve savršeno funkcionira (osim kod Josipovića i Milanovića). Svaki neuron je direktno povezan sa oko 5 000 drugih neurona. Izmjenom samo jednog principa funkcioniranja može biti trenutni uzrok ljudske katastrofe.

Potvrđuju li ove znanstvene spoznaje postojanje Boga? To treba pitati Josipovića i Mesića.
Pokušaj da se matematički izračuna mogućnost ovakvog nastanka savršenih zakona donio je rezultat 0. Kako? Evo ovako. Nastanak svemira bi se mogao staviti u okvir od nekih 15 milijardi godina. Nastanak zemlje se stavlja u okvire od 4 milijarde godina, a vrijeme vjerojatnosti koje je potrebno da se ovakva zakonitost slučajno realizira i to pod velikim AKO iznosi više od bilijun milijardi godina. Dakle rezultat je = 0.

Sveti Pavao je rekao:”Sam lud čovjek može reći da nema Boga”.

majmun1Očito je, da sve naše znanje jest nešto poput znanja školske djece. Moguće je da ćemo sutra znati malo više nego danas, ali stvarnu prirodu znanja nećemo nikada saznati, reče nekoć Anstein. Ovo bi značilo u konačnici da nije cilj saznati što određeni zakoni unutar sebe sadrže već upoznati Tvorca ovakve savršenosti.

Za kraj. Uspoređujući razotkriveni genom od 1,4 % kod čovjeka i čipanze utvrđeno je da se razlikuju u jedva 2% poznate sadržajnosti,međutim, kod čimpanze ne postoje cijeli nizovi regulatora i nadregulatornih veza što jasno ukazuje da niti je čovjek mogao nastati iz čimpanze a niti čimpanza iz čovjeka.

I vi se sad pitate čemu ovakav naslov „mom znanstvenom“ izlaganju. Vrlo jednostavno. Kroz svu vječnost postojanja, jedino se u hrvatskoj politici dogodio stvaralački presedan pri čemu je iz čovjeka proizišao čimpanza, tomu je primjer drugi predsjednik RH. Pokušaj da iz čimpanze proiziđe čovjek jest primjer Josipovićeva grčenja da ostane predsjednikom u drugom mandatu. Ako se već dogodio presedan, ovakva slučajnost je i u determinističkom kaosu više neizvediva. Prema tomu, shvati Josipoviću, ti si tek jedan neuspjeli pokušaj i ostaješ tamo gdje jesi. Rezultat je = 0 i nema drugog mandata. Ipak, ključno je pitanje, na kojoj smo mi razini kao narod kad smo si priuštili tri za redom povijesno promašena biranja.

Ante Mamić

facebook komentari