Pratite nas

JOZO MARIĆ – HR HERCEG-BOSNA mora postojati, a sve ostalo je PROPALA POLITIKA

Objavljeno

na

Piše: Zoran Krešić, VLM

Posve se različito danas tumači odluka o osnivanju Hrvatske zajednice, a napose Hrvatske republike Herceg-Bosne. Većina Hrvata podržava i dalje odluku o osnivanju strukture koja je bila simbol ostvarenja slobode i jednakopravnosti, a sjećanje je posebno snažno evocirano nakon pokušaja da se Hrvate potpuno ukloni iz političkog života u BiH. Prof. Jozo Marić, koji je u Vladi HR HB bio ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa smatra da bi te tekovine trebale biti smjerokaz i za buduće djelovanje.

■ Kako danas gledate na okolnosti i sve što je prethodilo utemeljenju Hrvatske republike Herceg Bosne?

Tijekom devetnaest godina imali smo dovoljno vremena razsmisliti o svim razlozima koji su vodili uspostavi HR HB. Jednako tako smo mogli analizirati i prigovore koji su nam upućivani s različitih strana. Međutim, nakon devetnaest godina i cjelokupnog razvoja situacije ja sam osobno uvjeren da je taj naš potez tada 28. kolovoza 1993. bio i logičan i opravdan.

■ U kojem pravcu?

Naravno da taj potez nije mogao biti u političkom smislu u cijelosti isprofiliran, niti se moglo predvidjeti cjelokupni razvoj situacije koji se kasnije događao. No, nakon 19 godina kada sagledamo što se sve dogodilo i što se još danas zbiva, još sam dodatno uvjeren da je ovaj potez bio opravdan. Kada se stvari sagledaju i retrospektivno s obzirom na političku i dramatičnu ratnu pozornicu u BiH od travnja 1992. do kolovoza 1993. jasno je da se svaki narod organizirao kako bi sačuvao svoje postojanje. Misleći na opstanak svoga naroda u najboljoj vjeri su postupili hrvatski politički i vojni predstavnici. To opće načelo prihvatila je tada i međunarodna zajednica koja je od Vance – Owenova do drugih planova predlagala rješenja koja su pratila stanje na terenu. Svaki od tih prijedloga sadržavao je veću samostalnost u teritorijalnom, političkom i svakom drugom smislu. u BiH. Jasno je da su želje bile različite, ali i snage. Na tragu takvih razmišljanja, ali i politike koju smo vodili, nije bilo ništa logičnije da nakon HZ HB uspostavimo Hrvatsku republiku. Zamislimo samo kakav bi kaos imali na ovome prostoru da se to nije dogodilo. Ne bismo uopće mogli organizirati obranu, život…

■ Ali u Washingtonu, kasnije i u Daytonu stvari su značajno promijenjene!

U Daytonu je na izvjestan način potvrđen naše zauzimanje, ali je istodobno i modificirano. Nažalost, sve nakon Daytona se pokazalo da se pozicija hrvatskog naroda srozavala i ono sa čime nismo bili zadovoljni u Daytonu kasnije se potvrdilo da smo kao narod imali puno veća prava kroz institucije Herceg Bosne. U današnjoj BiH se otimaju i isključive nadležnosti županija.

■ Pojedini dužnosnici, među kojima su i hrvatski predstavnici iz Sarajeva, ali i Zagreba su spremni ustvrditi da je cilj Herceg-Bosne bio podjela BiH i da je bila pogrešan potez. Je li to tako?

BiH je bila podijeljena i 1992, 1993, ali nažalost i danas. Ja bih sve te kritičare upitao što bi Hrvati danas bili i imali da nije bilo HZ ili HR Herceg Bosne. Tko bi to bio naš predstavnik? Bili to bio netko poput Željka Komšića? Da ta teza ne stoji može se jednostavno odgovoriti i kroz brojke da Hrvati nisu bili u stanju obraniti niti pojedine prostore za koje su smatrali da su im vitalno važni. Nažalost, nitko od tih ne spominje da je podjela na Federaciju BiH i RS danas činjenica i ne razumijem što je onda grešno kod Hrvata i Hrvatske republike Herceg Bosne.

■ U BiH se mogu čuti komentari, a pojedinima je to i želja, da sudski proces šestorci u Haagu završi presudom udruženog zločinačkog pothvata. Mislite li da bi se u tome slučaju bilo pragmatično odreći Herceg-Bosne?

Sva kada bi se mi i htjeli odreći Herceg-Bosne, mislim da to nikada neće uspjeti izbrisati iz svijesti hrvatskog naroda. To je zaista iluzija i glupost onoga tko to zagovara. Puno je kraće trajala jedna vlada u XV. stoljeću herceg Stjepana Kosače. I ta kratkotrajna vlada kao i titula vladara Kosače ostavila je za čitavu povijest naziv Hercegovine. Pa zar misli netko da će iz svijesti naroda, koji ima makar 30 posto fakultetski obrazovanih ljudi, danas izbrisati Herceg-Bosnu! To samo može očekivati naivan čovjek. Ne razumijem zašto bi se mi bilo čega odrekli. Danas trebamo naći model da kao narod dobijemo ono što imaju i drugi. 
Bili ste sudionik značajnog dijela zbivanja oko Herceg Bosne. Kako komentirate navode da je sloboda Hrvata u BiH kroz Herceg Bosnu plaćena zbog slobode Republike Hrvatske?
Ne bih se složio s time. Naime, mi uopće ni bismo mogli organizirati obranu ovih prostora bez Hrvatske. Činjenica je da niti Hrvatska ne bi obranila najranjiviji dio od Dubrovnika do Splita da nije bilo Hrvata u BiH. Tu treba biti puno pošteniji u prosudbama i ne može se reći da smo mi bili žrtvovani. Treba imati na umu sa čime smo raspolagali. Radije bih rekao da su Hrvati i u Hrvatskoj i u BiH bili žrtve jedne bezobzirne, nacionalističke politike koja je htjela izbrisati hrvatsko ime, hrvatski narod i hrvatsku državu. Nisu oni htjeli samo ostvariti granici na Virovitici, Karlovac, Karlobag nego potpuno izbrisati Hrvate. A što su htjeli s Hercegovinom, posve je jasno kada se analizira što se događalo u Vukovaru. Zar mislite da bi bili milosrdniji prema Hercegovini?

■ Danas se u politici često čuju eufemizmi za Herceg Bosnu, treći entitet, hrvatska federalna jedinica… Je li to općenito smjer kojega se politika treba držati da bi se Hrvati u svojim pravima izjednačili s brojnijim narodima Srbima ili Bošnjacima?

Ni u kojem slučaju broj pripadnika jednog, drugog ili trećeg naroda na bi smio određivati tko će imati veća prava. Ako Srbi u BiH imaju republiku, ako Bošnjaci zbog želje da Federacija bude ono što je Srbima RS, onda se s pravom postavlja pitanje gdje je pozicija Hrvata…

■ Gdje je, Vi odgovorite?

Hrvati su nažalost u poziciji da dobivaju mrvice u Federaciji BiH. Hrvatski narod ne može dobiti svoju televiziju, kulturne institucije su pred gašenjem. Za mene je posve legitimno boriti se za ista prava koja imaju drugi. Ništa manje, ništa više! Hrvati se ne trebaju pravdati i udarati u prsa. Ako se danas Katalonija, Belgija, Vels, Škotska bore za veću autonomiju, ne razumijem tko to pravo može Hrvatima osporiti.

■ Kako u tome kontekstu komentirate zauzimanje hrvatske politike za ostvarivanje hrvatske jednakopravnosti, jesu li na dobrome putu?

Mi moramo napraviti jasnu razliku između političara, a ona se sada može vidjeti i kroz one koji su na vlasti ili izvan nje. Moja je velika zamjerka hrvatskim političkim predstavnicima koji su došli na vlast u Federaciji, a svi znamo na koji način. Ti ljudi nažalost nisu oni kojima su Hrvati dali legitimitet da ih predstavljaju. Ja bih im osobno i to oprostio, ali nikako ne mogu oprostiti njihov način rada. Ne mogu shvatiti da oni koji se izdaju za predstavnike rada i boljitka istodobno ne rade ništa, a kada je riječ o boljitku onda se brinu samo za sebe. Nikako ne mogu priznati niti one koji se kunu u nasljeđe Ante Starčevića, a ne znaju da se sam Starčević pred smrt odrekao onih koji su služili Kuenu Hedervariju i koji su na njegovu koritu dobivali određene privilegije. Tako to kaže Krleža a oni neka provjere u djelima Panorama pojmova, pogleda o Starčeviću.

■ Poruka!

Ne smijemo zaboraviti što se događalo, posebno ne žrtve. Sada je važno izaći na izbore i potvrditi svoju prisutnost u BiH, a ne samo jadikovati.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Blokirani: Javni bilježnici nisu Sud!

Objavljeno

na

Objavio

Mario Strinavić gl. tajnik udruge blokirani

Sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Zorka Čačić Zagrajski na prigovor dužnika nepravomoćno je donijela presudu o ukidanju Ovrhe potpisane od strane javne bilježnice pozivajući se na presudu EU suda pravde jer se javni bilježnik ne može smatrati Sudom i takve ovrhe imaju ukinuti.

Ove su presude EU suda velika potvrda ispravnosti stavova čelnih ljudi Udruge Blokirani!

Takvih će presuda biti sve više, ovo je tek početak, i stoga revolucionaran jer EU počinje shvaćati nakaradnost hrvatske pravosudne farse, prisilnih izvrsnih naplata ( executive act) u maniri vojnog suda.Mi smo glas svih Blokiranih i onih koji to lako mogu postati sutra, Udruga Blokirani, još davne 2014. godine, u pravnoj predstavci Ustavnom sudu, RH ustvrdili da je, u Hrvatskoj, preko 90% ovršnih rješenja neustavno!

Ustavni sud je mogao problem riješiti. Čak morao obratiti se EU sud pravde i tražiti mišljenje vezano uz suspektne odredbe ovršnih propisa u Hrvatskoj. Ali nije! USUD je čekao odgovorom 3 godine, te krajem 2016. odbio naš zahtjev za Ocjenom ustavnosti Ovršnih zakona!Stoga, navedene EU presude daju vjetar u leđa aktivnostima Udruge Blokirani, koja se uz pravnu borbu za zaštitu prava osiromašenih i prezaduženih, bori za uređenu demokratsku državu koja štiti temeljna ljudska prava po mjeri čovjeka, a ne po mjeri političkih stranaka.

Otvara nam mogućnost da se obratimo EU sudu ali nas žalosti činjenica da će tisuće hrvatskih građana ostati zauvijek oštećeno.

Iskreno se nadam da će ova nepravomoćna presuda postati i pravomoćna i samim time, htjeli ili ne, ovršne postupke će voditi isključivo Sudovi za što se cijeli vrijeme zalažemo.

Mario Strinavić gl. tajnik udruge blokirani

facebook komentari

Nastavi čitati